Što se sve mijenja u 2022.? Bez vrećica od plastike, veće kazne u prometu i minimalna plaća...

Rast cijena hrane, ali i ostalih dobara i usluga obilježili su godinu na izmaku, a građani s pravom strahuju što donosi 2022. godina. S neizvjesnošću se iščekuje što će biti s cijenama plina i struje za kućanstva, izvjesno je da će do rasta cijena doći od travnja. Koliko će to biti, nitko za sada ne zna niti želi s time kalkulirati. Činjenica je da na tržištu svjedočimo kontinuiranom rastu cijena energije.

- Učinit ćemo sve da dođe do što manjeg porasta cijena struje i plina - rekao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.

Pogledajte video: Hrvatska ušla u Novu godinu

Pokretanje videa...

01:18

Vatromet doček Nove godine 2022. | Video: KanalRi

Ekonomski analitičar Damir Novotny stava je da će se stabilizirati potrošačke cijene koje su rasle nakon otvaranja tržišta nakon zatvaranja zbog pandemije i zastoja u nabavnim lancima,

- Cijene će se vjerojatno stabilizirati tijekom 2022. i 2023. godine. Treba jedno vrijeme da se na tržištima uspostavi ravnoteža - kaže Novotny.

HRVATSKA DOČEKALA 2022. VIDEO Vatromet u Zagrebu uz Covid potvrde, slavlje u Splitu... Kako je Hrvatska dočekala Novu

Raste cijena plina i struje

Kad je u pitanju cijena plina, napominje kako Hrvatska ovisi o uvozu ruskog plina, a njegova cijena uvelike ovisi o političkim odnosima i razlozima:

- Može se dogoditi na nova njemačka vlada potpuno blokira Sjeverni tok, što je opcija koja se može dogoditi, ali vjerojatno do toga neće doći. Tad bi cijene plina mogle značajno narasti. To su sve nagađanja i ne vjerujem u takav nekakav nagli rast cijena energenata koji bi mogao značajno utjecati na standard naših građana.

Prema izračunima pojedinih stručnjaka, cijena struje za kućanstva od travnja narast će barem za četiri posto jer su povećane mrežarine i prijenos električne energije. Kad su u pitanju naftni derivati, Novotny navodi kako je njihova cijena plod špekulativnih očekivanja proizvođača i trgovaca naftom, a ne stvarnih i realnih događanja na tržištu. Ističe kako je već dva desetljeća ponuda nafte na tržištu veća nego potražnja. I dok se o cijeni energenata može tek nagađati, s prvim danom 2022. godine Novotny navodi kako se može očekivati rast cijena komunalnih usluga. Loše stanje komunalne infrastrukture, kao što je to slučaj u Zagrebu, gdje svjedočimo pucanju cijevi, morat će dovesti do novih ulaganja, koja će se dijelom morati financirati kroz rast cijena usluga.

Veća minimalna plaća

- Neminovno će doći do rasta troškova stanovanja, odnosno približavanju troškovima kakve sad imaju Slovenci. No i plaće će rasti. One su ove godine brže rasle od ukupnog rasta cijena. Hrvatska ima značajno više plaće u odnosu na druge usporedive zemlje istočne Europe, osim Slovenije - kaže Novotny. Očekuje rast plaća od pet do šest posto, jer će se sigurno otvoriti tržište nakon ulaska u Schengen i eurozonu, a nada se da će to povećati i investicijsku aktivnost, koja znači veću potražnju radne snage, a time i veće plaće.

To se već vidi, ističe, u građevinskom sektoru, gdje su cijene rada približno jednake kao i cijene rada u zapadnoj Europi kad je riječ o strukovnim zanimanjima, odnosno majstorima.

- Moja je opća ocjena da ćemo u sljedećoj godini živjeti bolje - zaključio je Novotny.

POGLEDAJTE NOVOGODIŠNJI KONCERT LIDIJE BAČIĆ I PRIJATELJA:

Veće kazne za vozače

U novoj godini država će davati veće potpore za zapošljavanje. Vlada je osmislila novu mjeru "Biram Hrvatsku", kojom želi motivirati povratak iseljenika, novčanim poticajima ohrabriti ih za pokretanje posla u domovini te potaknuti populacijsku obnovu područja s izraženim iseljavanjem. Novom mjerom podiže se prag sa sadašnjih 130.000 na do maksimalnih 150.000 kuna.One koji su zadnje dvije godine barem godinu dana bili zaposleni u jednoj od članica EU, motivirat će se s dodatnih 50.000 kuna na povratak. Tako onaj tko se prijavi na mjeru i odobri mu se plan, može dobiti do maksimalnih 200.000 kuna.

U 2022. godini oprostit ćemo se od plastičnih vrećica debljine od 15 do 50 mikrona, koje se ukidaju. Riječ je o većini vrećica koje su se koristile u svakodnevnoj kupovini, a tu spadaju i vrećice koje su biorazgradive, odnosno proizvedene od reciklata.

- U idućem razdoblju, kako vrijeme bude odmicalo, i drugi će se tipovi vrećica polako povlačiti. U ovom trenutku to još nije slučaj, ovo je prvi korak - rekao je ranije ministar Ćorić.

U NOVU NA SAJMIŠTU VIDEO Doček u Petrinji: 'Živim u Zagrebu, ali ovo je moj dom...'

Tako će se promovirati korištenje višekratnih, odnosno platnenih i papirnatih vrećica, a ide se prema dokidanju najlon, odnosno ultralaganih plastičnih vrećica, kao i onih namijenjenih za višekratnu uporabu.

Proizvođači kažu kako će ova odluka neminovno dovesti do otkaza, a ministar je uzvratio kako svi koji su se bavili proizvodnjom tih vrećica već dvije godine znaju da se ide u smjeru njihova ukidanja.

Stiže i više transparentnosti kad je u pitanju trošenje javnog novca. Iako je bilo otpora, čelnici gradova, općina i županija morat će na internetskim stranicama objaviti sve račune. Ako to ne učine, čelnik tijela osobno će platiti kaznu od 10.000 do 50.000 kuna. I dosad su neki gradovi objavljivali troškove, a prvi je s tim počeo Bjelovar.

Dobra vijest stiže i za većinu poduzetnika. Ukida se članarina Hrvatske gospodarske komore za više od 95 posto poduzetnika, odnosno oni će sami moći odlučiti hoće li je plaćati ili ne.

Uvođenje tempomata

Vozače pak očekuju veće kazne. Za bržu vožnju od predviđene će umjesto dosadašnjih 500 plaćati 1000 kuna, dok će se prespora vožnja kažnjavati s 300 kuna. Od srpnja će sva nova vozila imati tempomat, a liječnici bi trebali prijaviti vozače koji imaju zdravstvene teškoće i ugrožavaju sigurnost u prometu.

- Kazne su već vrlo visoke i mislim da se s povećanjem neće puno toga postići. Bitno je da se kazne izvrše, odnosno naplate, jer se kod nas jako često to ne događa - objašnjava Goran Husinec, prometni stručnjak i sudski vještak.

Sumnja da će odluka da obiteljski liječnici prijavljuju zdravstvene tegobe svojih pacijenata uroditi plodom jer će oni nastojati zadržati diskretan odnos s pacijentima.

- Uvođenje tempomata je dobra stvar, ali rezultat toga će biti vidljiv za 10 godina. Nažalost, mi Hrvati vozimo ono što možemo, a ne možemo puno jer nemamo novca za nove automobile. Puno bolja odluka bi bila da se ukinu davanja na automobile iz uvoza, jer bi onda više ljudi imalo priliku svoje loše automobile zamijeniti boljima. Država bi tako više uštedjela jer bismo imali manje invalida. Na primjer, jedan stradalnik od 20 godina koji je ostao invalid živjet će još toliko i više te država njega mora osigurati, a takvih ima puno jer vozimo loše automobile. Rezultati takve odluke bi bili odmah vidljivi jer bi svi brzo mijenjali svoje loše automobile - zaključio je Husinec. 

Što se još mijenja od 1.1.?

Zaštita potrošača

Ako je proizvod moguće popraviti, kupac više neće imati pravo sam birati želi li zamjenski proizvod ili popravak proizvoda, što i trgovci trebaju navesti u općim uvjetima. Opći uvjeti trebaju jasno razlikovati prava potrošača po komercijalnom jamstvu od prava potrošača po pravilima za nedostatke stvari, piše portal savjeti.hr.

Parkiranje

Usluga parkiranja na uređenim javnim površinama i garažama postaje javna usluga, što obvezuje poduzeća na organizaciju povjerenstva za reklamacije potrošača i druge zakonske prilagodbe.

Porezi

Porez na dobit i porez na dohodak od kapitala u 2021. godini smanjeni su s 12 posto na 10 posto. Porez na dobit je s 12 posto snižen na 10 posto u 2021. godini (za obveznike s prihodom do 7,5 milijuna kuna). Smanjen je i porez na dohodak od kapitala s 12 posto na 10 posto.

Pravilnik o covid-potvrdama

Svaki poslodavac koji vodi evidenciju o covid-potvrdama treba za to imati odgovarajući pravilnik, usklađen s GDPR-om.

Cenzura komentara na internetu

Izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima portali i drugi izdavači elektroničke publikacije odgovorni su za cjelokupni sadržaj koji objavljuju, uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici, to znači da urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog npr. rasističkog komentara čitatelja ispod novinarskih tekstova na portalima. Ovo je već sad dovelo do cenzuriranja pa neki portali zabranjuju komentare čitatelja jer je kazna od 100.000 do milijun kuna.

Minimalna plaća u 2022.

Trenutna minimalna plaća za puno radno vrijeme je 4.250 kuna, a u 2022. godini će biti 4.687,50 kuna. Radi se o povećanju od oko 350 kuna u neto iznosu.
Više neće biti moguće pod minimalnu plaću podvesti sav redovni i sav prekovremeni rad radnika u jednom mjesecu, rad u neradne dane, rad u smjenama i drugi dodaci iz kolektivnih ugovora.

Šest posto razlike u plaćama javnih službenika

U tijeku je desetak tisuća sudskih postupaka medicinskih radnika, prosvjetara i drugih javnih službenika zbog isplate razlike u plaćama otprije šest godina. Razlika od šest posto se ne odnosi na državne službenike (vojska, policija, državni službenici). Posljedica vođenja postupaka je iznimna sporost sudova u protekloj godini.

Cijeli članak pročitajte na savjeti.hr.