Moćna i željna krvi: Mučila je i ubijala ne bi li ostala mlada

Već kao vrlo mala, Elizabeta Báthory, znana i kao krvava grofica, ali i Lady Drakula, pokazivala je uznemirujuće znakove bijesa i napada, a prijelomni joj se trenutak dogodio kad je prisustvovala izvršenju smrtne kazne nad Romom optuženim za izdaju.

Jednom su konju tada rasporili trbuh i ušili nesretnika unutra, a mala je Elizabeta, koja će kasnije postati jednom od najplodnijih serijskih ubojica svih vremena, shvatila da s onima koji nisu plemićkoga roda može činiti što želi. 

Potičući iz jedne od najbogatijih protestantskih obitelji Europe, ujedno i jedne od najstarijih u Mađarskoj, kojoj incesti nisu bili strani, Elizabeta je već s 11, kao kći baruna, obećana grofu Franji Nadasdyu. Vjenčali su se 1575., kad je ona imala 15, a Franjo, koji je svoje prezime promijenio u njezino, 20 godina. Živjeli su u dvorcu Csejthe koji će postati mjestom najgorih noćnih mora. 

Ubijala je iz razonode

Među prvim stvarima koje je izuzetno tašta Elizabeta dala izraditi bilo je veliko zrcalo, ispred kojega je provodila sate, te imala i posebne naslone za ruke kako se ne bi umorila. Kako joj je suprug dosta vremena provodio u ratovanjima, u kojima je i sam stekao laskavi nadimak 'Crnoga heroja', mlada je grofica tražila nove zanimacije.

Uz pomoć nekoliko svojih sluškinja i glavnog sluge, počela je mučiti i ubijati najprije djevojke sa sela. U dvorac bi ih namamila obećanjima da će dobiti posao, a potom ih, prema svjedočanstvima koja se mogu naći u mađarskim arhivima, batinala remenjem, bičevima, toljagama ili ih ubadala noževima. Neke je polijevala hladnom vodom i ostavljala gole na snijegu da se smrznu, drugima nabijala čavle ispod noktiju. Ali to je bio tek početak. 

Kad je Franjo 1604. umro, Elizabeta je postala opsjednuta starenjem i smrću i nakon što je jednog jutra tako snažno ošamarila mladu sluškinju da je ova prokrvarila, počela je razvijati fiksaciju krvlju. U dvor je stoga naručila jednu od najpoznatijih sprava za mučenje – Željeznu djevu. U pitanju je bila lutka ljudske veličine, gola, s nacrtanim stidnim dlakama i bradavicama, obojana, prekrivena draguljima s plavom kosom koja je sezala do poda i mehaničkim uređajem zahvaljujući kojem je mogla micati oči i nasmiješiti se. Da bi proradila, bilo je nužno dotaknuti jedan od dragulja na njenoj ogrlici. Elizabeth bi poručila sluškinji da popravi dragulje na 'Željeznoj djevi', a kad bi se određeni dragulj pomaknuo, 'Djeva' bi ugrabila djevojku, šiljci bi izašli iz grudi, a djevojka bi ubrzo iskrvarila do smrti.

Krvava kupka kao eliksir mladosti

To opet nije bilo dovoljno grofici koja je znala i sama gristi svoje žrtve, otkidajući doslovno dijelove mesa s njihovih vratova, obraza ili ramena. Dala je za svoje izuzetno poremećene potrebe napraviti još jednu, posebnu 'željeznu djevicu', kutiju u obliku tijela s oštrim šiljcima prema unutra. Nakon što bi žrtvu zatvorili unutra i nakon što bi joj šiljci probili tijelo uzrokujući nevjerojatnu bol i patnju te obilno krvarenje, užad bi 'djevicu' povukla u viseći položaj, a jedan od grofičinih slugu bakljom bi palio žrtvu kako bi se vrpoljila i još jače nabila na šiljke. Grofica bi pritom sjedila ispod kaveza, a krv bi curila po njoj, što se nazivalo 'krvavom kupkom', za koju je vjerovala da je eliksir mladosti.

Te su se strahote dugo zataškavale jer je tada plemić bio vlast u svom kraju, a mogao mu je suditi samo kralj. No, čak ni bogata i utjecajna Elizabeta Bathory nije mogla zataškati smrt više od 650 djevojaka, koliko ih je bilo na popisu nađenom u njenom pisaćem stolu.

Živu je zazidali

Dakako, reagiralo se tek kad su počele nestajati kćerke iz plemićkih obitelji. Tada su pripadnici visokog staleža prvi put počeli obraćati pažnju na glasine koje su kružile. Mađarski kralj Matija napokon 1610. grofu Cuyorgiju Thurzu, upravitelju provincije, naređuje da osvoji zamak Csetje, u kojemu je nađena jedna mrtva djevojka bez krvi, u podrumima nekoliko na njih na umoru, a u katakombama ostaci još barem 50 žrtava, od kojih su neke, prema kasnijim svjedočanstvima njenih suradnika, rasjekli škarama. 

Elizabeta je odbila priznati krivicu ili tvrditi nevinost na suđenju 1611., nakon kojega su svi umiješani u zvjerska masovna ubojstva i sami mučeni i ubijeni. Ona je pak osuđena na doživotnu robiju, živa zazidana u zamku, ostavljena sa samo malom rupicom kroz koju su joj davali hranu. Jedan od stražara godine 1614. poželio je vidjeti poznatu poremećenu ljepoticu, istinsku vampiricu i našao je mrtvu. 

O domaćim verzijama Elizabete Bathory i drugim strahotama zagrebačkih katakombi, čitajte u 'Mjesec boje krvi', kojeg potpisuju Tina Fras i Boris Rasheta. Taj najveći hrvatski tinejdžerski hit 21. stoljeća, kako su ga opisali kritičari, možete naći na svim kioscima po cijeni od samo 79, 90 kuna u luksuznom izdanju na više od 500 stranica.