U jednoj noći zgrću 150 tisuća kn, a pola ih na rubu propasti

U velikom istraživačkom serijalu 24sata otkrivamo sve tajne noćnog života u Hrvatskoj. Kako napraviti profitabilan lokal, koliko se može zaraditi, koliki su honorari za pjevače, kako se nose s inspekcijama i policijom otkrili su nam vlasnici naših najpoznatijih klubova. 

- To je surova borba za opstanak. Za otvoriti klub od 500 kvadrata, bez ikakvog programa i zaposlenika, treba vam minimalno milijun eura - rekao nam je poznati zagrebački ugostitelj Nenad Šepak. Dok su se u Saloonu okupljale poznate face i partijale do jutra, na drugom kraju grada, tamo negdje na izlasku, nicala je nešto drugačija priča.

Noćni klub “Kod Mome” često je bio posljednja postaja u izlascima Zagrepčana i onih iz okolnih mjesta, a vlasnik Momčilo Jović za potrebe kluba nabavio je vuka, zbog čega su dolazili i oni nezainteresirani za ovu vrstu glazbe. I trik s vukom je upalio, a “Kod Mome” se “hodočasti” i 35 godina kasnije. Tu je i druga strana priče, ona inspektora i Porezne uprave, koji gazde love u prekršajima. Od 188 klubova, koliko ih se nadziralo od početka 2019. do kraja rujna, kod njih 127, dakle više od dvije trećine, utvrđene su nepravilnosti.

Radio sam u manjem klubu i od barem 35.000 kuna dnevno službeno prijavljeni promet bio je nešto više od 5000. I tako iz dana u dan u samo jednom klubu. Inspektori sve znaju, ali su spremni zažmiriti. Golema lova se tu okreće izvan nadzora. Jer moj klub i nije bio među većima, kaže nam kao primjer poslovanja iskusni konobar koji je godinama radio na destinacijama diljem Jadrana, ali i u klubovima u Zagrebu.

Sad radi u inozemstvu i kaže da se za sve izdaje račun, ali i zato što su jednostavno porezi manji pa se gazdama uoće ne isplati riskirati. Izračunati koliko novca se godišnje okrene u noćnim klubovima praktički je nemoguće. Upravo zato što sav promet kod većine nije ni prijavljen, svjedoče nam i ljudi koji su u klubovima radili, ali i podaci koje smo dobili od Porezne uprave o počinjenim prekršajima. Porezna uprava je samo ove godine, do kraja rujna, bila u nadzoru u 188 noćnih klubova. U čak 127 slučajeva utvrđene su nepravilnosti. Dakle, u gotovo 70 posto slučajeva.

Nepravilnosti se najčešće odnose na neizdavanje računa i neevidentiranje cjelokupnog prometa, nepolaganje ostvarenog prometa na račun, viškove i manjkove u blagajni i neplaćanje poreznih obveza, pobrojili su pedantno poreznici u svojem odgovoru. Porezna uprava je u prvih devet mjeseci zbog toga naplatila čak 2,33 milijuna kuna kazni od noćnih klubova. Ali ono što nisu mogli pobrojiti je koliko točno novca se vrti samo u klubovima jer ih u sustavu fiskalizacije ne izdvajaju od ostalih “djelatnosti pripreme pića”, dakle, svih pubova i kafića.

Ipak, od početka godine do 21. listopada su svi oni fiskalizirali račune u vrijednosti od 6,2 milijarde kuna ili pet posto više nego lani u istom razdoblju. Neka samo 10 posto otpada na noćne klubove, riječ je o impozantnih 620 milijuna prometa koji je ostvaren još prije kraja listopada. Naravno, riječ je samo o prijavljenom prometu. Tu treba istaknuti da su se i brojni kafići registrirali kao klubovi te rade do dva ujutro. U svakom slučaju, u noćnom životu u Hrvatskoj se vrte milijuni, a mnogo toga klizi kroz prste Porezne. Tome svjedoči i naš drugi sugovornik koji godinama radi u zagrebačkim klubovima.

- Najjači klubovi u udarne dane imaju i po 150.000 kuna prometa. To je promet onih najboljih, ostali se vrte između 50.000 i 100.000 kuna - kaže nam taj dobar poznavatelj prilika noćnih klubova. Dodaje kako je točan iznos teško znati, puno je konobara, obrće se mnogo novca.

- Računi su rijetkost u takvim klubovima, to je barem poznato - kaže nam naš sugovornik. Njega nije začudio podatak Porezne uprave da su čak 70 posto kontroliranih uhvatili u prekršaju.

- To me ne čudi, rijetko kad u takvim klubovima dobijem račun. Ni ostali gosti ih baš ne traže - objašnjava naš sugovornik. Neki izdaju račune, ali svojevrsnu “kopiju”, odnosno izbace račun, ali on nije fiskaliziran. To je praksa i kod nekh “običnih” kafića i restorana.

- To inspekcija lako ‘provali’. Ali čini se kako im je još isplativije plaćati kazne nego izdavati fiskalizirane račune - dodaje, a isto nam govori i prvi sugovornik koji je radio na Jadranu.

Uobičajena praksa je jedno vrijeme bila osnovati i udrugu za koju ne vrijedi obveza izdavanja fiskalnih računa, ali je Porezna uprava više-manje začepila tu rupu. Kao i običaj da se osniva nova tvrtka čim se dođe do 300.000 kuna prometa da vlasnici ne bi ulazili u sustav PDV-a. Ipak, kad smo uzeli nasumce nekoliko klubova u Zagrebu, ono što upada u oči je da često mijenjaju vlasnike. Ili barem tvrtke koje se vode kao vlasnici.

Ono što upada u oči kod tvrtki vlasnika klubova u Zagrebu je da prijavljuju promet od oko pet milijuna kuna, čista dobit nikad nije prevelika, od 150 do 300.000 kuna. Oni manji prijavljuju prihod od dva do tri milijuna kuna, a dobit je stotinjak tisuća kuna. Poslovna izvješća pokazuju da često duguju dobavljačima, a iako i petinu prometa daju za plaće, one su službeno mizerne. Poslovni servisi bilježe prosječne plaće od 1500 do 2500 kuna neto po zaposlenom, što je, naravno, teško moguće. No klubovi ne rade svaki dan pa je u tome dio tajne. Nakon kroničnog nedostatka radne snage, imaju zaposlene ljude koji rade jedanput na tjedan ili samo vikendom, pa zato ispada da su plaće mizerne. Tu je i drugi razlog, prijava na manju plaću.

- Imali su razne cake kako isplaćivati plaće, sad kad je država dopustila bez poreza nagrade i stimulacije, to će biti jedan od alata. Prije sam dobivao službeno malu plaću, a ostatak se vodio kao trošak loko vožnje (kratke relacije privatnim automobilom koje poslodavac plaća, op. a.) - kaže nam naš sugovornik.

No Nenad Šepak, poznati zagrebački ugostitelj, koji je bio i suvlasnik kluba Carpe diem na Hvaru, kaže da je čista fama da se u klubovima lagano zarađuju milijuni. Dapače, kaže da se vlasnici često mijenjaju jer propadaju. Šepak objašnjava da samo za imati prazan prostor kluba trebaju zahtjevni minimalni tehnički uvjeti. Propisana je viša razina zaštite od buke, potreban je jači ventilacijski sustav, moraju imati zaštitare zavisno od broja ljudi na događaju, jače mjere protiv požara, osiguran dodatni izlaz, sanitarni uvjeti su stroži - nabraja Šepak i dodaje: “Da samo otvorite klub od 500 kvadrata bez programa i osoblja ili najma, treba vam barem milijun eura za uređenje kako biste ispunili sve uvjete. Za takav klub trebate minimalno 20 ljudi koji će posluživati goste, morate imati voditelja programa i program”.

Opisuje i koje su specifičnosti zašto se klupska scena gasi u Zagrebu. Kaže da je tu i kultura izlaženja jedanput na tjedan, što uvelike umanjuje prihode. Također, objašnjava da bilo kakav koncert teško bude isplativ i da se više organiziraju zbog prestiža. Izvođača bi trebale pokriti ulaznice, ali kod nas je opet specifično da ljudi nisu navikli plaćati ulaz u klub.

Pa se s tim organizatori uglavnom krpaju. Šepak također navodi nelojalnu konkurenciju kao jedan od ozbiljnih problema: osnivanje udruga kroz koje se organiziraju koncerti i eventi te ne izdaju računi. Također, kaže da se noćni klubovi bore za opstanak i zato što se kafićima dopustio rad do dva ujutro i oni dobivaju licence kao noćni klubovi iako to nisu. Rijetki su oni koji će ići iza dva ujutro negdje i još platiti ulaz, smatra Šepak. I na kraju ističe poreznu presiju i propise koji su kruti. Primjerice, PDV je i na piće 25 posto, a ugostitelji će probati progurati da on na pivo i vino padne na 13 posto kako bi bili konkurentniji.

Zatim, u klubovima je zabranjeno pušenje, ali to je gotovo nemoguće poštovati, pa bi mogli svi biti pozatvarani ako se država “zainati”. Šepak objašnjava da na poslovanje jako utječe i imidž te ako dođe do incidenta i ispred kluba s kojim vlasnici nemaju veze, to puno utječe na promet pa je teško vratiti goste. Često i lokalna uprava promijeni propise pa klubovi preko noći propadnu. Na kraju poručuje kako bi svi bili presretni s godišnjom zaradom od 10 posto te da država shvati važnost klubova za društveni i turistički život. 

- Odgovorno tvrdim, danas je zbog svega toga tek 10 posto noćnih klubova profitabilno, 40 posto je na granici egzistencije, a ostalih 50 posto posluje loše - zaključuje Šepak. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

12:01

Šarić zvao Šuputicu i Grubnića jer se boji da neće imati klikova kao s Nives

MEGHAN MARKLE PONOVNO ŠOKIRALA JAVNOST: 'Uništit će mi život, rekli su mi da bježim'