Za sve one koji misle da je umjetno drvce proizvedeno od otpada u kini bolja i isplativija opcija evo nekoliko činjenica. Umjetna se drvca obično rade od PVC-a, toksičnog materijala koji se često stabilizira olovom. Uz neka drvca dolazi upozorenje da se prašina ili iglice s drvca ne bi trebale udisati ili jesti. U nekim se umjetnim drvcima koriste male količine materijala s pravih stabala. Polietilenska su drvca manje toksična, ali i skuplja, od drvaca napravljenih od PVC-a. Umjetna se drvca mogu koristiti nekoliko godina, ali zbog sve lošije kvalitete izrade traju sve kraće a nije ih moguće reciklirati, zbog čega završavaju na smetlištima. Prirodna se drvca mogu koristiti kratko vrijeme, ali se mogu reciklirati i koristiti kako bi se zaštitilo tlo ili spriječila erozija. Također, prirodna drvca tijekom rasta pomažu u smanjenju ugljičnog dioksida u atmosferi. Životni ciklus božićnog drvca od sjemenke do dvometarskog stabla traje, ovisno o vrsti i načinu kultivacije, između 8 i 12 godina a pritome drvce ima i ekološku funkciju. Samo jedan hektar božićnih drvaca proizvodi godišnje kisika dovoljnog za 18 ljudi i veže ozbiljnu količinu C02, a proizvode se kao drvna masa na poljoprivrednom zemljištu. U Hrvatskoj se na godinu proizvede oko 500 000 božićnih drvaca od čega korist ima preko par tisuća registriranih proizvođača i njihovih obitelji. A ove godine krenuli smo i s ozbiljnijim izvozom na europsko tržište. Otpada nema kod prirodnih drvaca i biljke se u potpunosti iskorištavaju i vraćaju u prirodu kao humus za sadnju cvijeća po parkovima Bez obzira kakvo drvce bilo pobrinite se da bude zbrinuto na odgovarajući način