Dan za glasanje: Zakoni se u Saboru usvajaju kao na traci...

Prije nego što je predsjednik Sabora Božo Petrov nadopunio dnevni red današnje sjednice s novih 14 točaka, već uobičajeno, zastupnici su uputili niz zahtjeva za stankom.

Goran Aleksić u ime Kluba Živog zida i Snaga zatražio ju je kako bi progovorio o novim informacijama o nezakonitim izlaznim naknadama banaka u kreditima, Milorad Pupovac u ime Kluba SDSS- a te Arsen Bauk u ime SDP- a zbog sukoba predstavnika Vlade i Ustavnog suda. Maro Kristić u ime Kluba zastupnika Mosta zatražio je stanku zbog zadnjeg slučaja zapošljavanja u HEP-u, kako je istaknuo, HNS-a i Kukuriku koalicije, a na istu temu zapošljavanja u HEP- u, stanku je zatražio i Milorad Batinić u ime Kluba HNS-a i HSU- a.

Pupovac: Sukob između Orepića i Ustavnog suda je nedopustiv

Milorad Pupovac u ime Kluba SDSS- a, govoreći o intervjuu ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića u kojem je izjavio da je da je Ustavni sud najveća ugroza nacionalne sigurnosti, istaknuo je kako je najveća ugroza upravo ovakva komunikacija, sukob, između dviju institucija koji je nedopustiv. 

- Već nekoliko dana u javnosti možemo čitati, čuti, vidjeti mišljenje izneseno od jednog člana Vlade zaduženog za unutrašnje poslove po kojem je Ustavni sud najriskantnije mjesto za nacionalnu sigurnost ove zemlje. Ministar Orepić u jednom je intervju  kazao kako je Ustavni sud najveća ugroza za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Ako to kaže ministar unutrašnjih poslova onda tome treba posvetiti pažnju. Pažnju tome može posvetiti nadležni Odbor za nacionalnu sigurnost i Odbor za Ustav i politički sustav Republike Hrvatske. To je mjesto gdje ministar treba biti saslušan. Ako ima spoznaje koje mi ostali nemamo, onda ih je neophodno podijeliti s nama jer mi smo ti koji biramo Ustavne suce. S druge strane, ako ministar ima saznanja koja su u domeni krivičnog ili kaznenog progona, ako ima osnovne, potrebno je da to prijavi. U protivnom, imat ćemo sukob između dvije institucije u zemlji. Takav sukob niti je uobičajen niti je dopustiv. Sabor treba učiniti sve da takvog sukoba nema. Nadležna radna tijela trebaju to raspraviti i propitati i nakon toga obavijestiti predsjedništvo Sabora o nalazima. Ministar možda nije pogriješio u sadržaju onoga što je govorio, mi to ne znamo, ali je sasvim sigurno pogriješio u načinu. Najveća moguća ugroza jest ova vrsta komunikacije između predstavnika Vlade i Ustavnog suda - rekao je Pupovac.

Grbin poručio Orepiću: Ili radite svoj posao ili podnesite ostavku

Peđa Grbin u ime SDP- a, također govoreći o slučaju sukoba ministra Orepića i Ustavnog suda, poručio je ministru da pokrene postupak ako ima kakvih saznanja, ukloni te osobe koja su prijetnja nacionalnoj sigurnosti ili neka podnese ostavku.

- Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, čelni čovjek represivnog aparata, optužio je jednu državnu instituciju da je prijetnja nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Ministar unutarnjih poslova nije imao primjedbu na jednu osobu iz te institucije, ministar unutarnjih poslova doveo je u pitanje integritet rada čitave te institucije, a onda je otišao i korak dalje i optužio čitavo pravosuđe za korumpiranost i da mora proći kroz katarzu. Ministar unutarnjih poslova koji nije pokrenuo nikakav postupak, ministar unutarnjih poslova koji ne radi svoj posao, ministar unutarnjih poslova koji se sakrio u mišju rupi kada je trebalo otići u Jasenovac i maknuti ploču s koje se vrijeđaju temeljne postavke Republike Hrvatske, s koje se šalju neprimjerene poruke. Ministar unutarnjih poslova, ponovit ću još jednom, koji ne radi svoj posao, ali što radi? Odlazi u tjedne i dnevne novine i blati. Ministre, ili radite svoj posao, pokrenite postupak, uklonite osobe koje su prijetnja nacionalnoj sigurnosti ili podnesite ostavku, trećeg nema - poručio je Grbin.

Kristić nabrajao uhljebe, optužbe pljuštale an sve strane

Pravu buru u Saboru u petak je digao Mostov zastupnik Maro Kristić koji je, govoreći o kadroviranju HNS-a i Kukuriku koalicije u HEP-u, nabrojao čitav niz imena koje su te političke opcije uhljebile u državne tvrtke. Optužbe su pljuštale na sve strane. 

- Prije nekoliko dana ja sam u jednoj od svojih replika pročitao poduži popis kadroviranja od strane Uprave HEP- a koju su postavili HNS i Kukuriku koalicija. Tada smo mislili prestati s time, stati na tome, međutim jutrošnji slučaj skandaloznog zapošljavanja u HEP-u gdje se preko leđa hrvatskog branitelja zapošljava rođak jednog od direktora, ponukao me da nastavim s tim.  Upravo zbog takvog kadroviranja u HEP-u imamo danas ovakav problem i milijunske probleme koji idu na teret hrvatskih građana - rekao je Kristić. 

Nakon njegova izlaganja imena, u sabornici je nastala galama,  pa je i predsjednik Sabora Božo Petrov morao smirivati situaciju.

Vrdoljak izgubio živce: Šta ćemo mi napraviti? Dal' ćemo ubijati ljude po ulici?

O istoj temi govorio je i Ivan Vrdoljak iz HNS-a koji je izlaganjem Kristića izgubio živce pa je doslovno zagrmio sa govornice. Na spomen imena Tomislava Šerića, predsjednika Uprave HEP- a, Vrdoljak je ostao začuđen da ga je Krstić nabrojao kao njihova uhljeba kad ga je, kako je rekao, u Nadzorni odbor Končara postavio Tomislav Panenić, odnosno Most.

- Mi smo za dvije tisuće smanjili broj zaposlenih u HEP-u. Od 11.000 zaposlenih ćemo brojati krvna zrnca, koji je tu broj HDZ- ovaca, bivših HSS-ovaca, Laburista... Međutim, dalje analizirati ovakav spisak je bespredmetno. Ono što je predmetno, zadnji put da je netko nabrajao ovako ljude je Goebbels i fašisti. Šta ćemo mi napraviti? Dal' ćemo ubijati ljude po ulici ako je netko Srbin, pripadnik neke stranke ili ćemo poštivati hrvatski Ustav i da svi imamo jednaka prava? Čovjek koji je nabrojao ovakav spisak da se treba ganjati ljude po ulici, ja to nikad nisam radio, niti HDZ-u niti SDP-u ni bilo kojoj drugoj političkoj opciji. Taj Maro Kristić bio je pročelnik 2010. godine na inzistiranje Stipe Gabrića Jambe u županiji Dubrovačko-neretvanskoj. Nakon toga, uhljeb, kad nije mogao biti pročelnik držeći Županijsku skupštinu, postao je savjetnik vašeg kolege župana Dobrovića. Jel vam nije neugodno i sramota da ste se nakon toga zaštitili sa svojim prijateljem i  sadašnjim predsjednikom Sabora od kaznenog progona ne skidajući imunitet jer ste oštetili Županijsku skupštinu - pitao je Vrdoljak pa nastavio galamiti usput spominjući slučaj od 3000 maraka koje je, kako je rekao, Petrov dobio na čudan način.

Kristića je Vrdoljak prozvao najvećim uhljebom. 

- Pitajte kolegu Šimića kako je komunicirao samnom dok ste se formirali? Pitajte kolegu Panenića zašto je pizza majstora stavio u Nadzorni odbor Končara u ime MOST-a kao člana MOST-a? Pa kako vam nije neugodno? Maro Kristić, najveći uhljeb u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ima moralno pravo nakon četiri ili pet promijenjenih stranka doći ovdje i raditi spisak ljudi kao Goebbels. Pa kako vam ljudi nije neugodno? - galamio je Vrdoljak dodavši kako je HNS uvijek fokusiran na odgovornost i na rezultat.

Iznervirao se i sam predsjednik Božo Petrov koji je imao potrebu obraniti se. 

- Meni je drago da ste spomenuli famoznih kako ste rekli čudnih 3 tisuće maraka, pa evo čisto da kažem i hvala vam na tome što ste mi dali priliku da to kažem pred svima - rekao mu je Petrov objasnivši da je tih 3000 maraka dobio kao stipendist za doktorat.

Mostov Miro Bulj poručio je Vrdoljaku da ne stavlja riječi u usta zastupnicima. 

- Vrdoljak je prozvao saborske zastupnike ovdje da su fašisti, da prozivaju po krvnim zrncima tko je Srbin što je notorna laž, notorna izmišljotina. Nema pravo saborski zastupnik drugim saborskim zastupnicima stavljati u usta da broje krvna zrnca jer jednostavno na taj Goebelsov način ne možete usmjeriti ono što ste mislili i ono što ste radili posljednjih pet godina - rekao je Bulj. 

Na redu je proračun

Nakon što su si rekli što su imali, nastavili su sjednicu nadopunom dnevnog reda s 14 točaka, prijedlozima Zakona koji u saborsku proceduru idu po hitnom postupku, među kojima i prijedlog o državnom proračunu za 2017. godinu. Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu kojim se predviđaju proračunski prihodi na razini od 121,6 milijarda kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit od 6,8 milijarda kuna ili 1,9 posto BDP-a. 

HDZ kontrira Mostu: Nema potrebe da Zakon o obvezama i pravima dužnosnika ide u hitnu proceduru 

Branko Bačić (HDZ) imao je primjedbu na uvrštavanje po hitnom postupku Zakona o minimalnoj plaći predlagatelja Kluba SDP-a te Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojeg predlaže Klub zastupnika Mosta. 

- Što se tiče izmjene Zakona o minimalnoj plaći, podsjećam da je Zakon o minimalnoj plaći donesen 2013. godine na prijedlog Vlade Zorana Milanovića i tim je Zakonom predviđeno da Vlada uredbom utvrđuje visinu minimalne plaće. Upravo je jučer Vlada povećala iznos minimalne plaće, tako da nema potrebe u ovom trenutku vršiti i raspravljati o hitnoj proceduri o ovome zakonu i predlažemo da ide u redovnu proceduru. Što se tiče Prijedloga Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, mi također tražimo da ovaj zakon ide u redovnu proceduru. Naime, pretposljednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, a posebno ovim izmjenama Zakona o porezu na dohodak kojega smo usvojili prošli tjedan, dolazi do povećanja plaća pa i u sektoru zaposlenika državnih i javnih poduzeća. Kako je i ta pretposljednja izmjena Zakona donijela do disproporcije u plaćama između najviših pozicija državnih službenika i pojedinih državnih dužnosnika primjerice pomoćnika ministara, a što već sada sa prihvaćanjem ovog Zakona dodatno narušilo odnose plaća u cjelokupnom sektoru državne uprave, predlažemo da ovaj zakon raspravimo i da sagledamo politiku plaća cjelokupnog sektora, dakle svih zaposlenika u državnom sektoru, da kroz prvo i drugo čitanje o tome raspravimo pa onda na taj način se odredimo i prema plaćama službenika, a i prema plaćama državnih dužnosnika - rekao je Bačić.

Ni HNS ne želi hitno donošenje zakona

Milorad Batinić u ime HNS- a protivio se donošenju Zakona o poticaju razvoja malog gospodarstva, Zakona o članarinama turističkim zajednicama te Zakonu o minimalnoj plaći po hitnom postupku. 

- Smatramo da se ovi Zakoni trebaju raspraviti, iako su predložene izmjene možda minimalne, ali s obzirom na složenost teme i ono kako će se te izmjene i postojeći Zakon reflektirati i na malo gospodarstvo i na turističke zajednice, isto tako i na minimalnu plaću kao i na plaće, smatramo da treba provesti dva čitanja. Protivimo se hitnosti postupka - rekao je Batinić.

Bernardić: Želimo da ljudi u Hrvatskoj žive od svog rada

Davor Bernardić, predsjednik SDP- a, obrazložio je upućivanje Zakona o minimalnoj plaći u saborsku proceduru kojom zahtijevaju povećanje plaće od 1. siječnja 2017. godine od 286 kuna. 

-   50.000 ljudi u Hrvatskoj radi za minimalnu plaću, 50.000 ljudskih sudbina koji imaju djecu i kojima je elementarno ljudsko dostojanstvo ugroženo zbog niske plaće koju primaju. I jedan od načina da ispravimo u Hrvatskoj tu nepravdu je da donesemo konačno Zakon o minimalnoj plaći koja će već od 1. siječnja omogućiti tim ljudima 286 kuna više u prvoj godini, a već sljedeće godine sličan iznos više za 2018. i kontinuirano raditi uskladbu. Danas je u Hrvatskoj prosječna minimalna plaća na razini 40,3 posto prosječne bruto plaće. U Njemačkoj je taj iznos 60%. Želimo da ljudi u Hrvatskoj žive od svog rada, a ne da rade i da životare. Prihvatljivo nam je ograničenje plaća državnih dužnosnika, ali podržite Zakon o minimalnoj plaći, podržite povećanje plaća radnicima - poručio je Bernardić.

Dodao je kako je uputio i pismo predsjedniku Sabora Petrovu kojim ga poziva na sastanak kako bi se zajednički dogovorili oko suradnje za budućnost Hrvatske.

Minimalne plaće i obveze dužnosnika ipak idu u redovnu proceduru

Unatoč primjedbama, zastupnici su izglasali da prijedlozi Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva te Zakona o članarinama u turističkim zajednicama ipak idu u hitnu proceduru, dok su se usprotivili hitnom donošenju Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o minimalnoj plaći.

Za hitni postupak donošenja Zakona o minimalnoj plaći bila su tek 39 zastupnika dok su protiv bila 92 zastupnika te dva suzdržana, stoga Zakon ide u redovnu proceduru. Prijedlog Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika također ide u redovnu proceduru. Protiv hitnog postupka bio je 81 zastupnik, a za njegovo donošenje po hitnom postupku bilo ih 20 te 32 suzdržana.  

Prijedlog Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva izglasan je za hitnu proceduru sa 114 glasova za, 14 protiv i bez suzdržanih.  

Prijedlog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama izglasan je za hitni postupak sa 118 glasova za, bez suzdržanih te 15 protiv.

Prihvaćen novi Zakon o javnoj nabavi

Amandmane na prijedlog Zakona o javnoj nabavi podnijeli su Odbor za zakonodavstvo, Klub zastupnika HDS, HSLS, HDSSB, Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika SDP-a, zastupnik Joško Klisović te Klub zastupnika HNS-a i HSU-a. Vlada je prihvatila amandmane koje je podnio Odbor za zakonodavstvo te Kluba HDZ- a dok je sve ostale odbila, a i zastupnici su izglasali da ih se ne uvrsti u Zakon.  

Zakon o javnoj nabavi zajedno s prihvaćenim amandmanima donesen je sa 101 glasom za, 18 suzdržanih te tri protiv.

Dan za glasanje: Zakoni se usvajaju kao na traci...

Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva izglasan je sa 100 glasova za, tri suzdržana i 24 protiv. 

Zakon o kombiniranom prijevozu tereta donesen je sa 101 glasom za, 26 suzdržani, a protiv nitko nije bio.   

Zakon o potvrđivanju Protokola o pristupanju Europske zajednice Međunarodnoj konvenciji o suradnji na sigurnosti zračne plovidbe EUROCONTROL izglasan je sa 126 glasova za, jednim suzdržanim i bez glasova protiv.

Zakon o financiranju vodnog gospodarstva donesen je sa 86 glasova za, 38 suzdržanih i bez glasova protiv. Na prijedlog Zakona o financiranju vodnog gospodarstva klub HNS- a i HSU- a podnio je amandmane, no Vlada ih nije prihvatila.  

Odbor za zakonodavstvo podnio je amandman na Zakon o mirovinskom osiguranju kojeg je Vlada prihvatila. Zakon je izglasan sa 85 glasova za, 14 suzdržanih i 26 protiv. 

Zakon o računovodstvu donesen je sa 121 glasom za, tri suzdržana i bez glasova protiv. 

Nadalje, Zakon o javnom bilježništvu izglasan je sa 120 glasova za, bez suzdržanih i četiri glasa protiv.

Donesen je i Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika sa 118 glasova za, pet suzdržanih i bez glasova protiv. 

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Vlade SAD-a o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e donesen je sa 122 glasa za, jednim suzdržanim i tri protiv. 

HDZ-ov Jelić stavio mandat u mirovanje

MIP je izvijestio kako je zastupnik Damir Jelić  stavio svoj zastupnički mandat u mirovanje s danom 8. prosinca 2016., a HDZ je kao njegova zamjenika odredila Tomislava Lipošćaka koji je danas prisegnuo u Saboru.

Na kraju rasprave o Zakonu o lokalnim izborima koji predlaže Klub zastupnika Mosta u sabornici su ostali samo Mostovi zastupnici i Branimir Bunjac iz Živog zida. O prijedlogu ovog Zakona raspravljalo je i šačica HDZ-ovih zastupnika i Ivan Pernar iz Živog zida, ali su se i oni razbježali pa je Robert Podolnjak u ime predlagatelja završnu riječ održao pred svojim stranačkim kolegama i Branimirom Bunjcem. Podolnjak je na kraju rasprave kratko istaknut kako su na ovaj Zakon o lokalnim izborima, amandman podnijela dva zastupnika Kluba Živog zida i Snaga te da ća ga razmotriti. Amandmanom zahtijevaju da se na izborima ne mogu kandidirati kandidati s pravomoćnom presudom u bilo kojem vremenskom trajanju, a ne samo oni koji su dobili od šest mjeseci kaznu zatvoru kako Most predlaže te zahtijevaju da se još proširi katalog kaznenih djela
Sjednica se nastavlja i sutra u subotu od 9.30 sati, a na dnevnom redu je prijedlog Državnog proračuna.