Miroslav Lilić prvu je knjigu 'Bez reprize' izdao 2011., a dva mjeseca nakon njegove smrti, kolege, obitelj i prijatelji su se na predstavljanju 'Bez reprize 2' prisjetili svega što im je značio u životu
Predstavljanje knjige Miroslava Lilića: 'Živio je autentičan život i na njega može biti ponosan...'
Knjiga na kojoj sam surađivao s njim, prva verzija autobiografije, napisana je kao jedna i škola života i škola novinarstva, a prije svega novinarske originalnosti. Živio je autentičan život u kojem je spojio nespojive stvari i na njega može biti ponosan, a pamtim kako mi je govorio 'Daj im dok su živi', prijateljima, obitelji.. kad umru gotovo je. Mirke je nama svima dao beskonačno puno dok je bio živ, mi smo njemu davali koliko smo mogli i mislim da je bilanca tih naših druženja i davanja nešto što nećemo zaboraviti dok smo god živi, rekao je Boris Rašeta, novinar 24sata i Expressa, na predstavljanju drugog izdanja knjige 'Bez reprize', velikog Miroslava Lilića.
Lilić je preminuo 25. srpnja, u 80. godini. Ostat će upamćen kao legendarni urednik i voditelj Televizije Zagreb, kasnije HRT-a, te dugogodišnji kolumnist Expressa, koji je svaki dan 'živio novinarstvo'. Nešto više od dva mjeseca nakon njegove smrti, u zagrebačkom hotelu Sheraton, na predstavljanju knjige su se okupili njegovi brojni prijatelji i kolege, koji su se, svatko na svoj način, ovako i oprostili od njega. O tome koliko je doprinio novinarstvu i medijima u Hrvatskoj, su uz Rašetu ispričali bivši ravnatelj HRT-a Mirko Galić, sadašnji glavni ravnatelj Robert Šveb, dugogodišnji urednik Jugotona i Croatia Recordsa Siniša Škarica, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, general Mladen Mikolčević te ravnateljica programa HRT-a Marija Nemčić.
Program, koji je vodio Duško Ćurlić, otvorio je Lilićev veliki prijatelj Stanko Šarić koji je u pratnji tamburaša izveo 'Svirci moji', nakon koje su se izmjenjivali govornici i isječci njegovih priloga s HRT-a, uz izvedbe njegovih najdražih pjesama.
- U dugoj karijeri vezanoj za novinarstvo i televiziju, Miroslav Lilić nije samo radio, on je živio za posao i uživao poslije posla. Bio je najozbiljniji kad se šalio, a ležeran u najtežim trenucima. Kad je radio zabavljao se, a kad se zabavljao, mislio je na posao. Uvijek je znao bez borbe razoružati svoje protivnike, znao je što je profesionalac, što on mora i ne smije, bez obzira u kojem sistemu i na kojem svijetu. Imao je energije za nekoliko ljudi, zato je mogao biti i vođa, predvodnik, ali i radnik kad je trebalo zasukati rukave i staviti se na raspolaganje televiziji - rekao je bivši ravnatelj HRT-a Mirko Galić i istaknuo njegov doprinos informativnom programu za vrijeme rata u Hrvatskoj, gdje se 'protiv propagande borio istinom'.
Kroz godine rada, bio je omiljeni kolega i mentor, koji je s 'učenicima' ostao u kontaktu do svoje smrti, te se i u tome oslikala njegova predanost novinarstvu i ljudima, na kojima je ostavio veliki trag. Za doprinos HRT-u mu se posebno zahvalio glavni ravnatelj Robert Šveb, koji je rekao kako će uvijek ostati ikona televizije, te da je njegov program 'Za slobodu' bio najsvjetlije vrijeme HRT-a, kao i da je zaslužan za neke od najboljih ideja i inovacija, za koje će mu zauvijek biti zahvalni. Izvedbom 'Ja te pjesmom zovem', od njega se pozdravila i glazbena diva Hanka Paldum, a njegov veliki doprinos glazbi opisao je Siniša Škarica.
- Imao je barem tri ozbiljno važne osobine: veliku energiju, spremnost da osluhne svakoga i bio je sjajan i pažljiv u odnosima sa svojim suradnicima i poslovnim partnerima, u našem slučaju pjevačkim skladateljskim, producentskim zvijezdama i zvjezdicama, kao i medijskim djelatnicima. Nikad nije zaboravio važne trenutke u našim životima, primjerice rođendan, nije propustio uputiti lijepu riječ - ispričao je, uz nezaobilazne anegdote kojih su se svi oni prisjetili.
General Mladen Mikolčević prepričao je iskustva iz ratnog perioda po kojima će pamtiti Lilića, a njegova kći Matea se uz emotivan govor, od oca oprostila izvedbom njegove omiljene, 'Moja posljednja i prva ljubavi'.
- Otišao je čovjek koji je bio televizijski vizionar, veličina, čovjek koji je savršeno razumio medije. Njegova životna deviza bila je uključivost, nikad isključivost. Uvijek ću pamtiti trenutak kada mi je dao povjerenje da pokrenem Informativni program Nove TV na njezinom samom početku. Bilo je to hrabro od njega, njemu moja mladost i neiskustvo nisu bili važni. Vjerovao je u mene. Stavio mi je i teško breme kada je u jednom intervjuu, izjavio da sam njegov nasljednik. Tu sam ga ipak prevario. Odustao sam u jednom životnom trenutku od televizije. I to mu je bilo drago. Shvatio je da mi treba promjena, izazov. Trudio sam se sve ove godine da ne iznevjerim njegovo povjerenje, bez obzira u kojem mediju radio. Bio mi je velika podrška i sve ove godine otkako sam na čelu Večernjeg lista, njegove kritike i pohvale pogađale su u sridu, u srž - ispričao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, koji je ovime ispunio i 'dužnost' koju mu je Lilić ostavio, odnosno izdavanje ove knjige.
Lilić je bio mentor mnogim novinarima, ali ne samo njima. Nina Badrić pridružila se pred sami kraj predstavljanja i ispričala koliko joj je Lilić bio važan, kao zaštitnik i 'drugi otac u glazbi', što neće zaboraviti. Posvetila mu je izvedbu pjesme Arsena Dedića 'Odlazak', a od mentora se oprostila i ravnateljica programa HRT-a Marija Nemčić, koja je rekla kako je Lilić uz nju bio do samog kraja, uvijek pazeći na svoj HRT.
- Biti skoro svaku noć svoga života, do jedan ili dva sata, pa i do 5 sati ujutro u birtiji i pojavljivati se svakog radnog dana na svom radnom mjestu i cjelodnevno obavljati beskonačno odgovorne dužnosti, koje su uredničke, stresne i teške, zahtijevalo je čovjeka istesanog od posebnog materijala. Iz njega je kipjela ogromna energija. I životna i profesionalna. Sve do zapravo, praktički zadnjih trenutaka, pokazivao je strahovitu strast za životom i onim što se događa s novinarstvom. Glavna stvar mu je bila da ispriča neku priču, da se obrati javnosti na način na koji će im biti zanimljiv, jer su u njegovu svijetu svi žanrovi bili dozvoljeni, osim žanra dosade. I to je uspijevao od početka do kraja. Uvijek je znao tko, gdje, kad, kako, nije za njega bilo mrtvih kuteva u kojima njegova politička aktivnost i vidljivost bila slaba. I zato je uspio opstati tako drugo u različitim elementima. Bio je majstor života - zaključio je Rašeta.