Škole će morati imati timove za darovite učenike, udruge pitaju: Tko će određivati članove tima

'Ako su tako pametni, snaći će se i sami', samo su neke od zabluda s kojima su se susreli u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije kad su u pitanju darovita djeca. Upravo zbog brojnih izazova, ali i neprepoznavanja problema s kojima se susreću ova djeca i njihovi roditelji, mnoge je razveselila vijest o donošenju novog Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika.

Ovaj pravilnik nije se mijenjao više od 30 godina. Škole su se tijekom godina počele prilagođavati, uvoditi testiranja, pa i dodatni rad s tom djecom, no i danas sve ovisi prvenstveno o roditeljima, te stručnim udrugama i ustanovama kakav je i Centar izvrnosti SDŽ. S ravnateljem Centra Ivicom Zelićem razgovarali smo što će donijeti novi pravilnik za koji je prošli tjedan zatvoreno e-savjetovanje na kojem je bilo mnogim komentara i sugestija.

Smanjuju se izgovori za nečinjenje

Škole će morati osnovati timove za darovite učenike, te definirati njihove nadležnosti. Dio tog posla Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih već je odradilo Smjernicama za rad s darovitom djecom. No taj savjetodavni dokument primjenjivalo je malo škola.

- Pravilnik je usklađen s novim odgojno-obrazovnim sustavom. Definirane su obvezujuće aktivnosti, čime se smanjuju izgovori za nečinjenje. Javno savjetovanje istaknulo je potrebu za jasnijim financiranjem ključnih aktivnosti i prilagodbu pravilnika o normi rada nastavnika, posebno u vezi s mentorskim radom. Najveći izazov bit će uloga Tima za darovite, zaduženog za podršku darovitim učenicima, kao i usklađivanje procesa unutar Tima - kaže Zelić, te dodaje kako će ovo ipak biti olakšanje roditeljima.

- Sad će imati putokaz kamo i kako krenuti u ispunjavanje potreba svoje djece, kao i odgojno-obrazovnim djelatnicima koji sada imaju jasniju strukturu za planiranje rada s ovom skupinom djece i učenika. Bez sustavnog praćenja efekata unesenih promjena nema ni izgradnje sustava. Novi Pravilnik nije čarobni štapić nakon kojega će sve biti idealno u području rada s darovitima - navodi Zelić koji upozorava kako su upravo stari dokumenti omogućavali da se škole ne bave darovitom djecom.

Brojne kritike

Ipak, na prijedlog Pravilnika u e-savjetovanju došlo je više od 300 komentara i kritika. Nisu zadovoljne institucije poput Hrvatske psihološke komore, iz koje su upozorili kako nisu jasno definirani kriteriji određivanja darovitosti učenika. Ističu i kako će nastavnici biti dodatno opterećeni administrativnim poslom.

- Status darovitog učenika ne bi trebala donositi škola, već Povjerenstvo Ureda za utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta odnosno učenika, a na prijedlog Povjerenstva osnovne škole odnosno Nastavničkog vijeća srednje škole - naveli su u HPK.

Udruga za darovitost DAR upozorila je kako nije dobro definirano koji nastavnici i djelatnici mogu biti dio tima za darovite učenike, dok Ured pravobraniteljice za djecu smatra kako roditelji moraju biti puno više uključeni u rad i odluke tima. Mnogi se pitaju i kako će spomenuti timovi funkcionirati i hoće li ih uopće biti u manjim sredinama.

Specifične potrebe

- Očekujem da će novi Pravilnik pokrenuti cijelu priču oko pružanja podrške cjelovitom razvoju ove skupine učenika na nacionalnoj razini. To nije samo podrška kognitivnom, nego i socio-emocionalnom razvoju. Očekujem povećanje svijesti o specifičnim potrebama darovitih učenika koje dijelom treba rješavati i unutar odgojno-obrazovnog sustava - kaže.

Centar izvrsnosti SDŽ godišnje pohađa više od 500 učenika i 100 mentora. Već osam godina predvode brojne aktivnosti i projekte za darovite učenike. Ta djeca, osim što su visokomotivirana i višestruko talentirana, ponekad imaju i socio-emocionalne izazove koji se ne smiju ignorirati.

- Svjesni smo djece i njihovih roditelja koji su na različite načine tražili podršku u školama, a dobivali su je na najrazličitije načine ili je nisu dobivali uopće. Nadamo se da će primjeri dobre prakse s kojima smo se do sada susreli postati pravilo, a ne iznimka - nastavlja Zelić.

U SDŽ se provodi godišnje testiranje matematičke darovitosti za učenike četvrtih razreda, a Pravilnik bi trebao povećati broj aktivnosti za darovite na razini škola. Jako je važno pružiti i kvalitetnu podršku i edukacije samim nastavnicima.

'Mnogo toga može krenuti krivo'

Jedan od takvih pozitivnih primjera je i OŠ Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici, gdje su unazad nekoliko godina osnovali tim koji ne samo da radi procjene darovitosti, već ima i posebne skupine za rad s darovitim učenicima od prvog do osmog razreda. Škola se povezala i s predškolskim ustanovama na svome području, kako bi već pri upisu djece znali koji učenici će trebati potporu.

- Darovito dijete predstavlja veliki potencijal, ali ako ne pružate podršku njegovom cjelovitom razvoju, puno toga može krenuti krivo. Često i roditelji i svi ostali govore samo o djetetovim sposobnostima, gura ga se u bezbroj aktivnosti i natjecanja, odnosno tretira ga se kao dijete-projekt, a zaboravlja se obratiti pozornost na to kako se dijete snalazi s vršnjacima, kako se osjeća i što ono želi- zaključuje Ivica Zelić.