Povijesni filmski klasik Stanleyja Kubricka, snimljen prije točno 60 godina, bavi se borbom robova za slobodu gotovo 2000 godina prije nego što će ono zaista biti ukinuto u svijetu.
60 GODINA FILMSKOG KLASIKA
Spartak se do kraja borio za slobodu, a Kirk je prebacio stotu
Zapanjujuća priča o rimskom robu, gladijatoru i vođi ustanka tijekom Trećega robovskog rata svoju je trosatnu filmsku ekranizaciju dobila 1960. godine u režiji tada mladog filmaša, ali već vidno talentiranog Stanleyja Kubricka, a status velike holivudske zvijezde filmom je potvrdio Kirk Douglas. Američki glumac već je 40-ih i 50-ih godina zapažene uloge ostvario u filmovima “Šampion”, “As u rukavu”, “Strast za životom” i nekolicinom ostalih uspješnica američkih studija, no nikada kao Spartak u istoimenom povijesnom spektaklu.
Douglas igra Tračanina, koji je rob u Rimskom Carstvu te pukim slučajem na aukciji robova završi u trening-kampu za gladijatore. Na stotine nesretnih robova koji pokažu dojmljivo borilačko umijeće čeka ova sudbina, a većina njih kroz nekoliko će godina u svakom slučaju izgubiti život. U prvoj borbi, natjeran da se bori protiv tamnoputog roba Drabe, vještog borca s kopljem i mrežom, Spartak gubi, ali ga njegov kolega iz kampa odbije ubiti, revoltiran time da su obojica tek komad mesa, koji zabavlja bogate rimske vojskovođe i njihove družice. Draba biva ubijen, a Spartak pošteđen, ali i svjestan kako njegov život u ovakvom okruženju ne vrijedi ništa. Rođen je kao rob, a takav će i ostati do kraja svojeg ne osobito dugog života ako se za slobodu sam ne izbori.
Njegov spontani ustanak davljenjem jednog od stražara ubrzo prihvati cijeli kamp, koji potuče čuvare te krene u misiju oslobođenja svijeta od robova. Spartak prilikom zatočeništva upozna lijepu Variniju (Jean Simmons), međusobno se odmah zaljube, a ona uspije pobjeći od svog robovlasnika Lentula Bacijata te ih putovanje ka Galiji, zemlji u kojoj se većina njih rodila, konačno spoji. Cilj ovoj sve većoj masi potlačenih je pobjeći s područja carstva gusarskim brodovima, no rimski uglednici ne smiju to dopustiti pa unatoč brojnim unutarnjim spletkama i podmetanjima oko moći u republici skupljaju nadmoćnu vojsku kako bi ih okružili i ugušili ustanak. Spartak je junački poginuo 71. g. pr. Kr. nakon odlučujuće bitke u Lukaniji, a trgovac robovima Lentul Bacijat opere svoju savjest tako što uz pomoć Grakha spasi Variniju i Spartakovog sina te ih prokrijumčari kao slobodne ljude.
Film je osvojio četiri Oscara i Zlatni globus, a uz Douglasa zapažene su uloge odigrali i Laurence Olivier kao njegov smrtni neprijatelj, rimski general i političar Marko Licinije Kras, Peter Ustinov kao trgovac robovima i gladijatorima, John Gavin kao Gaj Julije Cezar, Jean Simmons kao Varinija, Charles Laughton kao Gaj Grakho, Herbert Lom kao Tigranes Levantus, Woody Strode kao gladijator Draba, Tony Curtis kao Antonin, John Dall kao Marcus Publius Glabrus te Charles McGraw kao Marcellus.
Kirk Douglas nije uspio dobiti naslovnu u ulogu u “Ben-Huru” Williama Wylera te se silno razočarao kad je ovaj odabrao Charltona Hestona. Inicirao je produkciju Spartaka, kojeg je vidio kao svoje glumačko iskupljenje i najveći filmski projekt u glavnoj ulozi. Sve scene osim onih velike bitke snimljene su u Hollywoodu, a Kubrick je inzistirao da scene bitke prikaže na jednom velikom polju u blizini Madrida. Tada je produkcija angažirala za to vrijeme nevjerojatnih osam tisuća treniranih vojnika, koji su igrali rimske vojnike, a veliki Kubrick sve je pratio s vrha montažnog tornja. Kultni redatelj tada još nije imao potpunu slobodu na setu pa je na nalog produkcije morao prilično izrezati i cenzurirati filmski boj, na koji je dio publike imao negativne reakcije, ali svejedno je snimio masivnu povijesnu priču i istinski filmski spektakl. Spartak je u filmu poživio dulje nego li svi njegovi suborci, no na kraju je po Krasovom nalogu pribijen na križ, što je simboliziralo najdulju i bolnu smrt za one koji ruše rimski poredak.
Neuništivi tračanski rob i gladijator sličnu je osobinu pokazao i u stvarnom životu pa je tako doživio, u glumačkom svijetu rekordne 103 godine, a preminuo je početkom aktualne 2020. godine. Znatno kasnije od svih kolega sa seta, pa i od onih osjetno mlađih od njega. Kraj filma donosi i snažnu poruku njegove Varinije, koja mu na samrti obećava da će njihov sin odrasti kao slobodan čovjek, a da će mu ona pričati o njegovu ocu, neustrašivom ratniku Spartaku, koji je za to zaslužan. Kirkov sin Michael odrastao je, dakako, u potpuno drugačijim okolnostima i 2000 godina kasnije, ali od oca se oprostio na sličan način. Govoreći o njemu kao o velikoj legendi, koja ga je naučila svemu što zna i u što vjeruje u životu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
