'Žar ptica' i 'Petruška' uskoro igraju u Zagrebu: 'Htjeli smo ostati u koloritu i duhu Rusije'

Ovaj petak naše kazalište ima premijeru baleta čije kostime potpisuju Petra Pavičić i Leo Kulaš. Riječ je o kreacijama koje imaju snažno naglašenu vizualnu notu. Baleti "Žar-ptica" i "Petruška", praizvedeni 1910. i 1911. u Parizu, označili su prijelomnu točku u povijesti plesne umjetnosti. Skladatelj Igor Stravinski i koreograf Mihail Fokin, nadahnuti ruskim folklorom, fascinirali su europsku i svjetsku publiku stvorivši djela koja su postala klasici.

IZA KULISA HNK Mlade zvijezde baleta Hinako, Mattia i Pavel: Cool je živjeti u Zagrebu, uživamo plesati u HNK

"Žar-ptica", koja je donijela globalno priznanje mladom Stravinskom, donosi priču o mitskom biću koje donosi sreću i nesreću onome tko je uhvati. Radnja prati princa Ivana, koji dolazi u čarobni vrt Koščeja Besmrtnog, gdje susreće žar-pticu. Kad je uhvati, ona ga uvjerava da će mu pomoći u zamjenu za vlastitu slobodu. Suvremena hrvatska koreografkinja Maša Kolar u svojoj interpretaciji "Žar-ptice", oslanjajući se na Stravinskijevu orkestralnu suitu iz 1919., predstavlja događaj u kojem princ Ivan, u noći u vrtu zlatnih jabuka, lovi Žar-pticu. Za razliku od izvornog baleta, ovdje je središnji lik žar-ptica - božanska životinja posebnih moći, ali i destruktivne snage.

"Petruška" je još jedno ključno djelo jer upravo njime Fokin provodi reformu baletne umjetnosti, rušeći ustaljene norme klasičnog baleta. Balet inspiriran ruskim folklorom govori o lutki Petruški, napravljenoj od slame i piljevine, koja, iako naizgled neživa, ima sposobnost oživljavanja i osjećanja...

Za balet "Petruška" scenografiju potpisuje Marko Japelj, kostimografiju Leo Kulaš, dok je za balet "Žar-ptica" scenografkinja i kostimografkinja Petra Pavičić.

- Nakon nekoliko razvojnih idejnih koncepta s koreografkinjom Mašom Kolar i dramaturginjom Majom Marjančić, donijele smo odluku da ovom našom inscenacijom 'Žar-ptice' odamo počast genijalnom dizajneru Borisu Bućanu i njegovu legendarnom plakatu, koji je dizajnirao 1982. povodom baletne večeri 'Žar-ptica' i 'Petruška' u splitskom HNK - navela je Petra.

S obzirom na to da je taj plakat, barem na našem području, značajno obilježio estetiku poimanja "Žar-ptice", željeli su ga oživjeti u našoj, suvremenoj reinterpretaciji.

- Zadržali smo ideju grafizma u prikazu perja ptica kroz geometriju strelica, odnosno trokutića na tkanini tijela plesača ptica, te stražnji dio scene pretvorili u prostor visoke trave u kojoj se ptice skrivaju. Prilikom odabira materijala za kostime nije se nudilo ništa što bi zadovoljavalo kriterije, stoga sam izradila nacrt za grafički tisak točno određenog uzorka u dimenziji svakog pojedinog plesača na odgovarajućoj tkanini. Takva tkanina, koja prianja plesačima poput druge kože, mora biti čvrsta, ali ujedno i rastezljiva u oba smjera, u vertikalnim i horizontalnim nitima, kako ne bi ometala plesače u izvođenju zahtjevne koreografije - objasnila je kostimografkinja.

Također, želeći naglasiti pokrete ruku, odnosno krila, na rukave ptica našili su žuto-crne niti, ofarbane ombre tehnikom, koje prate grafizam žutih strelica, pružajući time dojam rastakanja čvrstih geometrijskih oblika u eter prostora. Razlikuju se jedino dvije glavne ptice, žar-ptice, na koje su ručno našili zlatne strelice i trokutiće različitih veličina po trupu i rukama, a koje postupno nestaju prema nogama.

- Time smo ih ujedno i povezali s elementom visoke trave koja je izrađena od uvijenih zlatnih i zelenih folija na savitljivim karbonskim štapovima. Prostor ptica je dodatno definiran zlatno-zelenom tepih travom i sa svih strana omeđen rasutim zlatnim jabukama ručno izrađenima u kiparskim radionicama HNK Zagreb. Te zlatne jabuke su ujedno i elementi koje plesači koriste u koreografiji, dočaravajući taj magični prostor čarobnog vrta u koji dolazi princ Ivan - objasnila je Petra te dodala kako je sve teklo glatko zahvaljujući izuzetno dobroj suradnji i stručnosti Baleta HNK u Zagrebu, a posebice Tehnike HNK Zagreb.

I Leo Kulaš ističe suradnju čitavog tima, potpisuje ovdje kostime za "Petrušku":

- Željeli smo napraviti novu verziju kostima, ali bez previše modernizacije. Htjeli smo ostati u koloritu i duhu Rusije, da se osjeti taj ruski folklor i bogatstvo boja, kao i vreva jednog sajma. Kostimi su minimalistički, reducirani i stilizirani te koloritno atraktivni.

'LICITARSKO SRCE' 100 godina od prvog hrvatskog baleta: Plesalo se u nošnjama

Marko Japelj potpisuje scenu za "Petrušku" i otkriva da je ovdje riječ o jednom elementu koji je izuzetno bitan:

- Scenografija u 'Petruški' fokusirana je na jedan ključan element - babušku, koja simbolizira sajamski prostor gdje se odvija priča. Ova babuška nije samo dekoracija, nego se povezuje s okruženjem paviljona na sajmu, pružajući dinamičnu funkciju u plesu. Na sceni scenografija može imati dvostruku ulogu: ili oblikuje prostor kao statični dekor ili postaje pokretni element koji se usklađuje s plesačem. Ove likove utjelovit će vrhunski plesači Iva Vitić Gameiro, Takuya Sumitomo i Rieka Suzuki Sumitomo, Yuho Yoshioka, Natalia Kosovac, Mattia Baccon, Atina Tanović, Taiguara Goulart, Saya Ikegami, Mario Diligente... Projekt ova dva baleta dokaz je spoja različitih umjetničkih sfera - od kostima koji naglašavaju pokret i imaju moćnu vizualnu notu do koreografije i priče koja povezuje različita vremena - početak 19. stoljeća i suvremeno doba.