Za nas igraju i migranti, a o nama se pišu znanstveni radovi

'Dosta je, ne možemo više gledati jednoumlje jednog čovjeka. Dražen Medić uništio je NK Zagreb. Klub još nije zakoračio u 21. stoljeće, ni organizacijski, ni marketinški...', kazali su istaknuti članovi White Angelsa, nekadašnji navijači Zagreba, te 2014. prekinuli sve veze s klubom iz Veslačke.

White Angelsi kao da su, gotovo proročanski, nagovijestili propast kluba koji je kroz godine otklizao iz prve u drugu ligu, zatim u treću, a od iduće će sezone vjerojatno igrati u četvrtom rangu. Da stvar bude gora, više ne mogu igrati ni na Kranjčevićevoj, a mogli bi ostati i bez kampa Zagrebello koji je esencijalan za opstanak kluba.

Pogledajte video:

Pokretanje videa...

01:14

Trening Zagreba 041 | Video: Goran Stanzl/PIXSELL, ilustracija

Nisu White Angelsi očajavali. Prije pet godina rodila se ideja o vlastitom klubu po modelu direktne demokracije, jedan član - jedan glas. Osnovali su NK Zagreb 041 i krenuli od najnižeg ranga, treće županijske lige. Odmah su vratili stilizirani grb Grada Zagreba koji je nekada krasio NK Zagreb, ali ga je Medić iz sebi znanih razloga odlučio promijeniti i tako klubu oduzeti dio identiteta...

Nije Zagreb 041 jedini takav klub. Samo par rangova više, u četvrtom razredu hrvatskog nogometa nalazi se Varteks koji su osnovali White Stonesi, a navijačkih klubova po svijetu ima gotovo u svakoj zemlji. Recimo, dio navijača Manchester Uniteda zbog vlasnika Malcolma Glazera napustilo je klub i osnovali su svoj FC United of Manchester.

'Sustav je apsurdan'

NK Zagreb 041 i danas je u trećoj županijskoj ligi, igraju sjajno, navijači ih podržavaju, ali ne mogu u rang više...

- Treći smo u ligi, ali ne možemo u viši rang jer nemamo adekvatan omladinski pogon. U klubu imamo nekoliko mlađih selekcija, ali ne dovoljno da ispunimo kriterije. Ta pravila su apsurdna, to je jedan zatvoreni sustav koji pričama poput naše ne dopušta da se izdignu - priča nam trener navijačkog Zagreba, Šibenčanin Matej Petković (25) koji je do posla u klubu došao preko oglasa na Facebooku.

Navijački Zagreb nema ni svoje terene, ali nešto se pokreće s 'mrtve točke'.

- Imamo velikih problema s treninzima. Utakmice igramo na igralištu Zelengaja, a treniramo tamo ili na igralištu NK Blata. Sve to košta... Nas jedna domaća utakmica na unajmljenom travnjaku u Dugavama košta oko 1700 kuna - objašnjava Petković pa dodaje:

- U razgovorima smo s predstavnicima Grada, bio sam u Gradskom uredu za sport i mlade i nešto bi se moglo pokrenuti.

Pa kako se onda financirate?

- Najveći dio prihoda imamo od članarina. Naš klub funkcionira po principu direktne demokracije i nema predsjednika, a broji između 200-300 članova. Samo na ovoj polusezoni u zamjenu za donacije podijelili smo oko 100 navijačkih rekvizita, šalova, majica - kazao nam je Petković koji je i sam aktivan u tom marketinškom dijelu. Izrađuje vizuale, ima ideje, a ove je polusezone doveo i nekoliko ljudi u klub kako bi sve podigao na višu razinu. Dosta mu pomaže i pomoćni trener Ivan Papak 'Papinjo'. Hijerarhija se zna.

- Nedavno smo jednu klupsku majicu poslali čak i u Brazil!

Matej Petković entuzijastičan je oko projekta.

- Kao udruga koja promiče antifašizam i jednakost u društvu apliciramo na brojne natječaje. Baš smo na jednom natječaju u Beču izabrani među 30 najboljih projekata i ako doguramo do Top 15 mjesta možemo dobiti novčanu potporu, ovisno o plasmanu. To bi nam riješilo financijski okvir za gotovo cijelu polusezonu. Također, na ljeto u planu imamo odlaske na turnire u Češku i Slovačku gdje ćemo se pokušati povezati sa udrugama sličnog tipa.

Igraju iranski biznismen i migrant

Zagreb 041 poseban je još po mnogočemu. Klub je antifašistički i antirasistički ustrojen te je kroz njega od osnutka do danas prodefilirao poveći broj stranaca, migranata. Veza je očita - azil u Dugavama.

- Važno je izbjeglicama i djeci izbjeglica dati priliku i pomoći im da se preko nogometa, koji je univerzalni jezik, integriraju u hrvatsko društvo. Imali smo igrače iz Irana, Iraka, Afganistana, Francuske, Italije, Gvineje i mnogih drugih svjetskih država - kaže mladi trener Petković.

- Sociološki fenomen kluba i navijača od samih početaka prate znanstvenici, poput Andrewa Hodgesa, antropologa svjetskog glasa, a jedini smo klub u Hrvatskoj sve do Varteksa o kojem se pišu znanstveni radovi - kazao nam je Šibenčanin.

U tom trenutku na trening stižu dva Iranca. Jedan sa svojim automobilom, drugi taxijem. Svaki imaju svoju priču, dvije oprečne sudbine...

- Bok, 'coach', bok i vama, zovem se Borna Kolbadi - kazao nam je uglađeni iranski biznismen koji nije izbjeglica. U Hrvatskoj je poslovno, a bavi se agronomijom i marketingom.

Ali Borna je...

- Da, znam... To ime je često u Hrvatskoj, a još češće u Iranu - otkriva nam Borna.

Treneru, kakav je Borna?

- On vam je fini ofenzivni veznjak, čuva se duela, haha. Još nije debitirao za nas jer zbog poslovnih obveza nikako ne stigne obaviti liječnički pregled - kazao je dobro raspoloženi 'coach'.

Puria Javidi ima sasvim drugu priču. U Hrvatsku je stigao 2016. godine kao migrant. Preko noći je ostao bez ičega.

- Živim u Zagrebu, a prije sam živio u Kutini. Ovdje sam upisao smjer na Obrtničkom učilištu, naučio ponešto o kulinarstvu, oženio sam Hrvaticu i danas s njom radim u staračkom domu kao kuhar. U zadnjih godinu dana naučio sam dosta vaš jezik, ali ga baš ne govorim - kazao je sramežljivi Puria.

- Ma Puria je televizijska zvijezda, bio je pet-šest puta na TV-u kao primjer pozitivne integracije u društvo. Ajde, ne budi skroman - kroz smijeh će njegov trener Petković koji ga je nahvalio da je vrlo kreativan vezni igrač.

'Hrvatski Nagelsmann'

Trener Matej Petković ima samo 25 godina, student je na diplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Čovjek bi očekivao da će zbog svoje mladosti imati problema s autoritetom ali...

- Ajmo, Borna! Kašlješ kao starac, idemo još dva kruga, to je za tvoje dobro - podviknuo je 'coach', kako ga zovu.

- Klub vodim već godinu dana i, iskreno, mislio sam da ću imati više problema, ali dečki baš slušaju.

Vi ste igrač-trener. Kako to izgleda kad sami sebe uvedete u igru?

- Prvu polusezonu to nisam htio raditi, bilo nas je dovoljno, ali sada su nam otišli neki igrači pa sam primoran igrati. Nekad imam osjećaj da dečkima više mogu pomoći na terenu nego iz trenerskog prostora. Ovo su ipak amateri, još moramo uigrati linije, automatizme u igri, dečki moraju imati jasnu ideju - objašnjava Petković koji je u karijeri nosio dres Šibenika i Hrvatskog dragovoljca.

Je li vam uzor mladi trener Hoffenheima Julian Nagelsmann (31), možete li biti kao on?

- Uf, gdje sam ja od njega. Polako, želim prvo podići ovaj klub i ove dečke - završio je dobro raspoloženi Petković.