Stručnjaci o recesiji: Ovu ćemo godinu pregurati, ali što dalje?

Hrvatsko gospodarstvo je između travnja i kraja lipnja raslo manje nego što su svi analitičari očekivali. BDP je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porastao 2,4 posto, a očekivanja su bila oko tri posto.

Iako u Hrvatskoj još nema razloga za paniku jer smo trenutačno u ljetnim, najboljim mjesecima, koji pune proračun i povećavaju proizvodnju, ovi podaci polako pale lampice upozorenja da Hrvatskoj opet prijeti usporavanje, a možda i recesija.

Dobra je vijest da to, prema svim očekivanjima, neće biti ove godine, ali mudre zemlje i ljudi pripremaju se u dobrim danima za one lošije koji bi mogli doći.

Pad Njemačke i Italije

Još početkom ove godine objavili smo seriju tekstova koji upozoravaju na to kako bi sljedeća godina mogla biti kritična jer ove godine još rastemo na povećanju plaća zbog manje radne snage, poreznom rasterećenju, turizmu, investicijama koje financira EU, ali i milijardama koje obiteljima šalju oni koji su se iselili. Ali da Europa, pogotovo zemlje u koje izvozimo, usporava.

Podaci Eurostata su potvrdili tu tvrdnju. Njemačka je u drugom tromjesečju zabilježila pad od 0,1 posto, a očekuje se da će i ova tri mjeseca u tome motoru Europske unije biti loša i dogodit će se daljnji pad, što bi tehnički značilo da je Njemačka u recesiji. Italija je na nuli, ali i kod njih su trendovi lo??i. A te dvije zemlje čine većinu našeg izvoza te iz njih dolazi većina turista.

Ako se recesija u te dvije zemlje pojača, to znači i manje putovanja njihovih radnika, što znači manji dolazak turista. Također, manja potrošnja u tim zemljama nosi i manji izvoz, a to znači i manje posla za hrvatske radnike.

Prekinuti trendovi

Nakon što je hrvatski BDP između siječnja i kraja ožujka porastao čak 3,9 posto, takvi dobri vjetrovi se nisu nastavili.

U drugom tromjesečju se još oslanjamo na potrošnju građana, ali čak se i ona gotovo prepolovila u odnosu na prva tri mjeseca. I dalje rastu investicije, ali i one su usporile.

Međutim, djelomični problem je što rast prvenstveno nose javne, a ne privatne investicije.

Posebno zabrinjava što je u drugom tromjesečju zabilježen pad izvoza roba, a usporeno je rastao izvoz usluga. Pad izvoza roba jasno pokazuje da hrvatska industrija polako usporava. S druge strane, ovisni smo još o uvozu.

Marić zove na reforme

Ministar financija Zdravko Marić je u svojim izjavama bio vrlo oprezan, ali je detektirao dio problema. Kaže da će ova godina završiti kako je Vlada i planirala, s rastom od 2,8 posto, ali...

- Moramo raditi na smanjenju uvozne ovisnosti. To nije samo problem Vlade, nego i cijeloga gospodarstva. Trebamo ojačati domaću proizvodnju, ali riješiti manjak radnika. Sad treba staviti fokus na reforme, da se one ubrzaju i pospješe jer su one brana za lošija vremena - poručio je Marić.

On je na pitanje o mogućoj recesiji rekao da radi na svim scenarijima, ali je poručio da je Hrvatska danas na znatno zdravijim temeljima nego što je bila kad je stigla šestogodišnja kriza 2008. godine.

- Stabilizirali smo javne financije, manje trošimo na kamate, podigli smo investicijski rejting, proveli porezno rasterećenje, imamo četvrtu godinu višak, a ne manjak u proračunu - nizao je ministar Marić, ali je zbog svoje pozicije izbjegavao direktne odgovore čeka li nas recesija sljedeće godine. Vlada je u današnjim projekcijama ne predviđa.

Marić je ipak pozvao i kolege u Vladi da “racionaliziraju troškove”, što je poziv na štednju. S druge strane, Vlada pregovara sa sindikatima u zdravstvu i školstvu koji traže povišicu koja bi godišnje stajala oko 800 milijuna kuna.

Premijer Andrej Plenković se pak zadržao na samohvali Vlade, rekao je da je dobro što je BDP porastao 2,4 posto i da je sve u skladu s projekcijama Vlade za ovu godinu.

- Rastemo već 20 kvartala zaredom, što je pozitivno i dobro - rekao je Plenković.

Opet rastemo polako

Na pitanje što rade da spriječe recesiju, ako se ona prelije iz Europe, Plenković je odgovorio da “rade sve da raste otpornost hrvatskoga gospodarstva”.

Unatoč poreznom rasterećenju, Vlada je i za sljedeću godinu planirala veću potrošnju i veće porezne prihode. Na kraju, treba naglasiti da su, za razliku od zapadne Europe, sve bivše tranzicijske zemlje, poput Mađarske, Rumunjske, Poljske, Bugarske, Češke i Latvije, rasle brže od Hrvatske. Kao i dosad.

Pet savjeta kako izbjeći recesiju:

Stručnjaci o recesiji

Željko Lovričević, ekonomist s Ekonomskog instituta u Zagrebu

Kod nas recesija dolazi sporije, ali se i sporije oporavljamo. Ako se njemačka stagnacija prenese na Hrvatsku, to će biti najmanje za godinu dana.

Smatra to Željko Lovrinčević, ekonomist s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je već i početkom godine upozoravao da ćemo ovu godinu sigurno pregurati bez recesije, ali je pitanje što će biti sljedeće godine. On kaže da je u Njemačkoj najveći poremećaj došao kroz pad izvoza i vidjet će se kako će se država nositi s tim. Jer oni imaju višak u proračunu, a i jaku osobnu potrošnju na koju se mogu osloniti i ublažiti recesiju. Lovričević ističe da je Njemačka sad još u stagnaciji. Ako kod njih dođe do recesije, to će se odraziti na smanjivanje njihovih radnih sati kod radnika, a tim će imati manje novca na raspolaganju i manje putovati pa će Hrvatska to osjetiti kroz turizam. Ekonomist kaže da je neizvjesnost golema.

Ljubo Jurčić, profesor ekonomije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Nije problem samo njemačko usporavanje, a i ne moramo se bojati veće svjetske krize barem još godinu dana. Ali problem je domaća loša politika.

Kaže to predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić. On kaže da imamo najmanji izvoz od svih europskih zemalja i da nismo iskoristili njemački rast proteklih godina.

- Unatrag godina najboljeg rasta u ekonomiji, mi nismo uposlili svoje kapacitete. Kad Njemačka uspori rast, njima je i dalje dobro, a kad mi usporimo, onda bude loše. Kolokvijalno, Njemačka nema neizoranih njiva, mi imamo - kaže Jurčić, koji je ipak ovaj tjedan dao savjete građanima kako se spremiti za recesiju. On ističe da smo i u prošloj krizi koja je trajala šest godina bili više sami krivi - prezadužili smo se, a to nije iskorišteno za otvaranje radnih mjesta. Upozorava da ekonomija ide u ciklusima.

Damir Novotny, ekonomski analitičar

Hrvatska nije pripremljena za iznenadni pad ekonomskih aktivnosti. Dođe li kriza, Vlada ne može učiniti puno, osim pomoći privatnom sektoru.

Kaže to ekonomski analitičar Damir Novotny, koji očekuje da će i u Hrvatsku doći tmurni oblaci. Zato smatra da Vlada već sad treba još više olakšati privatnom sektoru kroz porezno rasterećenje, ali i poticaje da izvozi na treća tržišta, a ne da ponajviše ovisimo o tržištu Njemačke, Italije i Austrije.

- Moramo raditi i na podizanju aktivnosti na azijskom i afričkom tržištu te da naše kompanije tamo pojačaju aktivnost, ali bojim se da to Vlada nema ni ‘u peti’ - kaže Novotny.

Kaže da je dobro i što se privatni sektor u sadašnjoj situaciji u slučaju krize još može zadužiti, ali da je javni sektor, s druge strane - prezadužen. Novotny godinama zagovara reforme kako bismo bili otporniji na recesiju.

Boris Lalovac, bivši ministar financija u Milanovićevoj vladi

Zasad nam ide, ali ako 2020. ili 2021. počne i mala recesija, to bi za nas mogao biti veliki problem koji će osjetiti građani.

Smatra to bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac, ali ipak je uvjeren da se neće ponoviti šestogodišnja kriza koji su preživjeli.

- Neće to biti kriza poput one 2007. i 2008. Ali naš je problem to što nam triput brže rastu porezni prihodi od gospodarstva. Međutim, kad ono pada, i porezni prihodi padaju od dva do tri puta više. Ovisimo o turizmu, imamo sezonalni proračun. Nenormalno je da porezni prihodi rastu triput brže od gospodarstva - upozorava Lalovac. On ističe i da su sad na proračunu veliki i brojni zahtjevi sindikata za rast plaća. A, primjerice, nabava vojnih zrakoplova još nije ubačena u buduće proračune. Sve to znači da ćemo biti izloženiji u slučaju pada prihoda u recesiji.