Ove je godine održano 63. izdanje Splitskog festivala, a ono prvo održano je 1960. godine. Sve do 1966. godine festival je nosio ime 'Melodije Jadrana'
POVIJEST SPLITSKOG FESTIVALA
Vice Vukov je dobio zabranu, a Oliver Dragojević odustao od njega i prozvao ga cirkusom...
Splitski festival ove se godine održao u drugačijem ruhu nego inače. Dosadašnji organizator Tomislav Mrduljaš izgubio je na natječaju pa je na njegovo mjesto došao Stevo Vučković Stivi i njegova tvrtka Wolfman j.d.o.o. Festival kakvog su ga publika i glazbenici pamtili više nikada neće biti isti. Jedna od velikih promjena bila je Večer retrospektive na kojoj su razni glazbenici izvodili hitove Olivera Dragojevića, Miše Kovača i drugih.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:23
Početci Splitskog festivala
Ove je godine održano 63. izdanje Splitskog festivala, a ono prvo održano je 1960. godine. Tada su na sceni nastupala neka od najvećih imena na domaćoj sceni, među njima Zdenko Runjić, Arsen Dedić, Đelo Jusić, Rajko Dujmić, Đorđe Novković i drugi. Sve do 1966. godine festival je nosio ime 'Melodije Jadrana', a 1964. godine dobio je i svoju himnu, 'Nima Splita do Splita', koju su otpjevali Tereza Kesovija i Toni Kljaković. Iste je godine Arsen Dedić sa svojom suprugom Gabi Novak otpjevao pjesmu 'Kuća pored mora'.
U međuvremenu, 1965. godine, Vice Vukov je osvojio svoju prvu nagradu na festivali. Svake je godine bio nagrađivan od strane publike, a prve je godine osvojio s pjesmom 'Bodulska balada'. Iako je bio glavna zvijezda festivala, 1968. godine sve je krenulo po krivu za Vukova. Vice je zbog priče o njegovom nacionalističkom ispadu 'izbačen' s festivala, dobio je zabranu dolaska, a nisu se smjele niti emitirati njegove pjesme. Uz to su njegovo ime obrisali iz brošura gdje je imenovan pobjednikom Splitskog festivala, a sve su fotografije ukrasili bradama i naočalama. Među onima koji su Vukova obranili bio je i Arsen Dedić.
- O Vici bih mogao dugo govoriti, jer smo zajedno odrasli u Šibeniku, išli u školu, znamo se godinama. Ja sam nakon te 'Pjesme ljeta 68' Vici posvjedočio, što može potvrditi, da on stvarno Đorđu (Marjanoviću) nije psovao majku srpsku - jer ja to nisam čuo. I ljudi koji su bili oko mene rekli su isto: mi to nismo čuli. Kako je to Vukovu bilo potrebno, ja sam išao svjedočiti. Ništa ja iz usta tog čovjeka, tada nisam čuo: uvijek je netko drugi prenosio, desilo se ovo, desilo se ono. Nešto se, siguran sam, kuhalo. Jedino što znam da je Vice 1968. tražio - vizionarski - da ne nosi svo vrijeme na sebi bedž s naslovom 'Pesma leta', već da se on mijenja u svakoj sredini, da u Sloveniji piše 'Pesem poletja', u Hrvatskoj 'Pjesma ljeta', u Makedoniji 'Pesmata na leto'. To je tražio. Tog se sjećam. To je podatak. Sve ostalo je stizalo iz druge ruke - rekao je svojedobno Arsen.
Godinu dana prije zabrane, 1967., festival je također doživio ogromnu promjenu koja je uvelike utjecala na festival. S ljetne pozornice kina 'Bačvice' festival su prebacili na Prokurative. Iste godine su na festivalu po prvi put nastupali strani izvođači, uključujući The Shadows i The Lords. Uz njih su nastupili i Claudio Villa, Domenico Modugno, Gino Paoli i Iva Zanicchi. Ovo je ujedno bio i jedan od posljednjih nastupa Holliesa s Grahamom Nashom prije nego što je otišao put Amerike. Preseljenje festivala na drugu lokaciju svakako je bila dobra odluka, s obzirom da je upravo tada isti festival postao najutjecajniji i najprestižniji domaći festival.
Na izdanju '67. godine se publici prvi put predstavio i Oliver Dragojević s Runjićevom pjesmom 'Picaferaj'. Kako je kasnije govorio Oliver, bio je razočaran nastupom, a razlog je bio taj što se nije znao snaći na pozornici.
Prvi 'skandali' na Festivalu
Par godina kasnije, 1969., počeli su i prvi 'skandali' na festivalu. Iste je godine Tereza Kesovija pjevala pjesmu Nikice Kalogjere 'Nono, moj nono', Arsen se predstavio s pjesmom 'Vraćam se', a pridružila im se i Josipa Lisac s pjesmom 'Krenule su lađe'. Skandalozno je bilo to što je '69. na festivalu glas žirija pokupio Dedić, na što je publika burno reagirala. Izviždali su ga jer su smatrali da je Tereza trebala osvojiti nagradu. Kesovija je te godine osvojila nagradu publike.
I Mišo Kovač je doživio ogroman uspjeh na festivalu kad se 1971. godine predstavio pjesmom 'Proplakat će zora'. Tada je postao jedan od najpopularnijih regionalnih pjevača.
'Zlatne godine'
Ubrzo nakon Mišinog trijumfa došle su i takozvane 'zlatne godine' festivala, od 1975. do 1980. godine. Večer dalmatinskih šansona donijela je Oliverovog 'Galeba' koji je osvojio osmo mjesto, a Tereza je ponovno bila favorit publike. U tom je razdoblju stalni gost festivala postao i legendarni Kemal Monteno. 1979. je s pjesmom 'Panonski mornar' pobijedio i Đorđe Balašević.
1981. godine na festivalu je nastupala Meri Cetinić s grupom Stijene.
- Kao mlada pjevačica i početnica, već sam tada znala da je Splitski festival najbolja moguća odskočna daska za sve pjevače koji su željeli postati uspješni. Radojka, Tereza, Vice, Gibonni, Daleka obala – svi su oni nastupali na njemu i dao im je vjetar u leđa. U ono vrijeme, kad je festival bio internacionalnog karaktera i uspoređivao se sa San Remom, žene su kupovale posebne haljine za odlazak na festival iako su sjedile u publici - rekla je jednom prilikom Meri.
Problematične godine za Splitski festival
Festival se 1991. godine nije održao zbog rata, a 1993. je počeo gubiti popularnost. Zdenko Runjić posvađao se s festivalskom upravom te je festival premijestio s Prokurativa na Zvončac. Tada je osnovao svoj festival, Melodije hrvatskog Jadrana, a s njim su tada otišli i Oliver, Tereza i Meri. U tom razdoblju su počele i glasine kako pjevači moraju platiti kako bi nastupali na festivalu. Tih je godina Zoran Škugor, tadašnji slavni menadžer, od festivala dobio čak 144 tisuće kuna za nastupa Tonyja Cetinskog, Nine Badrić, ET-ja i Sandija Cenova, a tražio je da se pjevačima nastup plati isto kao i gaža. To je, naravno, uzburkalo domaće pjevače.
Krajem 90-ih Splitski je festival umalo završio i na sudu, nakon što je Ivana Banfić osvojila drugo mjesto. Njen bivši suprug Robert Magić nije bio zadovoljan time pa ih je i tužio. Tada je i Ibrica Jusić bio nezadovoljan jer je trebao dobiti nagradu za poseban doprinos festivalu, istu nagradu koju je Mišo te godine primio pred publikom. On ju međutim nije primio pred publikom pa je festival prozvao smiješnim i lošim.
Dugogodišnje sudjelovanje Olivera na Splitskom festivalo došlo je kraju 2010. godine kada je rekao da se ne želi natjecati s ljudima kojima nedostaje mjesto na sceni. 'Čini mi se da se festival pretvorio u cirkus, prelokalan je i neuspješan. Nekad je imao renome i ostavljao je dobar dojam', rekao je jednom prilikom.
Nova generacija pjevača
Dvije godine zaredom, 2014. i 2015. pobjedu na Festivalu slavio je Petar Grašo, prvo s pjesmom 'Uvik isti', a onda i s pjesmom 'Moje zlato'. 2014. godine su nagradu publike osvojili Alen Nižetić, Marko Škugor, klapa Čiovo, Robert Kurbaša i Duje Coce koji su svoju izvedbu pjesme 'Devet slova jedne riči' posvetili preminulom Vinku Coci. Nagrađivan je bio i Mladen Grdović, koji je 2016. godine dobio najviše glasova publike, nakon što je 35 godina bio gost festivala. Nagradu je osvojio s pjesmom 'Ostavljam vas moji najdraži'.
Ova je godina bila posebna i za Tončija Huljića koji je po prvi put nastupio s bendom Madre Badessa te izveo pjesmu 'Amico Mio Goodbye'.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
