Nacistički vođa 1. kolovoza 1936. godine otvorio je Olimpijske igre u Berlinu, prve na kojima je u svijet išao direktni TV prijenos. Samo tri godine nakon toga, počeo je 2. svjetski rat
Hitler, Owensova zlata, skandal na nogometu i naci propaganda
Na današnji dan prije 80 godina, 1. kolovoza 1936. godine, nacistički vođa i zločinac Adolf Hitler otvorio je Olimpijske igre u Berlinu, 11. ljetne Olimpijske igre u modernoj povijesti. Samo tri godine nakon Igara u Berlinu Njemačka je napala Poljsku i službeno je počeo Drugi svjetski rat.
Barcelona je bila jedan od kandidata za domaćinstvo Olimpijskih igara 1936., no Međunarodni olimpijski odbor izabrao je Berlin. MOO je o domaćinstvu Igara odlučio je 1931. godine, prije nego je u Njemačkoj Hitler sebi osigurao svu vlast i uspostavio totalitarni režim prebacivši zakonodavne moći Reichstaga na Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku.
Time je sva vlast bila u Hitlerovima rukama što je značilo i kraj Weimarske Republike, a to se dogodilo samo dvije godine nakon što je Međunarodni olimpijski odbor potvrdio Berlin za domaćina Igara.
Nisu pozdravili Hitlera
Nijemci su strahovito puno uložili u izgradnju stadiona u Berlinu i uređenje grada kako bi nadmašili prethodne Olimpijske igre u Los Angelesu 1932. godine. Nacistički aristokrat Hans von Tschammer bio je zadužen za organizaciju Igara, a titula mu je bila Reichssportführer (Reichov sportski vođa).
Adolf Hitler na svečanoj ceremoniji otvaranja Igara ušao je na stadion uz himnu "Deutschland Über Alles", nakon koje je na red došla i nacistička himna "Horst Wessel Lied", danas zakonom zabranjena u Njemačkoj.
Stadionom je promarširalo 49 reprezentacija, a pred Hitlerom su ruke u nacistički pozdrav dizali austrijski i njemački sportaši.
No to nisu napravili Britanci ni Amerikanci.
Korejci nastupali za Japan
Zanimljivo, francuski sportaši podigli su ruke u zrak, ali neki tvrde da je to bio olimpijski pozdrav.
Dio Francuske nakon poraza od Njemačke u Drugom svjetskom ratu surađivao je s nacistima, a na čelu Višijevske Francuske bio je maršal Philippe Petain.
Nije to bila jedina zanimljivost Igara koje su obilježene mnogim kontroverzama.
Jedna od njih bila je nastup atletičara Koreje koji su osvajali medalje za - Japan.
Naime, Korejci su nastupali pod zastavom Japana, države koja je prisilno anektirala njihovu zemlju 1910. godine. Tako su dvojica korejskih maratonaca osvojili medalje za Japan.
Propaganda nacističke ideologije
Hitler je shvatio da bi preko Olimpijskih igara mogao promovirati svoju ideologiju, ap su sam Igre bile u funkciji nacističke propagande.
Službeno nacističko glasilo uoči Igara je objavilo kako traži da se Židovima i Afroamerikancima zabrani sudjelovanje, no Hitler je popustio nakon što je dosta država zaprijetilo bojkotom.
Nacistički vođa je čak dopustio nastup njemačkoj sportašici Heleni Mayer, čiji je otac bio Židov.
U isto vrijeme, uoči samog početka Igara, uklonjeni su mnogi natpisi protiv Židova, a policijski šef dobio je posebnu dozvolu od ministarstva da uhiti sve Rome koje pronađe na ulici i smjesti ih u "poseban kamp" tijekom održavanja Igara.
Medalja i za Kraljevinu Jugoslaviju
Igre u Berlinu bile su prve s direktnim televizijskim prijenosom, a Hitlerov govor s ceremonije otvaranja bio je prvi televizijski prijenos ikad emitiran u svemir. Druga novost, koja je zadržana do danas, bila je ceremonija prenošenja olimpijske vatre iz Grčke štafetom do Berlina.
Na Igrama u Berlinu sudjelovalo je 3963 sportašica i sportaša, sve je trajalo dva tjedna. Njemačka je osvojila najviše medalja, 33 zlatne, 26 srebrnih i 30 brončanih, a SAD je bio drugi s 24 zlata, 20 srebra i 12 bronci.
Kraljevina Jugoslavija na igrama je osvojila jednu medalju, Slovenac Leon Štukelj bio je srebrni u gimnastici.
Owensu arijevci gledali u leđa
Američki atletičar Jesse Owens bio je najbolji sportaš na Igrama u Berlinu. Pred Hitlerom je osvojio četiri zlatne medalje. Bio je to veliki trijumf Amerikanca čiju je rasu Hitler označio inferiornom i tražio je od SAD-a da zabrani nastup "takvim" sportašima.
No znao je nacistički vođa zašto je to tražio, samo godinu dana prije Owens je srušio tri svjetska rekorda i u Berlin je stigao pokazati svijetu što može, usprkos uvredama i nacističkoj ideologiji u kojoj je "arijevska rasa" bila superiorna.
Owens je osvojio zlato na 100 i 200 metara, u štafeti 4x100 metara te u skoku u dalj. Sve to pred očima nacističkog vođe.
Dobio i svoj film
Film "Utrka" temeljen je na istinitim događajima i životu Jesseja Owensa, a u kina je stigao ove godine.
Naslov filma ima dvostruko značenje: ona očita utrka za Olimpijsko zlato, i politička, posebno 1936. kad su Sjedinjene Američke države gotovo bojkotirale Igre zbog režima kojeg je promovirao Hitler.
Stephan James, talentirani glumac poznat po svojoj ulazi u filmu Selma, glumi Jessea Owensa kao srčanog mladog čovjeka koji ubrzo počinje shvaćati što znači biti primjer. Njegovog legendarnog trenera Larryja Snydera odlično je odglumio Jason Sudeikis.
Dođi na nogomet, kaže Goebbels
Na ovim Igrama prvi put u povijesti igrao se košarkaški turnir. Zlato su osvojili Amerikanci pobijedivši Kanadu 19-8. Meč je odigran u olimpijskom parku, na zemljanom terenu po jakoj kiši.Igračima je bilo gotovo nemoguće voditi loptu i to je bio razlog tako malo koševa.
No pravi skandal izbio je na nogometnom turniru.
Svaka utakmica bila je eliminacijska, a u drugom kolu Peru je pobijedio Austriju 4-2. No Fifa je odlučila da se utakmica ponovi jer su navodno na teren u zadnjoj minuti ušli peruanski navijači.
Peru je odbio ponavljanje utakmice i Austriji je dodijeljena pobjeda. Na Igrama nisu smjeli nastupati profesionalni sportaši, jer je to stajalo u pravilima Međunarodnog olimpijskog odbora, pa su mnoge reprezentacije stigle u znatno izmijenjenim sastavima.
Velika Britanija ispala je u drugom kolu od Poljske 5-4, a debakl je doživjela i Hitlerova Njemačka. Nakon uvjerljive pobjede protiv Luksemburga u prvom kolu (9-0), Nijemci su igrali protiv Norveške.
Najbliži Hitlerov suradnik, Joseph Goebbels smatrao je da je ta utakmica idealna za dolazak Hitlera, koji je za taj dan imao neke druge planove, ali ipak je popustio i stigao je na utakmicu iako nije volio nogomet.
Izdržao je samo jedno poluvrijeme. Norvežani su vodili 1-0, a Hitler se pokupio sa stadiona i otišao. Norveška je slavila 2-0. Nakon ispadanja Njemačke, sva pažnja domaćih navijača bila je usmjerena na Austriju koja je za "zelenim stolom" izbacila Peru i stigla je do finala. Tamo je bila bolja Italija koja je slavila 3-1.
Zatvaranje Igara
Nakon dva tjedna, igre su zatvorene svečanom ceremonijom.
Samo tri godine kasnije, Njemačka i Sovjetski Savez dogovorili su podjelu Istočne Europe. Hitler je napao Poljsku i počeo je Drugi svjetski rat, u kojem je poginulo preko 60 milijuna ljudi, što je 1940. godine bilo tri posto ukupne svjetske populacije.
Prema nekim statistikama i podacima, broj žrtava penje se i do 80 milijuna.