Sjećate li se prvih kuna koje su otišle u povijest i prije uvođenja eura kao službene valute?

Hrvatska kuna u ponoć odlazi u povijest i kao službeno sredstvo plaćanja dolazi nam euro. Kuna je postala službeno sredstvo plaćanja u svibnju 1994. godine, kada je zamijenila hrvatski dinar, koji je bio u uporabi od proglašenja samostalnosti 1991. godine. Sjećate li se prvih kuna od kojih smo se oprostili?

Hrvatska narodna banka povukla je iz opticaja sedam serija novčanica od pet, deset, 50, 100 i 200 kuna, od kojih je njih šest izdano 1993. godine, a jedna dvije godine kasnije. Zelene novčanice od pet kuna s portretima Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog koje su nosile datum izdavanja 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2007. Navedena novčanica zamijenjena je novom izdanja 7. ožujka 2001. na kojoj je izmijenjen naziv "Narodna banka Hrvatske" u "Hrvatska narodna banka", dopunjena dodatnim zaštitnim obilježjima.

PRELAZAK NA EURO Vujčić otkrio detalje: Evo dokad ćete moći mijenjati novčanice kuna, a dokad kovanice

Ljubičaste novčanice d 10 kuna s likom biskupa Juraj Dobrila koji su izdane 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2001, a novčanice od 10 kuna s datumom izavanja 15. siječnja 1995. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2007. Spomenute novčanice povučene su zbog unapređenja dizajna.  

Novčanice od 20 kuna koje nose datum izdanja 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2007., a novčanice od 50, 100 i 200 kuna koje su izdane 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. siječnja 2010. godine. 

PREŽIVJELA KUNA NA EURU Sve kune u 2023. godini idu na usitnjavanje i koristit će se kao izolacija u gradnji kuća i zgrada

U ponoć se opraštamo od ostatka kuna koje su više od 28 godina bila u upotrebi kao službeni novac. Više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica tri godine nakon uvođenja eura čuvat će vojska. Nakon isteka tog roka novčanice će u strojeve za rezanje, a kovanice će na taljenje. 

Zbog negativnih okolišnih razloga, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima. Kad bi novčanice koje ćemo povući, njih oko 500 milijuna komada, posložili jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta. Što se 5200 tona kovanica tiče, a za koje se računa da će biti vraćene, prodat će se kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe.