Taj svijet nasilja i mračne slavenske strasti posljednje knjige velikoga pisca Frljić je pretvorio u višeslojnu scensku studiju zločina, krvoprolića i nesreće koja teme kojima se prije dvjesto godina bavio Dostojevski
Redatelj Oliver Frljić je dobio nagradu za najbolju režiju, za predstave 'Braća Karamazovi'
U Narodnom pozorištu Sarajevo, tročlani žiri ovogodišnjeg Festivala, objavio je laureate i laureatkinje 62. međunarodnog kazališnog festivala MESS.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Zlatni lovorov vijenac za najboljeg redatelja dobio je Oliver Frljić za ZKM-ove predstave 'Braća Karamazovi'.
Frljić je 'Braću Karamazove' napravio kao dvije predstave. U tom mu je pomoglo rivalstvo između Tolstoja i Dostojevskog.
Tolstojevu rečenicu 'Sve sretne obitelji sretne su na isti način, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj', koristi za podnaslove svojih predstava, koje na kraju čine cjelinu. Tako da 'sretnu obitelj' gledamo u prvom dijelu, a 'nesretnu' u drugom.
Taj svijet nasilja i mračne slavenske strasti posljednje knjige velikoga pisca Frljić je pretvorio u višeslojnu scensku studiju zločina, krvoprolića i nesreće koja teme kojima se prije dvjesto godina bavio Dostojevski – vjere, iskušenja i naslijeđene krivnje – kontrapunktira s aktualnim političkim trenutkom s naglaskom na rusku invaziju na Ukrajinu.
Frljić je otišao i korak dalje, pa je ovu priču o nesretnoj obiteljskoj lozi – koja je istovremeno i drama o ocoubojstvu, socio-politička drama, teološka rasprava, studija ljubavi i vjernosti – pretvorio u burlesknu travestiju opće duševne i moralne prljavštine, u predstavi prepoznatljive frljićevske bestijalne estetike, duboko protkanoj povijesnim referencama i aktualnim političkim komentarima.
Radnja romana plete se oko Fjodora Karamazova (Jerko Marčić) i njegova tri sina, čije je majke iskoristio za osobno bogaćenje a djecu, čim su im majke umrle, dao da ih odgajaju drugi dok se on zabavljao raskalašenim orgijama i opijanjem. Vrativši se kao vojni časnik u rodni grad kako bi od oca tražio nasljedstvo svoje majke, Dmitrij (Ugo Korani) tu susreće i ostalu dvojicu braće, distanciranog intelektualca Ivana (Dado Ćosić) i nježnog mistika Aljošu (Adrian Pezdirc).
Dostojevski se u svim svojim romanima bavio psihologijom ljudskoga ponašanja – zanimalo ga je zašto ljudi čine to što čine, a osobito zašto često čine posve kontradiktorne stvari, oprečne svojoj prirodi. Stoga se njegovi likovi često ponašaju na način koji se čini posve u suprotnosti s njihovim osobnostima.
Većina glumaca pojavljuje se u više od jedne uloge u ova dva komada, što također služi naglašavanju kontradikcija i tenzija s obzirom na to kako se i koji likovi susreću u jednoj osobi. Glumački ansambl još čine Mateo Videk, Jasmin Telalović, Milica Manojlović, Ivan Pašalić, Hrvojka Begović, Petra Svrtan i Rok Juričić.
POGLEDAJTE VIDEO: 24 PITANJA S FABIJANOM