Nagradu Fric organizira tjednik Express, a pokrovitelj je Barcaffe. Pobjednik će, osim žiroskopa, osvojiti vrijednu novčanu nagradu od 75.000 kuna u bruto iznosu
Marko Gregur: Vošicki je čovjek otpora, a bio je i vrlo svojeglav
Vošicki je u Koprivnici živio od 1909. ili 1910. pa do 1957. godine, u razdoblju u kojem se svijet slomio dva puta, ne zaliječivši se potpuno nijednom, a njegov život u svijetu još i više puta.
POGLEDAJTE VIDEO: Prošlogodišnji pobjednik
Pokretanje videa...
Rekao je to Marko Gregur, koji je s knjigom “Vošicki” ušao u finale književne nagrade Fric.
- Vošicki u Koprivnici na jednoj od svojih bivših knjižara ima ploču, kao i ulicu, pa je njegovo ime često mnogima na usnama. Mrmljaju ga poštari koji tom njegovom ulicom razvoze razne materijale - komunalije, trgovačke kataloge, poreze i razglednice. Recitiraju ga na šalterima, u školama i nagradnim igrama, no o njemu se ipak malo znalo. Dugo sam mislio o njemu, a velik poticaj bila je izložba njemu u čast u Muzeju grada Koprivnice. Otišao sam sa zanimanjem i vidio da bi se iz toga dali izvući obrisi toga tko je on bio. No to je bio tek početak i trebalo mi je puno vremena da uz pomoć građe koju sam našao u arhivima, u prvom redu našeg muzeja, a zatim i u onom osječkom, barem donekle shvatim tko je bio taj tiskar koji je prvi počeo objavljivati sabrana djela Miroslava Krleže. Puno toga našao sam u “goričkim“ arhivima, što je priča za sebe - rekao nam je autor.
U uži izbor za najbolju knjigu premijerno objavljene fikcijske proze u Hrvatskoj u razdoblju od 30. lipnja 2019. do 1. srpnja 2020. ušli su naslovi: “Što na podu spavaš” Darka Cvijetića (Buybook), “Vošicki” Marka Gregura (Hena com), “Meho” Almina Kaplana (V.B.Z.), “Odlazak” Andreja Nikolaidisa (Buybook), “Mladenka kostonoga” Želimira Periša (OceanMore) i “Plivač” Ivice Prtenjače (V.B.Z.).
Oni su odabrani među 14 knjiga koje su uvrštene u širi izbor izdvojen među više od 50 prijavljenih, a tko je laureat četvrte Nagrade Fric bit će objavljeno u siječnju 2021. godine.
- Prvi svjetski rat proveo je na bojištu s kojeg je pokušavao razviti posao, o čemu piše prevoditelju Pavlu Rakošu, u pismima koja su u Državnom arhivu u Osijeku. Dvadesetih godina, u vremenima nakon Obznane, hrabro objavljuje Krležu i Cesarca, ali i brojna druga djela, od Schopenhauera, Hugoa, Hamsuna, Tolstoja pa do djela Karla Maya, sve to u gradu od osam tisuća stanovnika. Ne bih uspoređivao pa tvrdio da se s komunističkom vlašću najteže nosio, ali u njih se mogao više razočarati je ih je podupirao tiskajući desetke tisuća letaka, da bi, nakon što su ga ustaše barem dva puta zatvarali, nakon rata ne samo ostao bez svega i živio u vinogradu bez struje i vode, i nova vlast strpala u zatvor. Vošicki je bio čovjek otpora, pomalo svojeglav i nije red da ova knjiga prešućuje - zaključio je autor.