Prvookrivljeni je Darko Horvat, kojega sumnjiče za namještanje natječaja za poticaje manjinskim obrtima, dok Aladrovića sumnjiče za pogodovanje pri zapošljavanju. Sva četvorica tvrde da su nevini
NAMJEŠTALI POTICAJE
Šteta od 2,6 milijuna kuna: Evo za što Uskok optužnicom tereti Miloševića i tri bivša ministra
USKOK je u srijedu objavio kako je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv osmero hrvatskih državljana, a kako se neslužbeno doznaje, među optuženicima su čak četiri bivša člana Vlade: Darko Horvat, Boris Milošević, Tomislav Tolušić i Josip Aladrović te još četvero osumnjičenih u dva kraka istrage pokrenute zbog navodnih nezakonitosti s dodjelom poticaja. Terete ih za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem te pomaganja u trgovanju utjecajem.
Uz četvoricu bivših ministara, kako se neslužbeno doznaje, optuženi su Horvatova pomoćnica Ana Mandac, bivši državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac, ravnateljica uprave za potpomognuta područja Katica Mišković te gradonačelnik Županje Damir Juzbašić.
Optužnicom se Darku Horvatu stavlja na teret da je, u razdoblju od studenoga do kraja prosinca 2018. godine u Zagrebu, kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, nakon što je ministarstvo 27. kolovoza 2018. objavilo otvoreni javni poziv za program "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina" za 2018. godinu naložio da se bespovratna sredstva dodijele gospodarskim subjektima koji na to nisu ostvarivali pravo.
Za provedbu natječaja zadužio je svoju pomoćnicu Anu Mandac, a poticaje su za svoje "kandidate", prema optužnici, tražili Tolušić, Milošević, Mišković i Žunac. Svi su oni znali da ti gospodarski subjekti nisu ispunjavali uvjete, no odlukom ministra Horvata dodijeljeno im je ukupno 2.655.594 kuna bespovratnih sredstava.
Pritom je Mandac, po nalozima Horvata i sukladno zahtjevima ostalih četiri okrivljenika te trećih neutvrđenih osoba, sačinila tablicu koja je sastavni dio spomenute Odluke u kojoj su navedeni iznosi bespovratnih sredstava i gospodarski subjekti kojima se ta sredstva dodjeljuju, a potom je naložila stručnim službama da osiguraju potpisivanje ugovora o isplati bespovratnih sredstava s tim gospodarskim subjektima. Te je ugovore u ime resornog Ministarstva potpisao Horvat, kao i naloge za njihovu isplatu, na temelju čega su im na teret državnog proračuna neosnovano isplaćena novčana sredstva u ukupnom iznosu od 2.655.594 kuna.
Također se Horvata tereti da je, u razdoblju od siječnja 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, koristeći autoritet ministra u Vladi Republike Hrvatske, a ranije i zastupnika u Hrvatskom saboru, osobno i posredstvom Mandac zatražio od Aladrovića, koji je u to vrijeme bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje određenoj kandidatkinji.
To je on, smatra Uskok, i učinio tako da je posredstvom Mandac kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na koji se prijavila, čime joj je omogućio prednost pred ostalim kandidatima. Nakon toga je kandidatkinja ušla u krug odabranih kandidata te je HZMO s njom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme. Na isti način je toj kandidatkinji omogućio prednost pred ostalim kandidatima na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, nakon čega je kandidatkinja također ušla u krug odabranih kandidata te je s njom HZMO sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Osim toga se Mandac stavlja na teret da je od studenoga 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, na traženje gradonačelnika Županje Damira Juzbašića zatražila od Aladrovića da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje još jednoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u, što je on i učinio. Posredstvom Mandac i Juzbašića kandidatkinji je dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju i tako joj omogućio prednost u natječajnom postupku. Nakon što je kandidatkinja ostvarila maksimalan broj bodova, HZMO je s njom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Osim Horvatove pomoćnice Ane Mandac, koja je priznala djelo, ostali optuženici tvrde da nisu krivi.
Jutarnj list pisao je kako su se četvorica bivših članova Vlade branila u Uskoku. Pa je tako bivši ministar Horvat ustvrdio da je vrlo malo broj poduzetnika zadovoljavao kriterije natječaja za potpore zbog čega su tražili odobrenje za dodatne potpore koje nisu potrošili te su dobili još 2,6 milijuna kuna. tad se "crta" pomakla prema dolje, a u set pozitivnih rješenje ulaze novi poduzetnici.
Tvrdio je i da na tu temu s Tolušićem, Žuncem i Katicom Mišković nikad nije razgovarao, dok je Milošević došao do njega, kao i svi gotovo svi ostali zastupnici nacionalnih manjina. Dodao je da živi u uvjerenje da nisu ništa loše radili.
Bivši potpredjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević rekao je da je riječ o programu pomoći nerazvijenim krajevima i manjinama koje u njima žive inicirao SDSS i da je to za njih bila važna točka koalicijskog programa. Rekao je da su tražili, ako natječaj neće biti isključivo za manjine, da se nacionalnost ipak boduje, a kad su vidjeli preliminarni popis onih koji su potpore dobili, glasno su negodovali. Tada im je Mandac rekla da će možda biti dodatnih sredstava i da pošalju listu, što su oni i učinili. Imali su popis 80 manjinskih obrta, odlučili su poslati manje, obrte koji su bili proglašeni perspektivnima na terenu te po regijama.
Bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da se ne sjeća poruke u kojoj je Horvatu poslao dva broja telefona i čiji je screenshot u spisu, no da je moguće da ju je doista poslao. Naime, ako su neki poduzetnici s njihovog područja nešto dobili dešavalo se da zove resornog ministra i traži broj jer se taj novac mora isplatiti u roku od dva dana, da se može hitno zvati čovjeka da odmah dođe potpisati, da se novac može isplatiti. Tvrdi da je sve što je radio bilo u skladu sa zakonom te da nikada kolege iz Vlade nije tražio ništa nezakonito.
Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, ustvrdio je da u pet godina obnašanja javnih dužnosti nikad nikome nije pogodovao te da kao ravnatelj HZMO nije imao niti je od ikoga tražio ta pitanja. Dodao je da komunikacija je koja sadrži "vidjet ćemo", "čut ćemo se", "riješit će se" i slično zapravo suptilan oblik odbijanja u situaciji kad kućni odgoj nalaže da ono ne može biti oštrije i neugodnije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
