Institucionalizacija, odnosno smještaj osoba s invaliditetom u ustanove zbog nerazvijanja usluga podrške koja bi se pružala u vlastitom domu razorno djeluje na čitave obitelji
Slonjšak u povodu Dana obitelji ističe važnost urbanih politika
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak poručila je u subotu u povodu Međunarodnog dana obitelji, 15. svibnja, da se ove godine stavlja naglasak na održive urbane politike, koje će odgovoriti na utjecaj tehnoloških, demografskih i klimatskih promjena na obitelj.
U Hrvatskoj se danas osobe s invaliditetom još uvijek bave ostvarenjem temeljnog prava na dom i život u obitelji. Institucionalizacija, odnosno smještaj osoba s invaliditetom u ustanove zbog nerazvijanja usluga podrške koja bi se pružala u vlastitom domu razorno djeluje na čitave obitelji, a osobama s invaliditetom uskraćuje temeljno ljudsko pravo na život s i u obitelji, upozorava pravobraniteljica.
Nedostupnost izvaninstitucionalnih socijalnih i zdravstvenih usluga posebno je istaknuta u ruralnim sredinama, pa su česti primjeri preseljenja čitavih obitelji iz manje urbanih sredina u veće gradove kako bi članu obitelji s invaliditetom osigurali pristup neophodnim uslugama, poput usluga rane intervencije, osobne asistencije i dr.
U društvenoj raspravi o podjeli javne i privatne sfere u domeni tijela osobe, osobnog integriteta, a time posljedično doma i obitelji, važno je podsjetiti na deklaratorno zajamčena, ali često neostvariva prava osoba s invaliditetom na iste izbore koje imaju i drugi, poručuje Slonjšak.
Stereotipi o osobama s invaliditetom
Radi se o sklapanju braka, zasnivanju obitelji, iskustvima seksualnosti ili drugih intimnih odnosa, rađanju djece ili pristupu ženama s invaliditetom na adekvatnu pre i post porođajnu skrb, prilici da budu posvojitelji djece, skrbnici, udomitelji djece te da žive prema svom izboru i želji, pritom vodeći samostalan i neovisan život u potpunosti uključen u život zajednice.
I dalje su prisutni stereotipi o nemogućnosti osoba s invaliditetom da ostvaruju bračne ili intimne veze, poimanja odgovornosti koje iz njih proizlaze, nesposobnosti da brinu za djecu ili budu hranitelji obitelji, sve pod "zaštitničkim kišobranom" brige i zaštite interesa osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.
Stoga treba ustrajati na uklanjanju prepreka koje je stvorilo društvo, a odnose se na ostvarivanje tih prava, obveza njihove zaštite, ali i poduzimanja proaktivnih mjera kako bi se osobama s invaliditetom osiguralo uživanje prava kroz adekvatan pristup potporama ili pomoći u brizi za svoju djecu i obitelj.
Zanemarujemo činjenicu da osobe s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju i njihove obitelji imaju prava na poštivanje privatnosti, integriteta, doma i obitelji, pa treba podsjetiti da je obveza na svima nama, čitavom društvu da se uklone prepreke koje ih u tome onemogućuju, ističe Slonjšak.