Jedini način da ih se očuva je da se smanji broj posjetitelja koji ih posjećuju. No teško je pronaći kompromis između zarade od turizma i očuvanja drevne baštine
Spomenici drevnih kultura i prirodna bogatstva se troše
Politički nemiri u Egiptu ne samo da su jeziva prijetnja ljudima nego i njegovu neprocjenjivu nacionalnom blagu. Tako su u neredima dosad dvjema mumijama otkinute glave, a skulptura iz Tutankhamonove grobnice bačena je na tlo i prepolovljena. Srećom, najdragocjeniji izložak muzeja - Tutankhamonova zlatna maska, ostao je netaknut. No osim užasa nasilja, povijesnim nalazištima i najljepšim prirodnim lokalitetima diljem svijeta sve veću opasnost predstavljaju turisti koji ih obilaze. Machu Picchu, sveti grad Inka u Peruu, vjerojatno je sagrađen 1300. godine, a otkriven je tek u 20. stoljeću jer se nalazi u dubokoj prašumi, i to na 2350 metara nadmorske visine. Bez obzira na njegovu nedostupnost, danas ga u danu posjeti oko 2500 turista, čiji teret uzrokuje pomicanje i urušavanje njegovih kamenih ostataka.
Jedini način da ga se očuva je da se smanji broj posjetitelja koji se na njemu istodobno nalaze. No teško je pronaći kompromis između zarade od turizma i očuvanja drevne baštine.
I mnogobrojna upozorenja o topljenju ledenjaka izazvala su kontradiktoran efekt. Posljednjih nekoliko godina sve veći broj turista hrli na Antarktiku kako bi se stigli diviti njihovoj ljepoti. U djevičanski čistoj prirodi za sobom ostavljaju hrpe smeća, koje narušavaju vrlo osjetljiv ekosustav.
Posjetitelji, odnosno planinari, slično ugrožavaju prirodu Kilimandžara i Himalaje “zaboravljajući” na njihovim padinama iskorištene boce kisika te plastično posuđe koje se razgrađuje stotinama godina. Neki beru i endemsko bilje.
Pije se previše vode, pa hramovi polako tonu
Posjetitelji Angkora Wata, kambodžanskoga hramskoga kompleksa, troše prevelike količine vode - podzemna razina vode pala je toliko da narušava njegove temelje.
Najveća svjetska čuda pod čizmom modernog čovjeka
Impresivni Stonehenge na jugozapadu Engleske, za koji se nagađa da je služio u astronomske ili ritualne svrhe te da je čak imao iscjeliteljske moći, sagrađen je prije oko 5000 godina. No tijekom stoljeća golemi kameni blokovi bili su izloženi najezdama posjetitelja koji su se penjali po njima i tako pomicali monolite. Do početka 20. stoljeća vodiči su turistima čak davali dlijeta da si odlome komadiće kamena za uspomenu. Veličanstvenu vizuru spomenika danas ugrožavaju turistički kompleksi, a osobito dvije autoceste koje se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini.
Do 1812. za “izgubljeni grad” Petru uklesan u stijenama Jordana znali su samo beduini. Otad, a osobito nakon što je u njemu sniman nastavak “Indiane Jonesa”, Petra svakodnevno privlači rijeke turista. No arheolozi upozoravaju kako oni na nekoliko načina oštećuju spomenik. Hodajući po mekanim stijenama, turisti ih udubljuju cipelama, a grobnicama škodi čak i njihov dah zbog povišene razine vlage. Nezamisliv vandalizam čine posjetitelji koji urezuju natpise po građevinama.