'Socijalna država mora zaštiti svoje građane od siromaštva'

Da nema ove pandemije koronavirusa, danas bih navijestio skupljanje potpisa potpore po cijeloj Hrvatskoj za ova dva Zakona. To je bio plan, ali došla je pandemija i, nažalost, nismo mogućnosti to provesti, a računali smo da bi za ova dva zakona mogli skupiti preko 300.000 potpisa građana u jednom proljetnom periodu, istaknuo je u petak predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, Silvano Hrelja, govoreći o prijedlogu Zakona o obiteljskom dodatku uz mirovinu te izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje je uputio u saborsku proceduru. 

- Mi nudimo europsko rješenje za hrvatski problem. Radi se o tome da je Strategija borbe protiv siromaštva mrtvo slovo na papiru, niti se zna s koje pozicije se polazi, niti gdje se želi doći niti ima akcijskih planova i mjera pa se sada ad hoc nude rješenja za vrijeme krize. Da imamo aktivnu Strategiju borbe protiv siromaštva, onda bi i u ovim uvjetima pandemije naši građani bili više zaštićeni - istaknuo je dodavši kako izmjenama ovih zakona žele riješiti problem siromaštva umirovljenika, iako je to obećavao HDZ 2016. godine. 

- Od svega toga se nije ama baš ništa dogodilo. Želimo riješiti problem siromaštva starijih žena jer one starije od 65 godina, koje žive same, njihov rizik od siromaštva se povećao na 48 posto za vrijeme provođenja ili neprovođenja ove planirane Strategije.  I jedan problem koji nije manje važan, a  to je problem obezvrijeđivanja uplata doprinosa, jer u Hrvatskoj se svima želi dati mirovine, a najmanje onima koji su desetljećima zajednički, obiteljski uplaćivali uredno dopinose sa pune svoje plaće - rekao je. 

Naveo je kako u ovom trenutku imamo situaciju da udovac ili udovica osim svoje mirovine ili 70 posto mirovine preminulog bračnog partnera, nema nikakvih drugih prava. 

- Nego pravo potonuća u siromaštvo bez obzira na godine i desetljeća zajedničkih uplata doprinosa u mirovinski sustav. Da su to uplaćivali u drugi ili treći mirovisnki stup čekao bi ih neki novac i imali bi neku korist, no u prvom stupu imaju samo ovu mogućnost izbora. Ili svoju mrovinu ili 70 posto preminulog bračnog druga - istaknuo je dodavši kako je njihov prijedlog da udovica ili udovac može uz svoju mirovinu ostvaritii dodatak u visini do 50 posto od svote osobne mirovine umrlog, bilo da je bračni ili izvabračni drug, uz maksimalni propisani cenzus ukupnih mirovinskih primanja. 

Procjena sredstava za provedbu ovog zakona, dodao je, je da bi za 2021. trebali milijardu, a 2022. oko 1,2 milijarde kuna. 

- Mogućnost da se uz osnovnu mirovinu dobije i dodatak ne bi bio hrvatski presedan već implementacija instituta, koji odavno postoji u većini europksih  zemalja i time bi se slijedila pravedna praksa koja poštuje minuli rad, uplatu doprinosa kroz desetljeća rada i zaštita svojih građana od siromaštva. To je obaveza svake države, a ova država je u svom Ustavu zapisala da je socijalno pravedna država. Obezvrijeđivanjem uplata doprinosa radi se socijalana nepravda, dakle suprotno - naglasio je. 

Što se tiče Zakona o mirovinskom osiguranju, predlažu da umjesto 70 posto mirovine preminulog taj iznos bude 80 posto. 

- Znamo da je razlika u mirovinama muškaraca i žena oko 700 kuna u prosječnim starosnim mirovinama i ovime bi se taj razlika bitno smanjila.  To koristi 90 posto žena i time bi se njihova zaštita od siromaštva povećala - rekao je. 

Procjena sredstva za provedbu u 2021. je 500 mlijuna kuna, a 2022. 515 milijuna kuna. 

- Nemojte me pitati gdje naći sredstva. Pitajte one koji su 30 godina ove države obezvrijeđivali zajedničku uplatu doprinosa bračnih partnera i davali nekome mirovine koje nisu pokrivene uplatama doprinosa kroz godine. Pri tome isključujem najniže mirovine. Ali optužujem sve one koji su sustavno uništavali sustav mirovinskog osiguranja, gdje osnovni postulat mora biti da koliko sam uplaćivao kroz godine, to mora na neki način odgovorati povratu sredstava mirovina, uključujući zajedničke obiteljske uplate doprinosa - naglasio je Hrelja dodavši kako će se s ovim prijedlozima obratiti i sindikatima i umirovljeničkim udrugama. 

- Neka ne cendraju gdje će se naći novac, nego neka budu pravični i kažu da se to mora učiniti jer je Hrvatska socijalna država i mora aplicirati sustavnu borbu protiv siromaštva, bez obzira na ovu situaciju pandemije i korona krize - poručio je.