Jedni postavljaju granice, a drugi misle da je to ok

Iako je istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije za 2016. godinu pokazalo da se broj onih koji apstiniraju od alkohola u dobi od 15 do 19 godina povećao u odnosu na 2010. godinu (67% djevojčica i 40% dječaka uopće ne piju alkohol), važno je znati koliki utjecaj na tu statistiku može imati roditeljski odgoj.

Je li jedno piće za ručkom problematično?

Neki roditelji postavljaju čvrste granice, dok drugi smatraju da pijenje manjih količina alkoholnog pića na obiteljskom ručku (gdje tinejdžeri imaju “nadzor”) nije problem. Taj stav opravdavaju kao situaciju u kojoj tinejdžeri uče o zdravom odnosu prema alkoholu. No, doktorica Sandra Kocijan Lovko, psihijatrica i psihoterapeutkinja, kaže da im to ne bismo smjeli dopuštati ni u jednoj situaciji.

- Krenemo li od pretpostavke da se djecu ne odgaja samo riječima, već vlastitim ponašanjem i stavovima koje im implicitno prenosimo, onda im u tinejdžerskom dobu ne bismo trebali dozvoliti da piju, čak ni u našoj prisutnosti - kaže naša sugovornica i dodaje da, dopuštajući im da piju, ujedno dajemo prešutnu dozvolu da to čine i izvan kuće, kada neće biti pod našim nadzorom.

- Ako će s nama, u obitelji, popiti „malo“ i naša će poruka biti da je u redu popiti malo, pitanje je što će u društvu vršnjaka biti percipirano kao „malo“? - upozorava doktorica Kocijan Lovko. Naprimjer, danas je kod mladih vrlo popularno igrati društvene igre koje se baziraju na konzumaciji alkohola pa dolazi do binge drinkinga - ispijanja četiri do pet čaša u kratkom periodu, što može biti vrlo opasno.

Što roditelji mogu učiniti?

Svi smo u jednom trenutku bili tinejdžeri pa znamo koliko je u toj dobi lako pasti pod utjecaj drugih. Naročito kada se jako želimo uklopiti u društvo. Naša sugovornica kaže da se u adolescentskom razdoblju događa mnoštvo promjena; „bura“ emocija, stavova, proživljavanja, rušenja i stvaranja novih ideala te da je u tom ključnom periodu važno da roditelj zadrži granice i postavi jasna pravila ponašanja.

- To je vrijeme kada se dotadašnji dječji superego (moralni čuvar ličnosti), odnosno onaj dio koji pomaže u razlikovanju dobrog i lošeg rastače da bi se strukturirao novi i zreliji. Zato je u tom razdoblju važno kakve poruke šaljemo djetetu jer su one temelj niza kasnijih postupaka u zrelom životu - kaže doktorica Kocijan Lovko. Također objašnjava da postoje konkretni podaci iz istraživanja koji sugeriraju da su tinejdžeri, čiji su roditelji uveli jasna pravila o nekonzumaciji alkohola, kasnije u životu imali manju šansu za razvoj rizičnih ponašanja povezanih s alkoholom.

- Sami tinejdžeri (više od 80% njih) naveli su da su njihovi roditelji glavni faktor u odlučivanju hoće li piti - naglašava naša sugovornica.

Kako obaviti razgovor?

Najbolje vrijeme za razgovor o konzumaciji alkohola jest prije negoli se ona uopće dogodi. Prvi korak za postizanje ispravnog tona razgovora jest da to zaista bude razgovor, a ne lekcija. To će potaknuti dijete da obrati pažnju na problem te iznese svoje mišljenje o temi. Pritom je vrlo važno da ni u jednom trenutku ne pomisli kako ne odobravate njegovo mišljenje ili ga osuđujete. Slušajte s razumijevanjem.

- Kako bi tinejdžer prihvatio naše stavove, s njim je potrebno puno razgovarati i argumentirano mu objasniti zašto postavljamo određena pravila. Bitno je objasniti mu da je u društvu vršnjaka njegov izbor da ne pije pitanje slobode i osobnog odabira na koji ostali „iz društva“ ne bi smjeli imati utjecaja. Ako gradimo odnos sa svojim tinejdžerom na način da ima povjerenja u nas, neće doći do njegova otuđivanja i prestanka komunikacije - kaže naša sugovornica i savjetuje roditeljima da, kako bi izgradili dobar odnos, budu spremni saslušati tinejdžera kada za to pokazuje želju te mu reći da ih uvijek može nazvati ako se dogodi nešto loše.