POREZNA REFORMA Vlada od početka godine ide u peti krug poreznih rasterećenja. Oporba smatra da je reforma nepravedna i da se pogoduje bogatima, ekonomski stručnjak pozdravlja
Smanjuju nam poreze, hvale se, a siromašni će od toga dobiti tek jednu kavu više mjesečno
Nastavljamo s poreznim rasterećenjem građana i poduzetnika, poručio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade s koje je u Sabor uputio izmjene zakonskog paketa, koje označavaju peti krug porezne reforme od početka iduće godine.
Novim krugom, dodao je, gospodarstvo i građani rasterećuju se za dodatnih više od dvije milijarde kuna.
- Ukupni učinak dosadašnja četiri kruga veći je od 8,2 milijarde kuna. Sad se to rasterećenje penje na 10, a raste i prema 11 milijardi kuna. Kad se dodaju i neoporezivi primici, nagrade zaposlenika, topli obrok i prijevoz, vjerojatno i nešto više - rekao je ministar financija Zdravko Marić.
A u tom novom, petom valu Vlada snižava stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto za one s plaćom manjom od 30.000 kuna.
Kao i s 36 na 30 posto za one koji primaju više od tog iznosa. No to smanjenje neće osjetiti oni s plaćom do oko 5000 kuna jer su već sad tog poreza oslobođeni. Snižava se, nadalje, i s 12 na 10 posto stopa poreza na dobit za poduzetnike koji godišnje uprihode do 7,5 milijuna kuna, kao i stopa poreza na dohodak, koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti, kao što su primjerice iznajmljivači stanova ili apartmana. Poslušao je Marić i apel inozemnih izvođača pa smanjuje stopu poreza po odbitku za nastupe s 15 na 10 posto s ciljem postizanja veće konkurentnosti gospodarstva i turizma. U slučajevima utvrđenja nesrazmjera dohotka i imovine, stopa poreza na dohodak povećava se pak s 54 na 60 posto. Novost je i povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita.
- Cilj je poboljšati položaj dužnika, građana i poduzetnika, što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja - kaže Marić.
Izmjenama bi se proširila i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima, članovima uprave i fizičkim ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika. A također se predlaže ukidanje proširenja oporezivanja godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, čime se pojednostavljuje porezni sustav.
Oporbeni zastupnici stranke Možemo poručuju kako reformom dobivaju samo bogati.
- Ovo je nepravedna "superhik" reforma u kojoj Vlada daje bogatima, a za siromašne neće biti nikakvog efekta. Oni s najnižim plaćama dobit će jednu kavu mjesečno više, dok će Mariću donijeti dodatnih 1000 kuna - ističu i pozivaju Vladu da saborskim zastupnicima i ministrima ne povećava plaću i ne smanjuje porez na dohodak.
- Sniženje stope znači linearno povećanje plaće svima, a u praksi to ima sljedeći učinak - ako imamo plaću 5800 kuna uvećanje plaće bit će tek 16 kuna, na plaću od 6400 kuna uvećanje će biti 45 kuna, ali na plaću od 30.000 kuna porast će biti 800 kuna, a možda i više. Stvarni učinak ove takozvane reforme je obilato uvećanje neto plaća najbolje stojećih u društvu, kojih je izuzetno malo - upozoravaju.
I čelnik Mosta, Božo Petrov, poučuje kako pozornost treba obratiti na one s najmanjim i srednjim primanjima kako bi u konačnici i oni bolje živjeli.
- Oni su bili zapostavljeni u svim krugovima reforme, a njima je pomoć najpotrebnija - rekao je.
Ekonomski stručnjak Petar Vušković, s druge strane, reformu pozdravlja, mada naglašava kako rasterećenje mora biti izraženije. Sniženje poreza na dohodak, ističe, dat će zamah posrnuloj maloprodaji koja je u padu, obzirom da će se time omogućiti povećanje kupovne moći građana, a koja je važna zbog proračunskih prihoda.
- Njome se puni 60 posto proračuna kroz porez na potrošnju (PDV). Ukoliko država ne planira smanjivati rashodovnu stavku proračuna, a sada je sasvim jasno da neće, jedini način da se čim prije izađe iz proračunskog deficita je kroz rasterećenje dohotka i rast minimalne plaće. Planirano je da sa sadašnjih 6,9 posto proračunskog deficita dođemo do 1 posto u 2023. godini. To je dobar porezni plan - istaknuo je.
Pozdravlja i rasterećenje poduzetnika, posebno malih.
- Oni su okosnica ekonomije, a ovime će se potaknuti bolja investicijska klima. Razliku novca poduzetnici mogu investirati u zapošljavanje, novi projekt ili jednostavno isplatiti sebi veću dobit. Taj novac će sigurno opet morati potrošiti negdje ukoliko ga ne stave na račun u bankama, što nije najpametnija odluka s obzirom na niske kamatne stope. - poručuje dodajući da reforma sigurno neće u kratkom razdoblju stvoriti efekte potpunog oporavka ekonomije, ali da je barem stvorena predispozicija zdravijeg rasta.
- Ono mora doći i kroz jače rezove javne potrošnje. Porezno rasterećenje mora biti još izraženije, dobro bi bilo ugledati se u neke dobre porezne praske, kao primjerice flat tax - kaže.
A flat tax ili proporcionalni porez označava porezni sustav u kojemu poduzeća i pojedinci plaćaju porez na dohodak po istoj stopi, a ne po različitim, progresivnim stopama. Dakle, porez na dohodak ne plaća se po različitim stopama na način da se viši dohoci oporezuju i višim stopama, već po jednakoj stopi za sve dohotke.
Ministar Marić je istaknuo i da će s ovim izmjenama u Sabor u drugo čitanje uputiti i Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Podsjetio je da najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak za lokalne jedinice, jer je to njihov prihod, znači manje oko dvije milijarde kuna, ali i da će to središnja država preuzeti na sebe. Izmjenama će se promijeniti udio u porezu na dohodak tih jedinica – udio gradova i općina bi se povećao sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na 20 posto, dok bi udio za decentralizirane funkcije ostao bi šest posto.