U srcu Slavonije, točnije u malom naselju Majar, nedaleko od Đakova, branitelji iz Domovinskog rata odlučili su posvetiti se prirodi i ekološkom uzgoju. Osim što se bave uzgojem eko lješnjaka, jako su ponosni na uzgoj i izradu suhomesnatih proizvoda od crne slavonske svinje na ekološki način. Imanje na kojem uzgajaju prepuno je prirodnih ljepota, pa na njemu ujedno razvijaju ekoturizam kroz ribolov, vožnju bicikla, vinske ceste i ostale aktivnosti. 

'To je bilo jedino rješenje'

A sve je, zapravo, počelo od toga, govori nam upravitelj Poljoprivredne zadruge Branitelj eko Zlatko Kajmić što su branitelji htjeli oživiti svoju Slavoniju i njezine ravnice. 

- U ovu smo priču krenuli 2005. godine, i to na moju inicijativu i još nekoliko poljoprivrednika s područja Đakovštine. U vrijeme osnivanja zadruge ekonomska je kriza u Slavoniji dosegnula vrhunac, pa je udruživanje u kolektiv bilo jedino izgledno rješenje pitanja egzistencije postojećih poljoprivrednih subjekata koji su bili u vlasništvu pojedinih članova zadruge, ali i drugih nezaposlenih ljudi koji su u našoj zadruzi pronašli posao – pojašnjava nam na početku naš sugovornik.

Svi njihovi članovi, ponosno kaže Zlatko, su svestrani. Naime, zadruga ima 20 članova, od kojih ih je sedam u stalnom radnom odnosu. U Poljoprivrednoj zadruzi Branitelj eko uzgajaju i različito voće, a brinu i o recikliranju te ispravnom zbrinjavanju građevinskog otpada.

Branitelji prepoznali dugoročnu investiciju

Međutim, promatrajući nasade i slavonsko tlo te imajući u vidu da Hrvatska uvozi velike količine lješnjaka, ovi su slavonski branitelji, ističe naš sugovornik, prepoznali priliku i odlučili, uz sve ostalo, posvetiti se i uzgoju lješnjaka.  

- Kako je Slavonija i inače poznata po specifičnoj zemlji i podneblju koji su idealni za uzgoj i najzahtjevnijih kultura, kao i velikom udjelu populacije koji se bavi poljoprivredom, nekako je logično da se tu nalazi najviše novih nasada. Kad pogledate, proizvodnja lješnjaka dugoročna je investicija jer, iako treba sedam godina od sadnje da počnu potpuno rađati, lješnjaci daju plod i do 50 godina. Nadalje, ljuska lješnjaka koristi se za izradu peleta za ogrjev, tako da nusproizvodi uzgoja lješnjaka praktički ne postoje – priča nam Zlatko.

Još jedan od razloga zbog kojih su se branitelji odlučili baš za uzgoj lješnjaka krije se u njihovu iznimnom nutritivnom bogatstvu. Lješnjaci, naime, sadrže visok udio proteina i nezasićenih masti, koje u ljudskom organizmu igraju veliku ulogu u snižavanju kolesterola i sprečavanju nakupljanja masti na stijenkama krvnih žila. 

- Tu ekoproizvodnja lješnjaka, između ostalog, dobiva smisao jer ne koristi mineralna gnojiva, koja su izvor velikog dijela fosfora. Naši lješnjaci imaju 100% organski sastav bez dodanih kemikalija. Kožica lješnjaka bogata je antioksidansima, koji su zaslužni za zaštitu organizma od oksidativnog stresa i smanjenje rizika od nekih vrsta karcinoma – kaže naš sugovornik.

 - Sve što uzgajamo je eko. Bavimo se ekološkim uzgojem crne slavonske svinje i uzgojem peradi. Pritom je prehrana ključan element. Naime, naše se svinje hrane 100% ekološki i sva hrana zapravo dolazi prvenstveno s naših ekoloških polja kukuruza, ječma, zobi, suncokreta. Naše svinje žive u tzv. gaterima, odnosno u ograđenim dijelovima šume, u kojima je broj grla strogo ograničen. Drugi dio poslovnog prostora zadruge nalazi se u industrijskoj zoni u Đakovu. Ondje su smještene komore za obradu i sušenje mesa te hladnjače. No bavimo se mi i nizom popratnih djelatnosti kao što su šumarstvo, ribarstvo i ratarstvo - priča nam Zlatko dodajući da na svom imanju proizvode čak i med, a po potrebi i kameni građevinski materijal. 

Vjetar u leđa

Iako, kaže nam Zlatko, ovaj posao može biti naporan, jer se radi na otvorenom, vrijedne braniteljske ruke svojim radom i inicijativom nastoje osvijestiti važnost prirode u današnjem svijetu, koji se ionako prebrzo mijenja. 

- Jedino isto što radimo svaki dan je to što hranimo svoje svinje. U zadnje vrijeme razvijamo ekoturizam kroz ribolov, biciklizam, vinske ceste i sl., pa se često nađem na imanju. Čist zrak, tišina, zelenilo, životinje i sunce – punjenje baterija. No glavna prednost članstva u zadruzi je definitivno pristup golemim količinama informacija od ljudi kojima sam okružen jer je svaki od članova zadruge specijaliziran za neko točno određeno područje poslovanja – otkriva nam naš sugovornik. 

- Mi smo braniteljska zadruga čiji su članovi invalidi, dragovoljci i djeca dragovoljaca Domovinskog rata. Već i to što opstajemo te što ovim ljudima možemo pružiti osjećaj zajedništva i mogućnost zarade nama znači jako puno. To što smo prepoznati kao finalisti Zelene medalje, tj. kao jedni od najboljih ekoproizvođača, daje nam vjetar u leđa za nove izazove i golemu motivaciju da napredujemo i širimo svoje poslovanje – zaključuje naš sugovornik. 

Zelena medalja, izbor za najboljeg ekoproizvođača - projekt 24sata u suradnji s Kauflandom, pokrenut je upravo s ciljem promocije važnosti održive proizvodnje. Sljedećih tjedana na platformama 24sata nastavljamo objavljivati priče o finalistima Zelene medalje, a ime sretnog pobjednika doznat ćemo na svečanoj dodjeli nagrade 30. lipnja 2022. Dotad vas pozivamo da više o projektu doznate u specijalu Zelene medalje. 

Generalni pokrovitelj Zelene medalje je Kaufland, partner Croatia osiguranje, a projekt podržava Hrvatska poljoprivredna komora.