Brojni kritičari smatraju ga jednim od rodonačelnika konceptualne umjetnosti u svijetu. Posebno ističu njegovo djelovanje u kultnoj umjetničkoj grupi Gorgona
OKRUGLI STOL
Sto godina od rođenja Josipa Vanište: U Karlovcu prikazana dva filma o velikom umjetniku
Okruglim stolom u Karlovcu je obilježena stota godišnjica rođenja likovnog umjetnika Josipa Vanište, kojeg se smatra jednim od posljednjih velikih umjetnika neoavangarde i nedvojbeno jednom od najenigmatičnijih osobnosti suvremene hrvatske umjetnosti.
Skup su u petak organizirali Muzeji grada Karlovca, a o životu akademika, slikara, književnika i profesora s 40-godišnjom akademskom karijerom na Arhitektonskom fakultetu govorili su ravnatelj Muzeja Igor Čulig, muzejska savjetnica Antonija Škrtić, arhitekt Nenad Fabijanić i novinar Danko Plevnik. Čulig je usporedio Vaništu s Julijem Kniferom kao vršnjakom i još jednim značajnim likovnim umjetnikom. Rekao je da su obojica bili slikari takozvane antislike, ali se Vaništa vratio predmetnom slikarstvu dok je Knifer 'ostao svojevrsni zatočenik meandra'.
- Vaništin prostor slobode nije samo prostor slobode od tradicije i tadašnjih likovnih konvencija, nego i od progresivnih ideologija", dodao je Čulig.
Prikazana su dva Fabijanićeva kratka filma o Vaništi.
- Prvi gledalac tih filmova je bio Vaništa. Pomno ih je gledao. Nije bila riječ o egu. Dolazio je vrlo često na izložbe koje smo radili. Opraštao se od svog rada dolazeći na izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Tamo je sjedio, gledao i razmišljao -prisjetio se arhitekt Fabijanić.
Ustvrdio je da je Vaništa 'u pravoj mjeri, decentno, bez patetike, domoljublja, kultur-tregerstva, rezerviran prema tome da se od njega pravi spektakl, poštivao svoje porijeklo i svoj put'.
S Vaništom je prijateljevao i Plevnik koji je ispričao da je neuspješno nastojao pronaći prostor za Galeriju "Vaništa" u Karlovcu u dogovoru s tim umjetnikom.
- Za odlazak s ovoga svijeta, Vaništa je odabrao simbolički povratak u povijesni Salon 'Šira' pred kojim se okupilo toliko građana da su samo neki uspjeli ući, dok je većina šutke zauzela pločnike ispred nje. Unutra, gotovo u mraku, govorio je Tonko Maroević pred minimalističkim izborom izloženih djela. Tako je okončao životni i stvaralački opus bivšeg Vanište, a nama u Karlovcu je da započnemo stvarati baštinu budućeg - poručio je Plevnik.
Muzejska savjetnica Škrtić prisjetila se da je 2014. imala "dragocjenu mogućnost" sudjelovati u pripremi izložbe Vaništinih crteža, slika, kolaža i projekata "Ishodišta" u Galeriji "Vjekoslav Karas" u Karlovcu "čime se vratio u grad svoje mladosti te evocirao neke svoje ishodišne točke među kojima su posebno mjesto imale i one karlovačke".
Vaništa je rođen 17. svibnja 1924. u Karlovcu, a umro je 24. ožujka 2018. u Zagrebu. Prvu je izložbu imao 1952. s Miljenkom Stančićem u Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt. Tada ga je književnik Miroslav Krleža, tadašnji ravnatelj Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu, angažirao da surađuje sa Zavodom. Zamolio je Vaništu da izradi pet njegovih portreta, te je on bio posljednji slikar kojem je Krleža pozirao.
Brojni kritičari smatraju ga jednim od rodonačelnika konceptualne umjetnosti u svijetu. Posebno ističu njegovo djelovanje u kultnoj umjetničkoj grupi Gorgona (1961-1966). Vaništa je samostalno izlagao u Zagrebu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Osijeku, Parizu i drugdje, a danas se smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih umjetnika. Uz slikanje ga je zaokupljalo crtanje i pisanje, a ilustracije je objavljivao u dnevnom i revijalnom tisku. Bavio se i opremom knjiga i scenografijom, za što je nagrađen 1983. godine.
POGLEDAJTE VIDEO: ENIS BEŠLAGIĆ O GLUMI S BORISOM DVORNIKOM
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
