Što nas očekuje u 2024. u obrazovanju: Nacionalne ispite pišu svi učenici četvrtih razreda

Nakon prvog dijela zimskih praznika, učenici se na nastavu vraćaju u ponedjeljak 8. siječnja. Za osmaše, ali od ove godine i za sve četvrtaše, to znači da ih za dva mjeseca očekuju nacionalni ispiti koje će polagati u ožujku. Za maturante, pak, da počinju sve ozbiljnije pripreme za ljetne državne mature. 

Ostali učenici neće osjetiti neke značajnije promjene, a cijeli sustav bi nakon izbora mogao dobiti i - novog ministra. Ipak, bez obzira na to hoće li Radovan Fuchs ostati ministar znanosti i obrazovanja ili ne, projekti poput eksperimentalne cjelodnevne nastave provodit će se i u idućoj školskoj godini. 

Vlada će i dalje financirati obroke za sve učenike u osnovnim školama, kao i udžbenike za sve osnovce. Neke promjene donijet će izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju koje je Sabor usvojio na svojoj posljednjoj sjednici prije zimske stanke. Tako nastavnici odsad mogu raditi do 67. godine, izostanci će se moći pravdati u e-Dnevniku, škole će moći prvašiće upisivati i online putem, slično kako se provode upisi u srednje škole.

Prisjetimo se prvo svih važnih događaja i afera u protekloj godini. Povratak sa zimskih praznika na početku 2023, obilježio je početak projekta kojim će se premijer Plenković zasigurno često koristiti u predizbornoj kampanji - besplatan obrok za sve učenike osnovnih škola. Svim školama Ministarstvo uplaćuje po 1,33 eura po učeniku za dane kad je na nastavi. Za učenike, odnosno roditelje, besplatan je mliječni obrok, dok se za druge obroke, ako dijete ne koristi mliječni, cijena umanjuje za taj iznos. Škole same organiziraju prehranu, ovisno o svojim kapacitetima i mogućnostima. No projekt u provedbi ima i problema, primjerice, u Dalmaciji većina škola uopće nema kuhinje, kao ni blagovaonice. Mnoge su škole učenicima ponudile tek sendviče ili pekarske proizvode.

BESPLATNI OBROCI Ravnatelj sam vozi marende učenicima i popravlja slavine: 'Nije mi teško, a nemam izbora'

Ipak, prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, u opremanje škola ulaže se više nego ikada, prvenstveno zbog plana da do 2027. godine sve škole prijeđu u jednu smjenu. To znači i da moraju imati kuhinje, blagovaonice, sportske dvorane, kabinete... Država daje i više novca lokalnoj samoupravi za bolje funkcioniranje dječjih vrtića.

U tome smjeru ide i projekt po kojem će ostati upamćen drugi mandat Radovana Fuchsa u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, eksperimentalni projekt cjelodnevne nastave. Od ove školske godine, pa još sljedeće tri, u 64 odabrane osnovne škole provodi se nastava u jednoj smjeni, s više nastave iz hrvatskog jezika i matematike, produljenim vremenom učenika na nastavi, s novim predmetima, tri obroka, dodatnom nastavom, izvannastavnim aktivnostima. Za roditelje je sve besplatno, uključujući i udžbenike te sav pribor i radne materijale. Nastavnici i ravnatelji dobili su povećane plaće i do 25 posto.

Ipak, treba napomenuti da su se za projekt javile uglavnom male, ruralne škole s minimalnim brojem učenika, mnoge od njih zbog novca za opremanje. U većini velikih gradova nije se javila niti jedna škola. Mnoge od onih u projektu nisu ni imale prave uvjete, već su, primjerice, učionice pretvarale u blagovaonice, a obroci se dovoze izvana.

Nedavno usvojenim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju omogućeno je da se u projekt javi i još škola koje za to imaju uvjete. Iz Ministarstva poručuju da im se javilo još najmanje 10 zainteresiranih škola. Za cjelodnevnu nastavu planira se dograditi i izgraditi oko 1200 objekata, a projekt je vrijedan 302 milijuna eura. 

Na PISA testovima provedenim 2022. godine, hrvatski učenici prvi put su se našli u prosjeku zemalja OECD-a u čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dok su u matematičkoj i dalje ispod prosjeka. Pokazalo se i da su hrvatski učenici među najzadovoljnijima među svojim vršnjacima sa svojim životom.

Sve više srednjih škola počelo je uvoditi prijemne ispite, posebno u Zagrebu, gdje učenici čak ni s odličnim uspjehom nemaju garanciju da će upisati željenu gimnaziju.

Nacionalne ispite prvi put su polagali učenici svih osmih razreda u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da im je znanje uglavnom prosječno, za razliku od inflacije petica i odličnog uspjeha kakav ima više od 50%  hrvatskih učenika.

Broj djece, a time i učenika u Hrvatskoj i dalje opada. U 10 godina broj učenika smanjio se za više od 58.500. Takav trend očekuje se i ubuduće.

Mentalni problemi djece, kao i loši uvjeti za učenike s poteškoćama posebno su došli do izražaja u 2023. 

Nakon tragedije u Beogradu, gdje je učenik ubio svoje kolegice i kolege, te domara, u hrvatskim školama primjenjuju se posebni protokoli za nasilje među učenicima. Postrožena pravila podrazumijevaju i zvanje policije u školu, te hitno izvještavanje Ministarstva i svih drugih nadležnih institucija, poput Centra za socijalnu skrb. Ipak, suradnja institucija i dalje nije dovoljno dobra.

Među aferama u obrazovnom i visokoobrazovnom sustavu vjerojatno najjače je odjeknuo nedavni fizički obračun nastavnika i učenika u zagrebačkoj Strojarskoj školi. Nakon što je u javnost izašla snimka incidenta, nastavnik koji je udario učenika koji ga je provocirao, na nekoliko je dana završio u pritvoru, ministar ga je bez dokaza optužio da je bio pijan na satu, sindikati najavljivali prosvjede. Zasad je prepušteno školi da odluči hoće li nastavniku dati otkaz, te hoće li biti pedagoških mjera za učenike.

Ministarstvo je povuklo udžbenik iz povijesti izdavača Profil Klett nakon optužbi iz desnih političkih krugova da su iznesene netočne činjenice o Domovinskom ratu. 

Zagrebački maturant otkrio je skandaloznu grešku na državnoj maturi - Na ispitu iz Politike i gospodarstva, Niko Mađerić otkrio je kako je Uskok proglašen Vladinim uredom. Nakon što mu je NCVVO odbio priznati žalbu, na kraju ih je demantirao i sam Uskok, a Niki je žalba usvojena.

Ministar Fuchs morao je pravdati svoj skandinavski doktorat, kao i to što je na pregled u bolnici išao preko reda. Jedan od glavnih aktera sramotnih skandala u akademskoj zajednici bio je bivši ministar Mario Banožić. Osim što sujavnost mjesecima "zabavljali" izvadci njegova zastarjelog priručnika o e-marketingu za vukovarsko veleučilište, saznalo se i da traži status izvanrednog profesora na osječkoj ekonomiji iako ima ogromne obveze kao ministar, te da predaje na Vojnom učilištu kojem je kao ministar bio direktno nadređen.

Jedna od najvećih afera bio je i slučaj Geodetskog fakulteta, kad se otkrilo kako dekan i njegovi suradnici novac iz EU projekta troše na privatna putovanja, da su nabavili brod za istraživanja koji iznajmljuju kao turistički, ali i da su ušli u vrlo dubiozne poslove s Ministarstvom kulture. Sve to sad istražuje Ured europskog javnog tužitelja(EPPO).

EKSKLUZIVNO Europski tužitelji za 24sata: Mi izjave iz Vlade ne komentiramo, istraga na Geodetskom ide dalje

Pregled novosti u 2024.donosimo u nastavku:

KALENDAR U 2024.

Učenike u veljači očekuje drugi dio zimskih praznika, od 19. veljače do 23. veljače, a nastava počinje u ponedjeljak 26. veljače.

Sljedeći su proljetni praznici koji počinju počinju 28. ožujka 2024. godine i završavaju 5. travnja, a nastava počinje u ponedjeljak 8. travnja.

Nastava završava 21. lipnja, a maturantima nešto ranije, 24. svibnja.

Hoće li kalendar praznika ovako izgledati i u školskoj godini 2024/205. tek će se vidjeti. Sve su češći zahtjevi i da se zimski praznici vrate "na staro", odnosno, tri tjedna praznika vezanih uz Božić, bez tjedna u veljači. Ministarstvo školski kalendar uobičajeno donosi u svibnju.

NACIONALNI ISPITI

- Pripreme idu planiranim tijekom. Novost je da će ove godine ispite pisati svi učenici četvrtog razreda, kao i svi učenici osmog razreda već drugu godinu zaredom. Ispiti će biti provedeni u ožujku po kalendaru koji su škole dobile već u rujnu ove godine - kazao je za 24sata Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

A to znači sljedeće: 

Učenici četvrtoga razreda pisat će nacionalne ispite iz hrvatskoga jezika, materinskoga jezika (samo učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina), matematike te prirode i društva. Oni će ispite pisati u tjednu od 4. do 8. ožujka, s početkom u 9 sati svaki dan.

Učenici osmoga razreda pisat će nacionalne ispite iz hrvatskoga jezika, materinskoga jezika (samo učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina), prvoga stranog jezika, matematike, biologije, fizike, povijesti, geografije i kemije. Njihovi ispiti trajat će od 11. do 27. ožujka.

Podsjetimo, nacionalni ispiti neće utjecati na prosjek ocjena, rezultat će pojedinačno biti vidljiv samo učeniku i njegovim roditeljima, a škole će dobiti skupni rezultat. Zasad, nacionalni ispiti neće se koristiti za bodovanje pri upisu u srednje škole, iako se planira ići u tom smjeru. 

OVDJE pogledajte raspored pisanja ispita.

OVDJE pogledajte Vodič kroz sadržaj i strukturu ispita za 4. razrede.

OVDJE pogledajte Vodič kroz sadržaj i strukturu ispita za 8. razrede.

DRŽAVNA MATURA

Promjena na ovogodišnjoj državnoj maturi odnosi se na broj izbornih predmeta koji će se moći prijaviti - umjesto šest, moći će ih se prijaviti pet. Prijave ispita započele su 1. prosinca i traju do 15. veljače. Učenici koji izlaze na državnu maturu sve informacije i važne podatke dobivaju u svojim školama, a većina škola održava i besplatne pripreme.

Oni koji polažu državnu maturu, a ranije su završili školu, ili dolaze iz drugih zemalja, sve inormacije o prijavama i polaganju ispita mogu pronaći na stranici NCVVO-a.

- Kao i prošle dvije godine, maturanti će imati priliku na mrežnim stranicama Centra 15. veljače vidjeti probne inačice za sve obvezne i izborne predmeta, a 15. ožujka moći će vidjeti rješenja zadataka kako bi mogli provjeriti razinu pripremljenosti za maturu tri, odnosno četiri mjeseca prije prvog roka mature - poručuje Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.

OVDJE pogledajte kalendar i vremenik pisanja ispita državne mature.

OVDJE pogledajte dosad provedene ispite državnih matura.

E-ISPRIČNICE, E-UPISI... ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU

Prema 16. po redu usvojenim izmjenama ovog Zakona o odgoju i obrazovanju, u nastavku školske godine roditelji će izostanke svoje djece do tri dana moći opravdavati u e-Dnevniku. 

Svi osnivači koji će to htjeti i moći organizirati, moći će djecu u prvi razred osnovne škole upisivati elektronskim putem preko sustava e-upisi, slično kao i pri upisima u srednju školu. Lani je eksperimentalno takav upis provela Zadarska županija, a od 2024. će se provoditi u cijeloj Hrvatskoj. 

NOVI MODEL PRIJAVE U Zadarskoj županiji provodi se pilot-projekt novog načina upisa djece u osnovnu školu

Ne ukida se dopunski rad za učenike s dvije zaključene jedinice na kraju školske godine, a što nastavnici traže već nekoliko godina. No odsad će trajati pet, a ne deset sati.

Sve škole dužne su organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike. To je nastava koja se dosad nazivala dopunskom i dodatnom, a nova terminologija i organizacija uvedena je u cjelodnevnoj nastavi.

Prema izmjenama ovog Zakona, nastavnici će moći raditi i nakon 65. godine, čime će se pokušati riješiti sve ozbiljniji problem nedostatka učitelja i nastavnika. To se posebno odnosi na područja matematike, informatike, fizike, kao i stručnih predmeta u srednjim školama. Ministar Fuchs je za iduću godinu najavio nove povišice za nastavnike, dijele se i stipendije za STEM nastavne studijske programe.