Znate kaj, malo predugo čekamo to proljeće, vrijeme je da dečki u četvrtak smažu Trnavu. Živim za to, rekao je Drago Vabec, član posljednje Dinamove momčadi koja je igrala proljeće u Europi
Dragec Vabec: Šestero unučadi i ja čekamo Dinamovo proljeće
Dautbegović, Cvek, Ramljak, Pirić, Belin, Gračanin, Rora, Gucmirtl, Blašković, Novak i Vabec. To je posljednja Dinamova momčad koja je dočekala proljeće u Europi.
Bilo je to 1970. godine.
Danas, 48 godina kasnije, legendarni Drago Vabec (68) uživa u Međimurju.
- Imam šestero unučadi i s njima sam cijelo vrijeme. Dinamo? Gledam ga, kako ne, to je moja ljubav. Znate kaj, malo predugo čekamo to proljeće, vrijeme je da dečki u četvrtak smažu Trnavu i sve nas nadvise. Živim za to - kaže Vabec.
Za Dinamo je odigrao 529 utakmica i zabio 183 gola. Prava je legenda kluba. Te 1970. Dinamo je u proljeće ispao od Schalkea.
- Malo nas je i trener Ivica Horvat zeznul. Bio je njemački tip sa strogom disciplinom. Na treninzima nas je ubijao u pojam, tako da nismo mogli stajati na nogama. Mi smo voljeli igrati, a nakon tih treninga nismo imali snage za Schalke - kaže Vabec.
'Dinamu sam dao sve'
Iz Dinama je otišao u Brest, a tamo...
- Proglasili su me najboljim igračem svih vremena, za njih sam Messi i Ronaldo.
Ako vas ikad put nanese u Brest, ime Drage Vabeca otvara vam sva vrata. Nažalost, Dragec neće na maksimirska vrata u četvrtak protiv Trnave.
- Imam trening u 18 sati, tu vam vodim lokalni Dinamo iz Žiškovca. Imam dvije mirovine, baš mi to lijepo dođe.
Za Vabeca kažu da bi danas vrijedio desetke milijuna eura.
Jeste li zaradili što u karijeri?
- U Brestu je bilo OK, u Dinamu nisam dobro prošao jer sam bio preveliki dinamovac, a mi domaći smo najlošije prolazili. U prvoj momčadi igrao sam 11 godina i zasluženo sam legenda kluba. Nisu legende oni koji su u klubu igrali jednu-dvije godine, pa makar se zvali Boban ili Šuker. Da se razumijemo, oni su bolji od mene, ali ja sam Dinamu sve dao.
U Vabecovo vrijeme, dok je harao francuskom ligom PSG je tek bio u začecima. Vabecu su nudili brda i doline da dođe, no odbio ih je.
- Nudili su mi zlato da dođem, ali nisam htio. Znate, ja nekak' mislim da je bolje biti prvi u selu nego drugi u gradu. Pratio me Bayern, ali nije mi se išlo u Njemačku, a Tottenham je tražio da dođem na probu, nisam pristao. Brest je ušao u prvu ligu i trebali su napadača, a prodao me tamo jedan Srbin koji uopće nije menadžer. Tada me tražio i PSG, nudili su triput veći novac, ali u čekovima, nisam pristao i umjesto mene uzeli su Ivicu Šurjaka. Nisam pogriješio, u 90 utakmica dao sam za Brest 46 golova, a nisam bio centarfor, nego krilo.
Što Vas je posebno dojmilo za vrijeme igranja u Francuskoj?
- Moram spomenuti barem dva trenutka, prvi je bio na početku u Brestu kad smo kod Valenciennesa izgubili 5:1. Zabio sam jedini goli i poslije utakmice bili smo na piću. Prišla mi je žena od predsjednika i pitala zašto sam žalostan,a zabio sam gol. Rekao sam zbog toga jer smo toliko izgubili i pitao sam je gdje igramo slijedeću utakmicu. Kad je rekla protiv PSG-a, ja kažem dan nam opet ide petica, a ona kaže :"ne brini pobijedit ćemo". Znate kako smo odigrali? 0-0.. To mi je dalo podstrek da uvijek treba biti optimist. Druga stvar, a meni kompliment, kad je tadašnji izbornik francuske reprezentacije Michel Hidalgo govorio na seminarima da se igra reprezentacije mora promijeniti,da se više puca na gol i da napadači igraju poput Vabeca. HoćGdje možete dobiti veći kompliment. A tada su u reprezentaciji bili Platini,Girress,Tresor,Tigana,Raschetau…“
'Naučio sam igrati s obje noge, danas tako igra mali Olmo'
Mi dinamovci smo navikli na čekanja, pa čekali smo 24 godine na naslov prvaka. Evo, sad 48 godina za proljeće. Ali neka, svemu dođe kraj, pa će i našim mukama u četvrtak, kaže Drago Vabec.
Današnji Dinamov “Vabec” mogao bi biti Dani Olmo.
I on, kao Vabec, igra sjajno s obje noge, to im je zajednički forte. Za Vabeca, koji je igrao krilo, mnogi su bili sigurni da je - ljevak!
- Nisam imao pojma s lijevom nogom, ali kad su me kao dijete stavili na lijevo krilo, počeo sam mahnito trenirati. Naučio sam lažnjake i igrati s obje noge. Igrao sam na svim pozicijama, bio sam i na beku jer sam bio izuzetno brz, a znao sam i dobro podvaliti loptu.
Gol Drage Vabeca, za one mlađe, godinama se vrtio na špici “Sportskog pregleda”.
- To sam zabio Šveđaninu Hellstroemu. Malo mi je krivo što su me mnogi zapamtili baš po tom golu, ali ja sam zabio stotine takvih golova.
Kako je dobio nadimak: Nisu znali kaj znači of
Kao Međimurac u Dinamu, dobio je nadimak Of, iako nitko nije znao što to znači.
- Bili smo na turniru u Viareggiju. U poluvremenu me trener pitao: ‘Dobro, Međimurec, koji ti je vrag? Samo se trzaš!’, a ja sam rekel: ‘I Vi bi se trzali, of me piči’. Pitali su me kaj to znači? Rekao sam neka pogledaju kako mi je guzica sva ispikana. U razmjeni značaka prije utakmice njihov bek je zadržao značku i pikao me. Nakon toga su išli kod delegata i morao je predati značku. A ostalo je ‘of’ jer nisu znali kaj to znači, a to znači ‘ovaj’. Tak je to nastalo.
Vabec se nada da Dinamo može vrlo daleko u Europi.
I zato će u četvrtak biti najveći navijač kluba, u kojem je ostavio cijelu mladost.
- Igrao sam dušom i srcem za ‘modre’. Uzeo mi je Dinamo novac i od transfera u Brest, i to čak 60.000 dolara od ukupnih 200.000, i tad sam se razočarao. Mislim da Dinamo ne vidi tko je pravi dinamovac. Mi iz Međimurja smo najviše dali Dinamu, Bogdan, Benko, Lesjak, Ladić, ja... Ali neka naš Dinamo pobijedi Trnavu i ja sam sretan čovjek. Ipak sam ja dinamovac - kaže legenda kluba.