Čvrsti kao tlo na kojem stojimo: Informiranje o potresima, kao i što raditi kad se dogode, dat će vam barem mali osjećaj kontrole. Zaokupite mozak i isprobajte neke tehnike smirivanja
Strah od potresa: Pripremite se na najgore, nadajte najboljem
Jedna poginula djevojčica, deseci ozlijeđenih, velika materijalna šteta - novi potres koji je pogodio Petrinju 29. prosinca i osjetio se u cijeloj zemlji ponovno nam je utjerao očaj i strah u kosti.
Svi se u određenoj mjeri bojimo potresa koji su prirodne katastrofe nad kojima čovjek nema kontrolu. Oni također uzrokuju ogromno uništavanje života i imovine. U slučaju ljudi s ekstremnom fobijom od potresa, on može eskalirati u panične napadaje, ali i kod onih s 'umjerenim strahom' tjeskoba može postati neizdrživa.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Tada se javljaju:
- Palpitacije (zapažanje rada vlastitog srca)
- Ubrzano ili plitko disanje (hiperventilacija)
- Želja za bijegom ili skrivanjem
- Osoba s fobijom bi mogla plakati ili vrištati u slučaju potresa ili u strahu nakon njega
- Suha usta
- Vrtoglavica
- Gastrointestinalni poremećaji
- Mučnina
- Glavobolja
Što učiniti kad je potres gotov?
Duboko udahnite i izdahnite. Podsjetite ste da ste dobro i fizički neozlijeđeni. Ako se ni tada ne možete smiriti do mjere da normalizirate disanje, umijte se hladnom vodom, napravite si čaj za smirenje, po potrebi popijte tabletu u tu svrhu ili pak si natočite malo alkoholnog pića da se opustite (ne pretjerujte s količinom).
Kontaktirajte svoju obitelj te saznajte jesu li svi u redu kako bi vas i ta informacija smirila. Slijedite preporuke stožera civilnih zaštita i postupanja nakon potresa te zabavite um ispunjavanjem jednostavnih zadataka, poput pospremanja stvari i slično.
Edukacija o potresima jedan je od najboljih načina za prevladavanje fobije od potresa. Mogli bismo odrediti načine kako zaštititi svoj dom i obitelj bez pretjerivanja. To uključuje držanje vatrogasnog aparata u pripravnosti i utvrđivanje plana bijega ili držanje pribora za prvu pomoć itd.
Tehnike samopomoći
Tehnike samopomoći poput dubokog disanja i svakodnevne meditacije od 10 minuta također mogu pomoći u suočavanju s napadima tjeskobe.
Probajte vježbe distrakcije
Kada ste svjesni da u vama 'vlada' strah vrlo bitno je isprazniti misli. Aktivirajte sva osjetila i okrenite se vanjskoj percepciji. Tako ćete usmjeriti misli na nešto drugo, a tijelo će se postupno smirivati.
Pronađite u okolini:
- 5 objekata koje možete vidjeti
- 4 stvari koje možete dotaknuti
- 3 zvuka koja možete razaznati
- 2 mirisa koja možete osjetiti
- 1 okus koji možete osjetiti
Kada se suočavate s tjeskobom nemojte se još više uzrujavati jer je ona tu, nemojte je se plašiti već ju mirno pozdravite i recite sebi: 'Bok tjeskobo, došla si me pozdraviti, a sada pozdravljam i ja tebe'. Iako djeluje zastrašujuće i nije ugodna, tjeskoba ne može dugo trajati.
Namjerno izazivanje afektivnih ponašanja
Prema savjetima stručnjaka, izazivanje afektivnih stanja putem zajedničke pjesme i aplaudiranja dobri su mehanizmi obrane za većinu osoba. Tako čuvamo svoje mentalno zdravlje, ostvarujemo socijalnu interakciju, podižemo lučenje endorfina, nagrađujemo sebe te nagrađujemo druge za trud koji svi ulažemo u ovoj situaciji.
Suočavanje sa strahom
Pokušajte prihvatiti to kao nešto normalno, ali mu nemojte dati previše mjesta. Isplanirajte trenutni sat, dva sata, dan, sljedeći dan ili tjedan. Stvoriti ćete si osjećaj kontrole situacije. Zapamtite, situacija nije trajna i imat će svoj kraj. Iako događanja ne možemo predvidjeti, ona su nagla i nenadana, trenutno živimo tako kako živimo, ali to nije zauvijek.
Život često donosi situacije za koje se nismo pripremali niti smo pripremljeni, poput potresa i korona virusa. Stoga sve ovo trebamo shvatiti kao 'životnu školu' koju smo svi zajedno prošli i iz nje izašli još jači.
Budite pozitivni, ali realni. Nemojte gledati na stvari uvijek negativno. Procijenite realno stanje koje nas čeka u budućnosti te procijenite svoje resurse i mogućnosti. Nemojte se podcjenjivati.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dozvolite si i da ne budete dobro
Svi mi osjećamo potrebu ili čak pritisak biti snažni u kriznim situacijama kako bi pomogli onima koji su teže pogođeni od nas ili kako ne bismo bili na teret svojim bližnjima.
Međutim, potrebno je prihvatiti strah, tugu, šok, ljutnju i sve ostale emocije koje možemo osjećati radi situacije kako bi se s vremenom mogli lakše nosili s njima. Inače akumuliramo stres koji šteti našem mentalnom zdravlju, a vjerojatno je da ćemo ga ipak morati negdje usmjeriti i izbaciti.