Žunić: Djeci je važno reći da im sport može jako puno toga dati

U Zagrebu je predstavljena šesta sezona Erste Plave lige, atletskog natjecanja osmoškolaca na kojem je u prvih pet godina sudjelovalo 19.279 učenica i učenika, te projekt "60minuta KRENI" Šesta sezona Erste Plave lige starta 17. travnja u Makarskoj, dok će se finale održati 4. rujna u Zagrebu, u okviru Hanžekovićevog memorijala.

I ove godine kvalifikacijska natjecanja održat će se u šest gradova - Makarskoj, Zagrebu, Zadru, Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Puli. Osmoškolci će se natjecati u utrkama na 60, 300 i 600 metara, u skoku u vis i dalj, te u bacanju kugle i vortexa, a po dvoje najboljih u svakoj disciplini iz svakog grada nastupit će u finalu u Zagrebu.

Erste Plava liga jedinstvena je dječja atletska liga učenica i učenika od 3. do 6. razreda hrvatskih osnovnih škola, koju već šestu godinu zaredom organizira Atletski klub Pro Sport u suradnji s Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Erste Plavim mirovinskim fondovima. U prve četiri godine na natjecanjima u sedam najvećih hrvatskih gradova nastupilo je 19.279 učenica i učenika.

Ambasadori natjecanja su najbolje hrvatske atletičarke i atletičari – Blanka Vlašić, Sandra Perković, Sara Kolak, Andrea Ivančević, Stipe Žunić i Ivan Horvat.

"Nastojim svojim stavom i ponašanjem zainteresirati mlade za sport i utjecati na njih. Družeći se s njima mnogi požele biti 'veliki i jaki kao Stipe'. No, važno je djeci reći i da im sport, osim što je bitan u njihovom životu i razvoju, može puno toga i dati. Meni je dao punu stipendiju na prestižnim američkim studijima gdje jedna godina košta 42.000 dolara, dao mi je obrazovanje, učenje stranih jezika, puno putovanja. Apeliram i na roditelje da razmisle o tome“, rekao je Žunić.

U sklopu predstavljanja Erste Plave lige održana je i predstavljanje projekta 60 minuta KRENI i panel diskusiju 'Važnost šezdesetominutne tjelesne aktivnosti u svakodnevici djece - naša uloga i doprinos u realizaciji'.

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša rekao je da HOO ima šest programa namijenjenih djeci koja se ne bave organizirano sportom u klubovima.

"U 'Olimpijski festival dječjih vrtića' uključeno je 13.000 djece, a još 4000 ih sudjeluje u programu 'Odaberi sport'. Ukupno 40.000 ih je uključeno u naše programe. No, premali je broj sati tjelesnog odgoja u osnovnim školama, čija bi obaveza trebala biti i da sve djeca nauče plivati.“

Aktivne u radu s djecom su i dvije bivše vrhunske sportašice - Klaudija Bubalo i Marija Anzulović.

"Kineziolog sam pa radim s djecom u školi. Program 'Vikendom u sportske dvorane' provodi se cijelog tjedna, a vikendom su samo međurazredna i međuškolska natjecanja. Za djecu od 1. do 8. razreda to je potpuno besplatno i bitno smo time povećali zanimanje za sport. U ŽRK Lokomotiva imamo 130 djevojčica i djevojaka u pogonu, a u školi rukometa u 12 osnovnih škola još 300 djevojčica koje uzimamo već u prvom razredu", rekla je Klaudija Bubalo.

"Nama je u odbojci trenutačno najveći problem kako da zainteresiramo dječake. U natjecanjima Zagrebačkog odbojkaškog saveza sudjeluju 24 ženske ekipe, ali samo 3 muške. No, sve nam je teže zadržati i djevojčice. Mnoge vrlo rano odlaze na školovanje u SAD, dok one koje su extra potencijal odlaze u talijanske i turske klubove", kaže Marija Anzulović.

"Naš je cilj utjecati na one koji se ne bave sportom jer su sport i rekreacija izuzetno važni i za društvo i za pojedinca. Pri tome težište stavljamo na bavljenje sportom djece jer je to naročito bitno za njihovo zdravlje. Nastojimo promovirati sport i vlastitim primjerom, pa smo zato pokrenuli i akciju 'Erste izazov' kojom podstičemo naše zaposlenike na bavljenje rekreacijom", rekao je član Uprave Erste&Steiermärkische banke Zdenko Matak.

Darko Vučić iz Središnjeg državnog ureda za šport rekao je da rad s djecom ima posebno mjesto i u nacrtu Nacionalnog programa sporta.

"Strategija će biti donesena uskoro, a svakom djetetu treba omogućiti svakodnevno bavljenje sportom odnosno tjelesno vježbanje", najavio je Vučić.

Milan Čolić iz Gradskog ureda za sport i mlade rekao je da Grad Zagreb financira više programa koji uključuju djecu u sport, ali skrbi i o sportskoj infrastrukturi. "Programom 'Vikendom u sportske dvorane' uključene su 52 škole i 11.000 učenika. Nastojimo podići infrastrukturu na višu razinu, pa smo na Zagrebačkom velesajmu uredili prvu atletsku dvoranu u Hrvatskoj, uskoro će u funkciji biti atletska dvorana na Klaki, a obnovit ćemo i stazu na Mladosti."

U promociji sporta i bavljenja djece sportom važnu ulogu imaju i mediji.

"Dužnost medija je privući što više mladih u sport, koji treba prikazati kao poželjnu i uzbudljivu aktivnost. Mi to radimo i kroz Kros Sportskih novosti i kroz školsko natjecanje 'Lino višebojac' kroz koje je prošlo 200.000 sudionika u Hrvatskoj i BiH. Odnos države prema sportu nije dobar. Djeca se ne bave sportom minimalnih 60 minuta dnevno nego svega 90 minuta tjedno. U Mađarskoj je, primjerice, obavezno pet sati tjelesnog tjedno u školama", rekao je glavni urednik Sportskih novosti Mario Zorko.

Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prezentirala je poražavajuće rezultate istraživanja koja su uključivala djecu od 11, 13 i 15 godina.

"Među 11-godišnjacima se 39 posto njih umjereno bavi sportom, dok kod 15-godišnjaka to pada na zabrinjavajućih 25 posto. Očito je da mnogi koji se u osnovnoj školi bave sportom to potpuno zanemare kad krenu u srednju školu. Istovremeno srednjoškolske dvorane u popodnevnim satima uglavnom zjape prazne, a sve se sportske aktivnosti plaćaju."

Stav zdravstvenih djelatnika prema sportu je sasvim jasan.

"Veliko DA sportu, a još veće tjelesnoj aktivnosti. Ona je bitna i za mentalno i socijalno zdravlje, djeca koja se barem 60 minuta dnevno bave sportom odnosno nekim oblikom tjelesne aktivosti. Dajmo im to u osnovnim i srednjim školama kroz sport, ples, rolanje, trčanje... i dobit ćemo djecu i mlade s više samopouzdanja, samopoštovanja, koja lakše uče i lakše se nose sa stresom“, rekla je Branislava Resanović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Sanja Šalaj, prodekanica za znanost Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, također je istaknula problem nedovoljnog kretanja: "To se naročito odnosi na djevojčice i djevojke u adolescentskoj dobi. Sportu i rekreaciji se sve teže natjecati s informatikom i igricama. Moramo pronaći način kako sport napraviti jednako dostupnim. Djeca se vole baviti sportom, nije problem interes nego ponuuda i dostupnost sporta."