Dan prije sjednice Sabora avioni JNA raketirali su Banske dvore, granata je pogodila i Ured predsjednika Tuđmana. Očekivao se novi i snažniji napad pa je odlučeno da će se sjednica održati, ali na drugoj lokaciji
DAN POVIJESNE ODLUKE: RASKID HRVATSKE I SFRJ
'Sjednicu smo održali u jednoj napetoj i opasnoj atmosferi jer očekivali su se novi napadi'
Na tajnoj lokaciji, u podrumu zgrade Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu, Sabor je 8. listopada 1991. godine jednoglasno izglasao Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom Jugoslavijom. Svjedoci tog vremena kažu kako su taj dan bili pomiješani osjećaji ponosa i strepnje.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
01:27
Dan prije sjednice Sabora zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore, a granata je pogodila i Ured predsjednika Franje Tuđmana. Tog dana istekao je tromjesečni moratorij na ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske donesenu 25. lipnja 1991. godine na inzistiranje Europske zajednice.
Koju minutu prije udara rakete Tuđman je završio ručak sa Stjepanom Mesićem, Antom Markovićem i Gojkom Šuškom te su napustili zgradu. U napadu je razrušen dio krova Banskih dvora, oštećeno je pročelje, gotovo sve prostorije, a ulazna vrata izbačena su iz ležišta. Od detonacije su popucala i stakla na zgradi Sabora, gdje je bila zakazana sjednica. Očekivao se novi i snažniji napad pa je odlučeno da će se sjednica održati, ali na drugoj lokaciji.
Tijekom sjednice vladala je strepnja od napada
Zastupnici su do Šubićeve prevezeni autobusima, a članovi vlade noć su proveli u zgradi. Dio je spavao u atomskom skloništu, a oni koji nisu mogli, čučali su i sjedili na stolcima te tako dočekali jutro. Tijekom saborske sjednice vladala je strepnja od napada.
Tadašnjeg predsjednika Sabora Žarka Domljana pred kraj rasprave na sastanak je pozvao predsjednik Tuđman, a predsjedanje je preuzeo Vladimir Šeks. Pročitao je odluku i zaključke u kojima je stajalo da je na Hrvatsku izvršena oružana agresija, a JNA je proglašena okupatorskom vojskom.
Nakon što su zastupnici prihvatili navedene dokumente, cijeli Sabor je otpjevao “Lijepu našu”.
- Nakon pokušaja atentata na predsjednika Tuđmana, ali i cijeli državni vrh, koji se nasreću izjalovio, odmah je odlučeno da se, na što je moguće skrivenijem mjestu, održi sjednica Sabora. Dolazili smo različitim smjerovima, što više tajno, na lokaciju u Šubićevu, gdje se u polupodrumskom dijelu Inine zgrade trebala održati sjednica Sabora - prisjetio se svojedobno Vladimir Šeks, koji je tada bio potpredsjednik Sabora.
Bio je predsjednik radne skupine za izradu državotvornih akata pripremljenih za potpunu suverenost Hrvatske, a ranije je pripremio odluku te je pročitao pred okupljenim zastupnicima.
- Odluka je glasila: Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida sve državnopravne sveze na temelju kojih je s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ - podsjetio je tadašnji potpredsjednik Sabora.
'Nad nama je visio Damoklov mač i vladala je strepnja'
Nakon što je pročitao odluku uslijedila je rasprava, a za to vrijeme skicirao je i ranije spomenute zaključke, u kojima je stajalo da je na Hrvatsku izvršena agresija, a JNA je proglašena okupatorskom vojskom.
Sjednicu je vodio tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan.
- Nama je bilo u svijesti da se sjednica održava u jednoj napetoj i opasnoj atmosferi. Nakon raketiranja Banskih dvora nad nama je visio Damoklov mač i vladala je strepnja da se to može dogoditi i nama. Sjednica se održavala u blizini zgrade 5. vojne oblasti i oni su sigurno znali što se priprema. Predsjednik Sabora požurivao je zastupnike, koji su neprekidno raspravljali i tražio je da skrate i završe, imajući u vidu da može doći do raketnog udara i da nas sve može izbrisati s lica zemlje – ispričao je Šeks.
Nakon što je Domljan pozvan na sastanak kod predsjednika Tuđmana, Šeks je preuzeo vođenje sjednice. Unatoč strepnji, kaže, to je bilo vrijeme ponosa i nade, ali i velike uzbuđenosti.
Nakon ove povijesne odluke Sabora, napominje, strateški cilj zemlje bio je obraniti se od agresije, ali i dobiti međunarodno priznanje, koje je ubrzo i uslijedilo. Stigla je i pobjeda u Domovinskom ratu, a zatim su ostvareni i ostali strateški ciljevi među kojima je i ulazak u euroatlantske integracije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
