Terry Jones koji je ovih dana umro od vrlo rijetke i teške demencije s kojom se borio nekoliko zadnjih godina života, bio je entuzijastični i strastveni pokretač grupe...
MONTY PYTHONOVCI
'Nije im sveto': Sprdali crkvu i političare, a ženama lizali noge
Svijet je ovih dana ostao bez još jednog Monty Pythona. Samo 10 dana prije 78. rođendana umro je Terry Jones. Bio je jedan od osnivača ove slavne komičarske skupine koja je potpuno promijenila svijet televizijskih komedija, slično kao što su 60-ih godina prošlog stoljeća Beatlesi promijenili rock'n'roll.
Kao i slavni rockeri i Monty Pythoni nastali su 60-ih. Točnije 1966. godine, i to u tandori restoranu 'Light of Kashmir' u londonskom Hampsteadu. Šestorica mladaca ovdje su se prvi put okupili i počeli dogovarati kako će izgledati nova humoristična serija koju su trebali napraviti za BBC. Za stolom su se našli Britanci Terry Jones, Graham Chapman, Eric Idle, John Cleese, Michael Palin, a s njima je bio i jedan Amerikanac – Terry Gilliam.
Svi su bili vrlo obrazovani, školovali su se na uglednim univerzitetima, odakle su se neki i poznavali. Mogli su biti znanstvenici, profesori, odvjetnici… ali svi su htjeli samo jedno – napraviti humorističnu seriju koja će do suza nasmijati gledatelje. I htjeli su još nešto – da njihova humoristična serija bude sasvim drugačija od svega što se do tad prikazivalo na televiziji.
Uspjelo im je. Bili su nepredvidivi, agresivni, nepristojni, nimalo politički korektni, za njih nije bilo svetinje, ismijavali su sve – od crkve do političara, ali i ljudskih slabosti i gluposti, i u svemu tome bili su nesmiljeni.
Osim britkog humora, ignorirali su sva pravila režiranja i montaže filmova. Nerijetko bi se odjavna špica pojavila odmah na početku, a uvodna špica u sredini ili na kraju epizode. Miješali su žanrove – bilo je tu i mjuzikla i animacije, specijalnih efekata, parodije, satire i karikature. Parodirali su sve – od dokumentarnih filmova, do političkih talk-showova i kvizova – ukratko sve što je narod mogao vidjeti na ekranima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:55
Prva epizoda 'Letećeg cirkusa Monty Pythona' emitirala se na BBC-u 15. listopada 1969. u kasnom terminu, u nedjelju navečer u 22 i 55. Ugurali su ih prije vremenske prognoze, a krenuli su baš u vrijeme kad se počela uvoditi televizija u boji.
Tijekom sljedećih nekoliko godina, show je dobio tri nagrade BAFTA, uključujući Best Light Entertainment Programme, te dvije posebne nagrade za scenarij, te animaciju i grafiku.
No, za uspjeh serije zaslužan je podjednako baš svaki od šestorice genijalaca, jer je svatko od njih dobio dovoljno prostora da istakne svoje vještine u glumi, pantomimi, plesu, pjevanju, skladanju glazbe, animiranju, režiji, pisanju scenarija …. ukratko – u svemu što je bilo potrebno da bi se napravio legendarni Monty Python show.
Serija se ubrzo proslavila izvan Velike Britanije, a posebno napravljena epizoda dobila je Srebrnu ružu Montreauxa, jednu od najvećih europskih televizijskih nagrada. Nakon toga autori su pozvani da za njemačku televiziju naprave jednu epizodu koju su nazvali 'Fliegender Zirkus Monty Python'. Napravili su ju na njemačkom jeziku, a publika u toj zemlji tako ju je dobro prihvatila da su 1972. godine morali napraviti još jedan specijal.
U ukupno pola stoljeća rada Pythonovci su snimili 45 epizoda 'Letećeg cirkusa', ali su objavili i nekoliko knjiga, kao i albuma s tonskim zapisima skečeva i glazbe. Budući da 60-ih i 70-ih nije bilo videokazeta, ni DVD-ova, publika se tako mogla omiljenim skečevima vraćati zahvaljujući pločama i knjigama. Prva, objavljena 1971. godine, zvala se 'Velika crvena knjiga' i – naravno u Pytonovskom stilu – imala je plavi omot.
No, tko su bili članovi ove danas kultne skupine?
Počet ćemo od Grahama Chapmana, koji je 1989. godine imao samo 48 kad je umro. Studirao je medicinu u Cambridgeu i St. Bartholomewu.
Upravo je njegovo sudjelovanje u Cambridgeovom klubu Footlights, gdje je i upoznao drugog Pythonovca Johna Cleesea, dovelo do njegove turneje po Novom Zelandu s komedijom 'Cambridge Circus'. Zbog nje je kasnije zanemario liječničku karijeru i pridružio se Pythonovcima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:47
Chapman je s Cleesom autor pet epizoda serije. Chapmanov zaštitni znak bio je nadrealni humor koji bi prenosio sa seta u stvarni život, pa bi se sumauto ponašao i na javnim mjestima. Tako bi izazivao sablazan ližući noge ženama koje bi sjedile u restoranima.
Bio je sin policijskog inspektora i često je igrao podmukle ili glupaste policajce, zatim ministra kabineta za odijevanje, predsjednik Kraljevskog društva za stavljanje stvari povrh drugih stvari, pa gospodin Neutron ili kralj Arthur i Brian u dva filma koji su snimili Pythonovci.
Radeći izvan grupe, Chapman je snimio i nekoliko filmova, a napisao je 1980. i svoje memoare. U knjizi "Lažljiva autobiografija: svezak VI", u kojoj je opisao svoje odrastanje i izlaske, uglavnom je opisivao svoju ovisnost o alkoholu. Knjiga je postala osnova za stvaranje animiranog lika, a Chapman je uz knjigu snimio i tonski zapis.
Nakon što je preživio alkoholizam bio je glasnogovornik za prava homoseksualaca. Umro je od raka grla i kralježnice 4. listopada 1989.
Terry Gilliam jedini je Amerikanac koji se pridružio trupi. Rođen je 1940. i odrastao u Minneapolisu i Los Angelesu, a već od mladih dana pokazao je nevjerojatan entuzijazam za crtanje i animaciju. Vrlo rano postao je ilustrator i umjetnički direktor u novinama u Los Angelesu i New Yorku tijekom 60-ih. Tako se upozano s Johnom Cleesom, koji je napisao esej u časopisu 'Help' o čovjeku koji osjeća požudu za lutkom Barbie.
Nakon preseljenja u London, Gilliam je nastavio sa stvaranjem crtanih filmova i animacijom za filmove, a njegova genijalnost u Pythonovcima je dosegla vrhunac.
Gilliamove izrezane animacije spajale su sulude crteže s motivima posuđenim iz slika velikih majstora stoljetne umjetnosti ili arhitekture. On je autor čuvenog Kupidovog stopala koje se uvijek pojavljivalo na njihovoj špici i koje je gazilo slova naslova, a posuđeno je iz slike koju je u originalu naslikao Agnolo Bronzino u 16. stoljeću i koja je dio zbirke londonske National Gallery. Upravo su njegove animacije obilježile ovaj show i dale mu pečat prepoznatljivosti.
Mimo Pythonovaca radio je na brojnim filmovima, a među ostalima bio ej nominiran az Oscara za najbolji originalni scenarij za film 'Brazil', a potpisuje i scenarij za njih još barem desetak, među kojima je i 'Strah i trepet u Las Vegasu', 'Nulti poučak', 'Pustolovine baruna Munchausena' i mnoge druge.
John Cleese, rođen je 1939. u Weston-Super-Mareu u sjevernom Somersetu, a studirao je pravo na Sveučilištu Cambridge, gdje je također pisao i izvodio predstave i skečeve u Cambridge Footlightsu s prijateljem - studentom medicine Grahamom Chapmanom. Umjesto zacrtane karijere odvjetnika, Cleese je radije prihvatio ponudu da piše za BBC Radio.Gallery
Cleese je kasnije radio u radijskom skeču "Oprosti, pročitat ću to opet", što je dovelo do pisanja i uloge u "Frost Report" gdje je pak upoznao kolege pisce Michaela Palina, Terryja Jones i Erica Idlea, a to poznastvo će im svima promijeniti karijere ali i živote u idućih 50 godina.
Počevši 1969. s Montyjem Pythonom, Cleeseovi vješti prikazi raznih likova učinili su ga ikonom. Među njegovim nezaboravnim likovima su kupac koji traži naknadu zbog prodaje mrtve papige; instruktor koji podučava obrambene strategije protiv svježeg voća; ministar glupih šetnji; Gospođice Anne Elk, autoritet za dinosauruse; Crni vitez, koji se bori uprkos amputacijama ruku; rimski centurion koji ispravlja gramatiku Brianovih grafita na latinskom; francuski konobar koji se brine za najodvratnijeg gosta na svijetu…
Od svih članova grupe, Cleese je postigao prvi veliki uspjeh nakon Pythona s TV serijom "Fawlty Towers". Također je zaradio nominaciju za Oscara za najbolji originalni scenarij za "Riba zvana Vanda", a za svoju ulogu dobio je i nominaciju za Zlatni globus.
Osim toga i on je pisao scenarije za mnoge filmove, a neki od njih su 'Silverado' i 'Shrek Treći', 'Živjeli' i 'Treća stijena od Sunca'. Glumio je u filmovima o Harryju Potteru i u jednom nastavku James Bonda.
Cleese je također surađivao s psihoterapeutom Robinom Skynnerom na dvije knjige – 'Obitelji i kako ih preživjeti' i 'Život i kako ga preživjeti'.
Eric Idle rođen 1943. u South Shieldsu u sjevernoj Engleskoj, i bio je voditelj kazališnog kluba Footlightsa na Sveučilištu Cambridge. Bio je prvi koji je i djevojkama dopustio članstvo u ovom dotad ekskluzivno muškom klubu. Pojavio se na pozornici u filmovima "Oh! What a Lovely War", surađivao na BBC-jevoj radio seriji "Oprosti, pročitat ću to opet", i radio na "The Frost Report" … Kasnije je pozvao Terryja Jonesa i Michaela Palina i na kraju Gilliama da mu se pridruže na "Nemojte prilagoditi svoj set".
Idleova britka duhovitost i talent za glazbu bili su vidljivi na Pythonovim TV-epizodama, filmu, knjizi i ploči. Majstor igre riječi, Idle je odigrao gosta gosta koji u potpunosti razgovara u anagramima.
Među ostalim njegovim nezaboravnim likovima bili su dječji pripovjedač šokiran skandaloznim sadržajem vlasite knjige; Bruce, australijski akademik, čije su strasti filozofija i pivo; putnički agent koji neprestano priča o lošim događajima, pa pilot RAF-a, ne baš jako hrabri sir Robin, kao i Stan koji se želi zvati Loretta. ; ne baš tako hrabar sir Robin; i Stan, koji želi da ga zovu Loretta.
Autor je mogih glazbenih brojeva a apsolutno je najpoznatija 'Always Look on the Bright Side of Life".
Jedan od najpoznatijih je svakako Michael Palin. Rođen je 1943. u Sheffieldu u Yorkshireu i bio je student povijesti na Oxfordu, gdje je pisao i nastupao u kazališnim predstavama s Terryjem Jonesom. Njih su dvojica, prije no što su ušli u Pythone, zajedno potpisali "Frost report", "Marty", "Ne prilagođavajte svoj set" i "Kompletna i potpuna povijest Britanije“.
Palin je obično tumačio likove poput gangstera, vođe španjolske inkvizicije, zlobni vlasnik trgovine kućnim ljubimcima koji prodaje mrtve papige, ili trgovine sirom bez sira, pa drvosječa transvestit i li rimski guverner Pontius Pilate Skupina koja je najviše bila nevinašca i koja je, prema tome, u stanju da svira neke od subverzivnih dijelova, poput gangstera ili neukih izlagača, do upadljivih učinaka - Palin je najpoznatiji po takvim Pythonovim likovima kao vođa španjolske inkvizicije; zlobni vlasnik trgovine za kućne ljubimce koji prodaje mrtve papige ili trgovine sa sirom lišenom sira; transvestitni drvosjek; domaćin emisije igre "Ucjenjivanje"; biciklista Mr. Pither; mentalno izazovan gospodin Gumby; vođa vitezova koji kažu "Ni!"; i rimski guverner Pontius Pilate, koji pati od govorne mane.
Ipak, briljantni Palinov trenutak je u 'Fish Slapping Danceu' gdje pada s pješačkog mosta Teddington Lock u Temzu zbog čovjeka koji drži divovsku ribu.
Izvan Pythona, Palin je glumio u filmovima 'Brazil', 'Riba zvana Vanda' i mnogim drugima, a naročito su ga proslavili dokumentarci o njegovim putovanjima poput "Oko svijeta u osamdeset dana"; "Poljak do pola"; "Puni krug"; "Hemingwayeva avantura Michaela Palina"; "Sahara" ; „Himalaja”; "Nova Europa Michaela Palina"; i "Brazil."
Terry Jones koji je ovih dana umro od vrlo rijetke i teške demencije s kojom se borio nekoliko zadnjih godina života, bio je entuzijastični i strastveni pokretač grupe. Imao je vjerojatno najširi raspon umjetničkih i intelektualnih kapaciteta od svih koji su bili u ovoj skupini nadnaravnih talenata. Jones je mogao i pisati scenarije i režirati i glumiti, bio je komičar i autor dječje knjige, radio dokumentarce i bio politički kolumnist uglednih britanskih dnevnih listova poput 'Guardiana' i 'The Daily Telegrapha'.
Rođen je 1942. godine u Colwyn Bayu u Walesu, i udružio se s kolegom iz Oxforda Michaelom Palinom kako bi pisao i izveo predstave za sveučilišni kazališni klub. Kasnije je njegov nadrealni humor pridonio uspjehu predstave „Frost report", "Proširite svoj um", "Marty" i "Kompletna i potpuna povijest Britanije".
Jones se u Pythonu proslavio ulogama domaćica koje su se stalno sukobljavale s plinskim štednjacima, štakorima, pjesnicima… Igrao je Arhtura Jacksona, pa kardinala Bigglesa iz španjolske inkvizicije, škotskog pjesnika Ewana McTeaglea, zatim ambicioznog, ali beznadno netalentirani filmaša LF Dibleya, pa Brianovu majku poznati po izreci:'On nije Mesija, on je vrlo nestašan dječak', kako su kasnije nazvali komični oratorij s kojim su nastupali po Americi i Kanadi.
Jones je s Gollemom bio koredatelj cjelovečernjeg filma "Monty Python i sveti gral", a nakon toga je režirao 'Brianov život' i 'Puni smisao života Monty Pythona'.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
