Očekuje se da će broj oboljelih od raka u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, rasti, prvenstveno zbog starenja stanovništva, ali i zbog odgađanja prvih i kontrolnih pregleda u vrijeme pandemije Covid-19
Smrtnost od ovih bolesti veća je nego od infekcije Covid-19
Rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti. Jedan od najčešćih tipova raka u Hrvatskoj i svijetu povezan je s hematološkim malignim oboljenjima.
Svakog dana u Hrvatskoj obole četiri osobe od jednog od oblika raka krvi, a očekuje se da će broj oboljelih od raka u svijetu rasti, prvenstveno zbog starenja stanovništva, ali i zbog odgađanja prvih i kontrolnih pregleda u vrijeme pandemije, zbog čega će mnogi bolesnici postati kolateralne žrtve Covid-19 infekcije.
- Smrtnost od hematoloških malignih bolesti različita je kod pojedinih tipova malignih tumora, ali može se okvirno reći da se, ovisno o vrsti tumora, kreće od 10 do 50%, naravno ako se tumor liječi. A smrtnost od Covid-19 infekcije kod zdrave populacije mlađe od 65 godina je oko 2% i s dobi smrtnost raste - kaže prim. dr. Sandra Bašić Kinda, dr. med., specijalistica internistica, subspecijalistica hematologije, voditeljica Odjela za maligne hematološke bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb i tajnica Hrvatskog društva za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru.
Zbog straha od zaraze koronavirusom sve manje ljudi posjećuje liječnika.
Doktorica Bašić Kinda ističe kako je pravodobni posjet liječniku ključan, odnosno što kasnije bolesnik počne liječenje, to je šansa za preživljavanjem manja, odnosno smrtnost je veća.
Hematološki poremećaji - razlog za brigu
Hematološke bolesti su patološka stanja koja prvenstveno utječu na krv ili organe koji je proizvode. Ova skupina poremećaja uključuje razne vrste anemije i karcinome krvi. Prim. dr. Bašić Kinda objasnila nam je kako je najčešća hematološka maligna bolest kronična limfatična leukemija te da postoje različite vrste malignih hematoloških bolesti, od kojih se neke, kao primjerice akutne leukemije, razvijaju vrlo brzo, pa ako se bolesnik u kratkom vremenu ne javi liječniku, bolest može završiti sa smrtnim ishodom unutar samo mjesec dana.
Premda postoje i hematološke maligne bolesti koje se vrlo sporo razvijaju, ponekad i nekoliko godina, primjerice kronična limfatična leukemija i neke vrste limfoma, tzv. indolentni limfomi, važno je na vrijeme javiti se hematologu kako bi on redovito pratio bolest i pravodobno počeo liječenje - ističe prim. dr. Sandra Bašić Kinda.
Hematološki pregledi nisu bolni niti opasni, a uključuju testiranje krvi - kompletnu krvnu sliku, sedimentaciju eritrocita (brzina taloženja crvenih stanica) i biokemijske nalaze te dodatne preglede u slučaju odstupanja u laboratorijskim nalazima.
- Ovisno o tome što se nađe pri pregledu bolesnika, primjerice povećani čvor ili uvećana slezena, kao i odstupanja koja postoje u laboratorijskim nalazima, a imajući u vidu tegobe koje bolesnik navodi, hematolog će odrediti koje je specifične pretrage potrebno napraviti.
Čekanje na pretrage najčešće ne traje dugo i sve pretrage mogu se obaviti unutar 3-4 tjedna, u svim većim gradovima u Hrvatskoj, u svim bolnicama koje imaju specijalista hematologa. Kako bi se dodatno zaštitili pacijenti, na samim pregledima poštuju se epidemiološke mjere, a potrebno je držati propisanu distancu u bolnicama, redovito prati i dezinficirati ruke te nositi masku.
Simptomi hematoloških bolesti
Faktori rizika koji mogu povećati mogućnost obolijevanja od zloćudnih hematoloških oboljenja su nasljedne bolesti, infekcije virusima i bakterijama, razni okolišni čimbenici i obiteljske sklonosti. Najvećem broju oboljenja uzrok je nepoznat, pa su prevencija i rana dijagnoza od presudne važnosti.
Postoji mnogo simptoma koji upućuju na razvoj bolesti, poput čestih infekcija, pretežito dišnih i mokraćnih putova, grla, usne šupljine ili kože. Infekcije mogu biti praćene vrućicom i/ili iznenadnim gubitkom tjelesne mase. Kod upale limfoma može se javiti noćno znojenje, leukemiju karakteriziraju dugotrajan umor i slabost, a koštana bol javlja se kod mijeloma.
Kome se obratiti za pomoć?
U slučaju da primijetite neke od navedenih simptoma ili da osjećate kako s vašim tijelom nešto nije u redu, obratite se liječniku opće prakse, koji će vas uputiti na daljnje pretrage. U slučaju da trebate savjet ili sumnjate da s vašim organizmom nešto nije u redu, možete se obratiti i Hrvatskom društvu za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru, čija je glavna zadaća potaknuti i educirati građane o važnosti redovitih pregleda, pravodobnoj dijagnozi i liječenju hematoloških bolesti.