Dok film “Oppenheimer” Christophera Nolana obara mnoge rekorde u gledanosti, ocjenama i zaradama, valja se podsjetiti na velikog hrvatskog intelektualca koji je Oppenheimera poznavao i o njemu napisao roman...
TAJNA HRVATSKOG AKADEMIKA
Oppenheimer nije bio sretan kad mu je veliki hrvatski znanstvenik rekao: Pišem o tebi
Film “Oppenheimer” Christophera Nolana nastavlja voditi bitku s ljetnim hitom “Barbie” za rekorde u zaradama, gledanosti, ocjenama... Već dugo nije viđena ovako intenzivna kampanja za dva sezonska blockbustera, u SAD-u su izašla na isti dan, borba između njihovih fanova odvija se i na virtualnim prostorima interneta, no Hrvate bi priča o Oppenheimeru, fizičaru i ocu atomske bombe, mogla i više zaintrigirati.
Akademik Ivan Supek, jedan od najvećih naših znanstvenika i intelektualaca, još je 1963. objavio roman “Proces stoljeća”, koji je nadahnut upravo slučajem Oppenheimer, kad je Edward Teller (američki fizičar i tvorac hidrogenske bombe, op. a.) odigrao prljavu ulogu u dugotrajnom procesu protiv Oppenheimera u mračnoj McCarthyjevoj eri.
Supek je poznavao Oppenheimera i o svemu, osim u romanu, govorio i javno u interjvuima:
- Sreo sam Oppenheimera nakon toga u CERN-u i rekao mu da pišem roman 'Proces stoljeća', u kojem sam detaljno opisao taj proces. Oppenheimer nije baš bio jako sretan što to pišem. Rekao sam mu da sam njegovo ime izmijenio, ali su svi drugi imali svoja stvarna imena. Bila je to autentična priča, ali literarizirana...
Tako je veliki hrvatski intelektualac, akademik, fizičar i filozof, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Supek govorio o Openheimeru 2006. godine, povodom svog 91. rođendana. Tad je u intervjuu novinarki Jutarnjeg lista Tanji Rudež, godinu dana prije smrti, Supek govorio i o nastanku famoznog projekta Manhattan.
- Glavni inicijator stvaranja atomske bombe bio je Leo Szilard, genijalan fizičar. Radio je s Einsteinom u Berlinu, a onda emigrirao u SAD i agitirao da se napravi atomska bomba. Pridobio je da Sveučilište u Chicagu financira prvi reaktor. No ubrzo se vojska zagrijala i tako je u tajnosti u Los Alamosu započet projekt Manhattan s golemim budžetom - objašnjavao je Supek.
Opisivao je i kako se htjelo odustati od projekta.
- Nakon bitke kraj Staljingrada 1943. bilo je jasno da će Nijemci izgubiti rat. Onda je Leo Szilard počeo kampanju protiv atomske bombe. Pitao sam Oppenheimera zašto nije prekinuo projekt. Rekao mi je da je taj projekt bio nezaustavljiv - otkrio je tad Supek.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
