Skriveno blago: Ljekovita oaza u samom centru grada Zagreba

U sjevernom dijelu grada Zagreba, točnije u Schrottovoj ulici 39, na nadmorskoj visini od 195 metara smjestio se Farmaceutski botanički vrt “Fran Kušan’’.

Vrt koji se prostire na čak 23.680 četvornih metara ime je dobio po svom osnivaču, prvom profesoru Farmaceutske botanike na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kojem je 1946. godine Narodni odbor grada Zagreba dodijelio zemljište na kojem se i danas nalazi botanički vrt, za koji mali broj Zagrepčana zna, a još ga manji broj njih i posjećuje iako je za javnost otvoren svaki dan.

- Vrt je svoja vrata otvorio 5. svibnja 1947. na mjestu nekadašnjih vinograda i voćnjaka. Bio je to tad prvi farmaceutski botanički vrt u ovom dijelu Europe te jedan od malobrojnih europskih botaničkih vrtova specijaliziranih za uzgoj ljekovitih i otrovnih biljnih vrsta - počinje priču o vrtu njegov voditelj Dario Kremer te dodao da u vrtu ima 1450 različitih biljnih vrsta, od čega je više od 800 ljekovitih ili otrovnih.

- Mnoge otrovne biljke zapravo su ljekovite, no ne smije ih se brati i konzumirati. Koriste ih stručnjaci u proizvodnji lijekova, a gotovo 70 posto lijekova za liječenje karcinoma je biljnog podrijetla. Primjerice, biljka mrazovac u sebi ima jedan alkaloid koji sprečava širenje karcinoma - govori Kremer i dodaje da se mrazovac, koji je vrlo otrovan, često zamjenjuje s medvjeđim lukom.     

Od brojnih biljaka u vrtu pažnju posebno privlači fratarski papar ili konopljika, koja je ime dobila po fratrima koji su jeli njezine plodove.

- Jeli su zrna čiji okus nalikuje na okus papra, a koja imaju antiafrodizijska svojstva. Fratri su ih konzumirali kako bi u sebi ‘ubili’ bilo kakav oblik seksualnog nagona - govori Kremer pojašnjavajući da je dio biljaka u vrtu zasađen iz sjemena koje su našim znanstvenicima poklanjali ili slali inozemni prijatelji, suradnici, poznanici, dok su drugi dio sjemena suradnici Zavoda za farmaceutsku botaniku donosili sa svojih istraživačkih putovanja.

- Bilje iz vrta prvenstveno služi edukaciji studenata i profesora zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u nastavi te na vježbama iz nekoliko farmaceutskih, botaničkih i drugih kolegija. Osim njih, vrt uglavnom posjećuju turisti koji su u obilasku grada te poneki susjed koji tu voli sjesti, pročitati novine i uživati u mirisima melise, pelina, lavande - napominje Kremer dodajući da je vrt podijeljen u dva dijela - sistematski i vegetacijski. Prvi biljni materijal zasađen u vrtu podrijetlom je iz Pokusne stanice za ljekovito bilje Filozofskog fakulteta, smještene na Volovčici u Zagrebu. Osim toga, biljke su u vrt stizale iz svih dijelova Hrvatske, a ima ih i iz Sjeverne Amerike i istočne Azije, koje su klimom najsličnije hrvatskom podneblju. One iz tropske Afrike i Azije u vrtu uglavnom drže u staklenicima.

- Imamo i kavu arabicu, koju u zimskom periodu držimo u grijanom stakleniku. Tu su i različite voćke poput kajsije, kruške, breskve, dunje, kaki jabuke... Do ove zime imali smo i bananu, ali je ona, nažalost, zbog vrlo niskih temperatura propala - rekao je Kremer. Botanički vrt poseban je i po herbariju, zbirci prešanih biljaka, koja ima više od 34.000 primjeraka, te 1476 primjeraka lišajeva (simbioza algi i gljiva) na kojima je osnivač vrta, profesor Fran Kušan i doktorirao. Najveći broj herbarijskih primjeraka lišajeva prikupljen je u razdoblju između 1947. i 1987., a najstariji primjerci potječu čak iz 1850. godine.

- Herbarijski materijal prikupljen je najvećim dijelom na području Hrvatske te BiH. Od endemskih biljnih vrsta imamo prešanu velebitsku degeniju, hrvatsku žutiku, hrvatsku sibireju, dinarsku oštricu i mnoge druge - zaključio je Kremer.