Udruga SOS Zagreb oglasila se povodom treće godišnjice zagrebačkog potresa. U priopćenju navode kako planske, strukturirane i sustavne obnove Zagreba - nema
SVE I DALJE STOJI
SOS Zagreb o tri godine nakon potresa: 'Izostanak obnove je veća afera o INA-e, Janafa...'
Kako navode, i tri godine nakon potresa, obnova i dalje stoji te poručuju kako je izostanak obnove nakon potresa veća afera "i od INA-e, Petrokemije, Janafa i skandala od nenamjenskog korištenja sredstava iz EU fondova".
POGLEDAJTE VIDEO:
Navode i razloge:
- Umjesto da su se prvo definirali ciljevi obnove, pa onda prilagodili ili pisali zakoni, Vlada RH je već u tri navrata pisala neprovedive Zakone o obnovi, iz kojih slijede jednako tako neprovedive procedure;
- Zakonski okvir, bez obzira na dopune i izmjene, i dalje je nejasan i neefikasan;
- Kontinuirano se izmjenjuju razna postojeća ili formiraju nova stručna povjerenstva;
- Provode se kozmetičke organizacijske promjene koje počinju osnivanjem Fonda za obnovu kako bi proces bio brz i transparentan, a završava ukidanjem Fonda za obnovu kako bi proces bio "brži i transparentniji";
- Savjet za obnovu se raspao, već više od godinu dana ne održava sastanke i koordinacije s dionicima obnove;
- Svaki slučaj obnove nakon potresa u Zagrebu je po nečemu jedinstven i svaka nova situacija zatečena na terenu (a svaka je – nova!) staje na samom početku – zbog neiskustva, neusklađenosti, neodlučivanja, a ponajprije – staje zbog izostanka odgovornosti i nedostatka volje da se pronađu rješenja;
- U Zagrebu ne postoje uspješne priče o obnovi nakon potresa, pa se samim time niti ne mogu izdvojiti primjeri najbolje prakse niti uspješne procedure;
- Samoobnova se gura u prvi plan, a onda pada na istim problemima – nema prakse, suglasja, vodstva, sistema, odgovornosti. Prvi koji su krenuli u samoobnovu poput zgrade u Boškovićevoj trenutno tuže državu jer ih „kažnjava“ što su krenuli prema starom Zakonu (koji se tri puta mijenjao).
Kako ističu, udruga sustavno radi na uspostavi konstruktivne komunikacije s nadležnim tijelima i kontinuirano predlaže moguća rješenja za uspostavu sustava i provođenje obnove.
- Nažalost, s druge strane nema odgovora niti reakcije. Ovako nenadana i izvanredna situacija, od prvog dana trebala je predvidjeti izvanredne mjere i rješavanje postupaka po brzoj proceduri:
- Obveznost obnove
- Uspostavu centralnog tijela odgovornog za provođenje cjelokupnog procesa obnove nakon potresa
- Građevinske dozvole po hitnoj proceduri
- Izuzeci od javne nabave
- Jasna uloga i sužen manevarski prostor za konzervatore
- Poticanje rekonstrukcije i rušenja radi građenja faksimil zgrada
- Aktivacija državne i gradske imovine radi smještaja građana
- Rješenje privremenog smještaja građana i njihovih stvari za vrijeme trajanja obnove
- Uključivanje građevinskih kompanija u proces obnove
- Uvođenje radne snage i poticanje stranih građevinara da sudjeluju u obnovi Zagreba.
SOS Zagreb navodi kako su financijska sredstva osigurana, no da nisu ni približno iskorištena a dio sredstava se "u međuvremenu alocirao u druge svrhe".
- Obnova javnih zgrada, koja se financira iz Fonda solidarnosti, unatoč tome što je produljen rok korištenja za dodatnih godinu dana (do lipnja 2023.) rezultirao je: niti započetom, a s pravom možemo reći – već i propalom obnovom zgrade Vlade i Sabora. Umjesto iz EU sredstava za obnovu, za obnovu kako javnih tako i privatnih zgrada, na koncu će biti korištena sredstva građana RH - ističu iz udruge.
Dodali su i kako je regulativa već tri puta doživjela svoje promjene - tri verzije Zakona o obnovi, dopune i Programa mjera.
- Strukturirani su odjeli i tijela koji bi trebali biti posvećeni obnovi, poput Fonda. Promijenili su se nadležni – od potresa do danas 4 ministra graditeljstva, 2 gradonačelnika, niz nadležnih u sektorskim odjelima i tijelima. No, usvojena regulativa na samo da ne olakšava i potiče obnovu, već je neizravno više nego jasni sukrivac za njeno nepostojanje. Istovremeno, sustav i administrativni procesi i dalje su glavna kočnica obnove - ističu.
Povrh svega, navode, od 2020. do danas je došlo i do rasta troškova građevinskih radova i materijala kao ključnih sastavnica za obnovu i gradnju "do preko 40 posto, čime smo, uslijed nečinjenja javnog sektora u proteklom periodu, doslovno izgubili više od 40 posto sredstava za obnovu".
- U konačnici, uz sve alokacije EU sredstava, na ovaj način i s ovim pristupom obnovi Zagreba nakon potresa, gotovo je sigurno - troškove obnove Zagreba snosit će njezini građani. Ako obnova ikada krene. SOS Zagreb, kao i od svojeg osnivanja, i dalje će se zalagati za sustavan, organiziran, transparentan i odgovoran pristup obnovi Zagreba nakon potresa 2020, promičući i zalažući se za interese i boljitak građana - zaključili su.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
