U Hrvatskoj je lani bilo više od 327.000 ljudi sa dijagnosticiranim dijabetesom, čak 12.000 više nego godinu ranije, a stručnjaci očekuju kako će taj broj i dalje rasti
ŠEĆERNA BOLEST
Simptomi dijabetesa i savjeti za prevenciju - mnogi koji imaju dijabetes tip 2 to ni ne znaju
Liječnici ističu kako bi i zdravi ljudi svake godine trebali prekontrolirati razine šećera u krvi, a svakako valja obratiti pažnju na simptome koji ukazuju na moguću bolest i odmah provjeriti o čemu je riječ.
POGLEDAJTE VIDEO: Prepoznajte znakove bolesti
Pokretanje videa...
01:12
- Oko 40 posto ljudi koji žive s dijabetesom tipa 2 to ni ne znaju. Riječ je o bolesti kod koje u prvim godinama često nema izraženih simptoma, pa ljudi idu liječniku tek kad se pojave komplikacije. Tako je dijabetes danas vodeći uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova - istaknuo je endokrinolog-dijabetolog prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju “Vuk Vrhovec” KB-a Merkur.
Ističe da rano otkrivanje bolesti promjenom životnog stila, navika i primjenom odgovarajuće terapije mogu kod čak 70 posto oboljelih od dijabetesa tipa 2 odgoditi posljedice i na taj način produljiti kvalitetu života.
Rjeđe se kod oboljelih može iznenada javiti teška dehidracija s vrlo visokim razinama glukoze u krvi uz poremećaj svijesti te zadah po acetonu. Riječ je životno ugrožavajućem stanju ketoacidozi koja je češće kod oboljelih od dijabetesa tipa 1 budući da se ta bolest razvija naglo i simptomi su jače izraženi.
Dijabetes tipa 2 je češći i javlja se u oko 90 posto oboljelih uz postupnu pojavu simptoma koji su u početku gotovo neprimjetni, a nerijetko se prepoznaje tek kada su već uznapredovali ili krvna slika pokaže povišenu glukozu.
Ipak, postoje određeni simptomi koji mogu izazvati zabrinutost.
Nedostatak energije
Ako se stalno osjećate umornima unatoč dovoljnoj količini sna i odmora, to je mogući razlog za brigu. Naime, glukoza iz krvi ne može ući u stanice i proizvesti energiju, što rezultira osjećajem umora.
Često i obilno mokrenje
Bubrezi izbacuju višak glukoze iz tijela i zato proizvode više mokraće, što vodi do učestalijeg mokrenja. Iako je riječ o simptomu koji se može povezati sa infekcijama i drugim stanjima, u kombinaciji sa ostalim simptomima može ukazivati na dijabetes.
Osjećaj žeđi
Zbog učestalog mokrenja organizam može dehidrirati, a pokazatelji su suha usta i stalan osjećaj žeđi.
Promjene tjelesne težine
Kako mišićno tkivo ne dobiva dovoljno glukoze za stvaranje energije, više ne može rasti ni jačati te se javlja nagli gubitak tjelesne težine. Također, zbog gubitka šećera koji vodi do osjećaja gladi, pojedinci mogu više jesti čime pak dolazi do povećanja tjelesne težine.
Česte infekcije i sporo zacjeljivanje rana
Zbog visoke razine glukoze u krvi, procesi zacjeljivanja su narušeni, jednako kao i sposobnost organizma u borbi protiv infekcija. Kod žena se češće javljaju vaginalne infekcije te infekcije mokraćnih puteva.
Trnci u stopalima i šakama
Povišena glukoza u krvi oštećuje živčani sustav, a rezultat je osjećaj trnaca u šakama i stopalima.
Bolesti zubnog mesa
Zbog oslabljene mogućnosti borbe protiv infekcija, zubno meso je izloženo uzročnicima koji će stvarati bolnost, otečenost i druge komplikacije.
Problemi s kožom
Suha kože, svrbež i infekcije kože koje se učestalo ponavljaju također mogu biti pokazatelji mogućeg dijabetesa.
Problemi s vidom
Višak glukoze u krvi utječe i na razinu tekućine u očnim lećama koje se zbog toga stanjuju, a moguće je i krvarenje tankih žila.
12 savjeta za prevenciju dijabetesa
1. Obavite procjenu svog rizika za obolijevanje od dijabetesa, kako biste osvijestili rizik od obolijevanja. Ako u obitelji imate nekoga tko je bolovao od dijabetesa, rizik je nešto veći, no imajte na umu da i okolišni faktori značajno utječu na to hoćete li se razboljeti. Dakle, pravilna prehrana i dovoljno kretanja u velikoj ga mjeri mogu smanjiti, ili odgoditi pojavu bolesti.
2. Ako imate višak kilograma ili ste pretili, smršavite. Redukcijom tjelesne mase značajno se smanjuje rizik od šećerne bolesti. Zato izračunajte kolika vam je kalorijska vrijednost obroka potrebna i provjerite kako izgledaju odgovarajuće porcije: Često se događa da jedemo puno više od onoga što nam treba.
3. Ne preskačite obroke, posebno ne na poslu. Ako ne jedete redovito tijekom dana, gotovo je sigurno da ćete pretjerati s energetskim unosom za večeru. Prekomjerni unos hrane prije spavanja siguran je put ka debljanju, a to je korak prema dijabetesu.
4. Izbjegavajte fast food, gotove i polugotove proizvode te one s dodanim šećerima i mastima, koji često imaju puno kalorija. Veliki energetski unos uzrokuje debljanje, a debljina je jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za šećernu bolest.
5. Vježbajte barem 30 minuta svaki dan. Izaberite tjelesnu aktivnost koju volite, tako vam neće biti teško redovito vježbati. Istraživanja pokazuju da je za smanjenje rizika od dijabetesa važnije vježbati po malo svaki dan, nego se, na primjer, organizirati tako da vježbate dva puta tjedno po sat i pol.
6. Prije početka 'ozbiljnog' vježbanja u teretani ili nekom sportskom klubu, porazgovarajte s liječnikom i trenerom koji će vam preporučiti najprikladniju aktivnost, uzimajući u obzir vaše sveukupno zdravstveno stanje i mogućnosti. Važno je da pronađete aktivnost koja vas veseli, tako da ostanete ustrajni.
7. Izbjegavajte stres. Krenite ranije na posao ili gdje god trebate stići na vrijeme, planirajte obaveze koje možete, kako biste izbjegli dodatno opterećenje, uz sve ono što ne možete izbjeći. Stres povećava razinu hormona stresa, a oni povećavaju koncentraciju glukoze u plazmi (razinu šećera u krvi).
8. S obzirom da živimo u vremenu kad je teško kloniti se stresa, naučite tehnike koje pomažu u tome da ublažite njegove posljedice. Već i tri minute dubokog disanja dva do tri puta na dan mogu pomoći, kao i meditacija uz laganu glazbu, ili šetnje prirodom.
9. Prekontrolirajte šećer barem jednom godišnje, kod liječnika, ili na nekim javnim akcijama mjerenja. Ako je razina šećera koju ste izmjerili blizu granica, porazgovarajte s liječnikom o potrebi dodatne kontrole, te razmislite o tome koje promjene u svakodnevnim navikama možete učiniti da ne prijeđete tu granicu.
10. Izbjegavajte ugljikohidratne namirnice visokog glikemičkog indeksa. Redoviti unos namirnica niskog glikemičkog indeksa smanjuje rizik od šećerne bolesti. Ako ponekad i konzumirate namirnice visokog GI, imajte na umu da ih u obroku treba kombinirati s namirnicama niskog indeksa, kako bi se njihov učinak na razinu šećera u krvi ipak uravnotežio.
11. Ne zaboravite na skrivene kalorije u voću, zaslađenim pićima i alkoholu. Upravo su skrivene kalorije čest uzrok debljanja, a onda i povišenog šećera. Zabluda je da voće možete jesti neograničeno jer također sadrži kalorije. Informirajte se koliko kalorija imaju namirnice koje jedete.
12. Vodite računa i o drugim parametrima zdravlja: Povremeno izmjerite tlak i razinu masnoća u krvi, te prilagodite navike tome da i te granice održavate u normali, jer se time smanjuje rizik od komplikacija u slučaju pojave šećerne bolesti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
