Što je više migranata i izbjeglica i što se s njima lošije postupa - to je više ksenofobije, ali kada ljudi upoznaju jedan na jedan izbjeglice ili imigrante onda se mijenjanju mišljenja, rekao je
POZIVA NA BOLJU INTEGRACIJU
Stanko Perica: 'Migracija će biti sve više, moramo izbjeći stvaranje paralelnih društava'
Stanko Perica, ravnatelj isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi komentirao je u emisiji "Nedjeljom u dva" trenutna situacija s migrantima i migracijama, prenosi HRT.
Komentirao je i kako se snašao u ulozi svećenika.
- Možda je prvih godina osjećaj bio poseban, ali nakon nekog vremena se navikneš. To ti daje jednu posebnu odgovornost i autoritet koji moraš zaraditi s onime što radiš. Nisam imao želju (postati svećenik) do dvadesetih godina. Onda sam počeo promišljati iz daljine o tome. Prije toga u djetinjstvu mi je to bilo nepojmljivo. U užoj obitelji nije bilo svećenika niti je to bilo nešto gdje sam smatrao da bih se mogao ostvariti - kazao je.
- Isusovci su svojim angažmanom potaknuli mnoge ljude da ostvare velike stvari. Činili su velika djela. To me je privuklo - dodao je.
O svećeništvu: Obitelj je mislila da ću postati odvjetnik koji će dobro zarađivati i imati obitelj
Prisjetio se reakcije roditelja kada im je odlučio otkriti kako se želi zarediti.
- Znao sam da će to njih na neki način pogoditi. Mislili su da ću postati odvjetnik koji će dobro zarađivati i imati obitelj. Nisam ih želio razočarati i odgađao sam im reći. Gledali smo jedne večeri Ligu prvaka, na poluvremenu sam ugasio TV i rekao im da im imam nešto za reći. Oni su se malo prepali - rekao je.
- Rekao sam im da sam razmišljao puno o tome i da sam odlučio otići u Rezidenciju i novicijat družbe Isusove u Splitu. To im je bio šok, ali jako lijepa je bila njihova reakcija. Rekli su mi da prihvaćaju to te da, ako se predomislim - da se uvijek mogu vratiti kući - kazao je.
Dugo vremena je razmišljao o razlozima pada povjerenja u Crkvu.
- Apsolutno sam imao sumnje i dugo razmišljao o tim pitanjima. Moja sredina je prilično sekularna. U mojoj župi - moja mlada misa bila je prva nakon gotovo 100 godina. Nastavio sam promišljati i učinilo mi se da kriza može biti nešto pozitivno. Nešto je trebalo promijeniti i iznova učiniti. Smjer u kojem idemo nije optimalan. Mislim da je za katoličku crkvu riječ o tom trenutku. Crkva je toga svjesna i papa Franjo o tome govori - rekao je.
'Danas je teže biti poglavar, nego je biti pod poglavarom'
- Papa Franjo danas govori da Crkva u ovom trenutku povijesti ne uspijeva optimalno vrednovati ulogu žena i traži načine kako bi to trebalo učiniti. U Crkvi je tako, uvijek kažu da razmišljamo u stoljećima. Kardinal Martini rekao je da Crkva zaostaje 200 godina za svijetom, što je s jedne strane strašno za čuti, s druge strane - dobro je znati gdje jesmo, dodao je.
Perica tvrdi kako je dugo vremena razmišljao i o autoritetu, ali se kako kaže, pokazalo da "nije toliko problematičan" budući "da se poglavari više boje podložnika" nego podložnici poglavara.
- Autoritet je jedna o stvari o kojima sam dosta razmišljao, a u praksi se pokazalo da nije toliko problematičan, naime, naši poglavari više se boje podložnika, nego mi njih. Danas je teže biti poglavar, nego je biti pod poglavarom, rekao je.
Govorio je i o organizaciji čiji je ravnatelj.
- Na globalnoj razini osnovani smo 1980. godine. Nakon drugog vatikanskog koncila, Isusovci su imali sreće što smo imali poglavara koji je znao čitati znakove vremena. Znao je čitati znakove vremena. Koncil stavlja veliki naglasak na znakove vremena da bi vidjeli ono što je bitno i angažirati se oko toga - rekao je.
'Što se više s migrantima i izbjeglicama lošije postupa - to je više ksenofobije'
Dodao je da organizacija djeluje u 57 zemalja svijeta te da u Hrvatskoj djeluje od 1993. godine kada se pretežito bavila brigom o izbjeglicama iz BiH.
- To je međunarodna organizacija koja postoji u 57 zemalja svijeta. Štiti prava izbjeglica i prisilno raseljenih osoba. Između ostalog, djelujemo i u Hrvatskoj, ovdje smo od Domovinskog rata. Nastojimo se prilagoditi potrebama, zaključio je.
Perica se osvrnuo i na kulturološke razlike koje mogu biti prepreka u integraciji. Istaknuo je i kako se nositi s obrambenim mehanizmom koji nam je svima usađen.
- Riječ je o temi koja je zaista teška. Vidimo da se dobri rezultati postižu onda kada se uloži velik trud. Trenutno u Sarajevu i Beogradu imamo kuće za integraciju. Tamo dolaze maloljetnici i primaju 24 satnu skrb. Uviđamo kako je i te ljude moguće integrirati. Upisuju i završavaju fakultete te funkcioniraju kao građani tih država, rekao je.
Pater Perica je ustvrdio kako je porast ksenofobije posljedica loših politika prema izbjeglicama i migrantima. Naglasio je da predrasude nestanu kada ljudi upoznaju izbjeglice jedan na jedan.
- Što je više migranata i izbjeglica i što se s njima lošije postupa - to je više ksenofobije, ali kada ljudi upoznaju jedan na jedan izbjeglice ili imigrante onda se mijenjanju mišljenja. U BiH imamo dosta volontera iz Italije, Njemačke i Nizozemske i kažu mi da kada vide ljude u kampovima - osjećaju se kao da su na drugom kontinentu i onda se mijenja i njihov svjetonazor. Papa Franjo kaže: migranti mogu i nama pomoći, dodao je.
'Ne vidim što bi vojska na granicama mogla napraviti. Treba nam diplomacija na granici...'
Perica je komentirao i poruke koje dolaze iz političkog svijeta. Ustvrdio je kako ne vidi što bi vojska na granici mogla napraviti. Dodao je da se na razini EU trebaju donositi zajedničke odluke.
- Iskreno, ne vidim što bi vojska na granicama mogla napraviti. Treba nam diplomacija na granici, treba se angažirati i donijeti zajedničku politiku. Ljudi koji nam dolaze ne iskaču iz crnih rupa. Trebalo bi u okviru EU pregovarati sa zemljama iz kojih dolaze migranti. Idealno bi bilo da ljudi ne moraju migrirati, rekao je.
Ipak, kaže Perica, zabrinut je kao i neke političke opcije da bi moglo doći do svojevrsnog obrata u brojnosti domicilnog stanovništva i migranata ako se granice u potpunosti otvore.
Na pitanje može li naseljavanje migranata dovesti do dekristijanizacije Europe, Perica je odgovorio da su migranti "za kršćanstvo u Europi blagodat" jer "pokazuju gdje jesmo i kako stvari stoje".
- Mislim da su migranti za kršćanstvo u Europi blagodat jer nam pokazuju gdje jesmo i kako stvari stoje. Kršćanstvo koje je čisto formalno ili nacionalno - neće biti blagonaklono spram migranata, ali onda su migranti svojevrsni lakmus papir koji nam pokazuje kakvo je to kršćanstvo, poručio je.
Upozorio je da je trenutna "situacija samo početak", te da se na buduće migracije treba pripremiti.
- Trenutna situacija s migrantima je samo početak, migracija će biti još i više u budućnosti. Populacija svijeta će rasti. Na migracije se treba pripremiti, dodao je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
