Romani biblioteke Balkan Noir osvajaju Hrvatsku, ali i Europu

Hrvatska kriminalistička književnost vraća se na velika vrata zahvaljujući najboljim domaćim piscima poput Hrvoja Šalkovića, Gorana Tribusona, Merite Arslani.., ali i književnicima iz regije poput Emira Imamovića Pirkea koji su za novu biblioteku Balkan Noir pripremili trilere koji ostavljaju bez daha. Biblioteku je pokrenuo 24sata s najjačim hrvatskim izdavačima: Nakladom Ljevak, Algoritmom, Mozaik knjigom, VBZ-om i Frakturom. Romani će stajati samo 39,90 kuna. Moći će se kupiti na svim kioscima i na mondo.hr. A za najbolji roman godine predviđena je nagrada od 100.000 kuna. Planira se i suradnja s novim i dosad nepoznatim piscima čiji rad bude zadovoljavao kriterije. U 2014. godini planira se objaviti od šest do osam novih romana između srpnja i prosinca. A sljedećih godina između 12 i 16 romana na godinu te uključiti i sve ostale velike i male izdavače iz Hrvatske, ali i regije. Prvi roman “Valcer protiv Eintrachta” Hrvoja Šalkovića izlazi 10. srpnja.

Lov na serijskog ubojicu u hladnom Zagrebu

- Radnja prati dvojicu inspektora u lovu na serijskog ubojicu. Događa se u zimskom, hladnom Zagrebu, ali i u vrućem Tajlandu. Iako je bazično riječ o mračnoj priči, ima tu ljubavi i topline između redova – opisao je Šalković svoje novo napeto djelo. Definira ga i kao političku dramu.

- Čitav policijski sustav u romanu nije opisan u ružičastim tonovima, nego je onakav kakav je, ili barem kako ga ja vidim. Isto tako, bez zadrške sam opleo po svim tranzicijskim anomalijama našeg društva, od predratnog razdoblja naovamo - kaže Šalković. Naime, krimi fikcija svodi se na jedno osnovno pitanje: zašto mi kao ljudska bića i dalje nastavljamo činiti loše stvari?

Domaćim autorima Skandinavci nisu prijetnja

Postoje mnogi kompleksni odgovori na ovo jednostavno pitanje. Ali najbolji trileri istražuju upravo njih i društvo u kojem se zločin zbio. To je Šalković i učinio u romanu. Petra Ljevak, izvršna direktorica Naklade Ljevak, osvrnula se na noir kao fenomen.

- Danas postoji nekoliko podvrsta, među kojima su mediteranski, američki i skandinavski, koji je zadnjih godina preobrazio globalnu književnu scenu - objašnjava Petra Ljevak. S druge strane, domaći autori, ističe, imaju sve preduvjete ostvariti čitanost domaće kriminalističke proze koju su ostvarili Skandinavci.

- Makar to, barem za početak, bilo samo na hrvatskom govornom području. Imamo kvalitetne autore i romane. Također, imamo i još nešto. Društveno-političke prilike, povijest i društveni sustav koji su potencijalna osnova za razvoj novog balkanskog noira. I sam Jo Nesbø izjavio je jednom zgodom da je inspiraciju za ‘Spasitelja’, roman o plaćenom ubojici poznatom po nadimku Mali Spasitelj, koju je dobio tijekom rata u Vukovaru, našao na Balkanu – kaže Petra. Dodaje kako je cilj biblioteke Balkan Noir i podizanje čitanosti hrvatskih autora, autora iz regija, vraćanje knjige na veliku scenu i buđenje interesa čitatelja za knjigu.

Zatim vraćanje književnosti, pisaca, ali i čitatelja u medije, zaokret od poimanja knjige i književnosti kao nečega dosadnog, bespotrebnog i elitističkog, prema nečemu što je važno, zabavno i namijenjeno svima. Osvrnula se i na noir kao žanr.

- Zadnjih godina svjedočimo preobražaju noira u jedan od najatraktivnijih stilova, kako u svijetu filma, fotografije i glazbe, tako i u književnosti. Čini se da noiru polazi za rukom objediniti visoku umjetnost i popularnu kulturu te tako zaokupiti pažnju kritike i publike.

Pionirom žanra smatra se pisac James M. Cain

- Termin noir u literarnom se smislu odnosi na literarni žanr usko povezan s tradicionalnim kriminalističkim romanom s razlikom u izrazitom naglasku na pravni, politički ili drugi sustav unutar kojega protagonist funkcionira i njegovu samodestrukciju – objašnjava Petra Ljevak.

Pionirom žanra smatra se američki pisac James M. Cain, čiji je debitantski roman “Poštar uvijek zvoni dvaput” objavljen 1934. godine.

Akademik Pavao Pavličić objasnio je mogu li se kriminalistički romani i žanrovska literatura smatrati umjetnošću.

- O tome treba suditi od teksta do teksta pa se ni jedan žanr ne može proglasiti ni potpuno vrijednim ni potpuno nevrijednim. U takozvanoj visokoj, umjetničkoj literaturi ima mnogo bezvrijednih tekstova, a u žanrovskoj književnosti ima lijepi broj vrijednih. Mislim da je jedna od glavnih tekovina postmodernizma upravo to što je tu podjelu uspio prevladati – govori Pavao Pavličić.

Roman “Valcer protiv Eintrachta” Hrvoja Šalkovića izlazi 10. srpnja, a moći ćete ga kupiti na svim kioscima i na mondo.hr po cijeni od 39,90 kuna.