Snažno gostoprimstvo Ukrajinci zaslužuju. Ali izbjegli iz Afrike i Azije ne zaslužuju odbacivanje!

Devedesetih godina prošlog stoljeća hrvatsko novinarstvo, uz časne iznimke, nije baš predstavljalo osobit uzor čestitosti. Štoviše, ponekad je dosezalo i samo moralno dno, a jedan od poznatijih slučajeva potonuća hrvatskih medija bio je publicistički lov na "vještice iz Rija" u tjedniku Globus u prosincu 1992. godine, nepotpisani huškački pamflet protiv pet uglednih novinarki, spisateljica, intelektualki i feministica - Jelene Lovrić, Dubravke Ugrešić, Slavenke Drakulić, Vesne Kesić i Rade Iveković - koje su navodno u inozemstvu rovarile protiv tek stvorene Hrvatske. U liberalnijoj polovici hrvatskog društva pripadnost "vješticama iz Rija" danas predstavlja intelektualni ekvivalent medalje za hrabrost, dok ih ona druga polovica vjerojatno i dalje smatra "vješticama". Najostrašćeniji među hrvatskim desničarskim publicistima svojedobno su optužili pet žena za iskorištavanje progona u domovini kako bi iz statusa mučenica izvukle "dividende", ma što to značilo. To bi bilo otprilike kao da optužite Prima Levija da je izvukao "dividende" iz svog zatočeništva u Auschwitzu, ali nacionalizam ionako nikad nije bio poznat po sposobnosti shvaćanja tuđega gledišta, pa ni ovakvih analogija. Kako bilo, u uglednom "vještičjem" društvu je, dakle, i Rada Iveković, sveučilišna profesorica, feministica, filozofkinja i "istraživačica indijskog pluriverzuma", koja već tri desetljeća živi i radi u Parizu. Rođena 1945. u Zagrebu, Iveković je osnovnu i srednju školu pohađala u Beogradu, studirala je i diplomirala u Zagrebu, doktorirala u New Delhiju, habilitirala u Parizu. Od sredine sedamdesetih do 1992. predavala je na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a početkom devedesetih odlazi u Pariz, gdje ostvaruje impresivnu sveučilišnu karijeru. Čitavo to vrijeme Iveković objavljuje - u posljednjih 30 godina uglavnom na francuskom - članke i knjige na razne filozofske i društvene teme, baveći se pitanjima identiteta, nacionalizma, feminizma, kolonijalizma, migracija, diskriminacije, nasilja, rata - te pitanjima jezika i prevođenja: nedavno je nakladnička kuća Fraktura objavila njezinu knjigu "Politike prevođenja" (u prijevodu Milene Ostojić), a tim je povodom autorica ljubazno pristala na razgovor za Express. Iveković je pogovor knjige "Politike prevođenja" napisala na, kako je sama rekla, "pomirljivoj mid-Yugoslav varijanti na bazi hrvatskoga", a na tom je jeziku odgovarala i na naša pitanja.