Zaista smo stalno imali policiju za vratom. Sarajevski odsjek za narkotike bio nam je stalno za petama. Sjećam se kako je upao odsjek za drogu u tu kuću i skroz je pretresao, ispričao je Bregović
'Ipe je kupio pola kile hašiša, a diler mu je podvalio još 2 i pol'
U Jugoslaviji su ‘70-ih i ‘80-ih samo tri čovjeka smjela nositi bijelo odijelo. Bili su to Tito i dva Gorana: Goran Milić i Goran Bregović. Bregović je prvi pokazao kako se od rocka može napraviti industrija, tvornica novca i slave. Šef beogradske milicije mislio je da će koncert Bijelog dugmeta na Hajdučkoj česmi moći osiguravati desetak njegovih ljudi, a na koncert je došlo između 70.000 i 100.000 ljudi... Nakon Titove smrti 1980. scena je eksplodirala od slobode i kreativnosti kakva nikad prije i nikad kasnije nije viđena. Prljavo kazalište pjevalo je “Ja sam za slobodnu mušku ljubav”, Idoli su bili slavni s “Maljčikima” i “Retko te viđam sa devojkama”, dok je Johnny Štulić punio klubove pjevušeći o Poljskoj. “Gdanjsk osamdesete, kad je jesen rekla ne, Gdanjsk osamdesete, držali smo palčeve. Rudari, studenti, brodogradilište, svi mi... Poljska nije nikad, nije nikad dala kvislinga...”. Njegovi portreti, koje su radili Mio Vesović i Igor CC Kelčec, ušli su u povijest s njim. Nitko ga se nije usudio privesti zbog subverzije, kao što se dogodilo Zabranjenom pušenju, čija je doskočica “crko Maršal” ušla u narodnu predaju pa se i danas koristi kad god crkne neka sprava, dok je stih Bore Đorđevića “za ideale ginu budale” postao poslovica. Novi val, pastirski rok, sve je to povijest, ona prava, velika, koncentrirana, koja se ne zaboravlja, jer utiskuje najdublje pečate. Ukratko, tko nije osjetio duh tog vremena, ima za čime žaliti... U serijalu “Kultni rock bendovi” donosimo prvi dio priče o čuvenom Bijelom dugmetu, donosimo pozadinu njihova otkazanog koncerta pred Titom i ispovijesti njihovih najbližih suradnika.
O Bijelom dugmetu govorilo se da su ih izmislili u Udbi. S druge strane, bend je jedno vrijeme stalno za petama imao detektive iz policijskih odjela za narkotike.
- Zaista smo stalno imali policiju za vratom. Sarajevski odsjek za narkotike bio nam je stalno za petama. Uhapsili su Ipeta Ivandića, a tijekom posljednjeg mjeseca u vojsci imao sam kuću u Nišu gdje smo vježbali kao Bijelo dugme pred album ‘Bitanga i princeza’. Sjećam se kako je upao odsjek za drogu u tu kuću i skroz je pretresao. Bio sam još u uniformi JNA - ispričao je Bregović.
Bubnjar Goran Ipe Ivandić, “biser” Bijelog dugmeta, snimio je singl s pjesmama “Džambo” i “Vatra”. Kad je na jesen otišao u JNA, na njegovo mjesto privremeno je došao Milić Vukašinović (68).
Potom je 1978. Goran Bregović otišao u vojsku, a Ipe i klavijaturist Laza Ristovski pokrenuli su projekt Stižemo. Međutim, 19. rujna iste godine Ipe je uhićen zbog posjedovanja hašiša i osuđen na tri godine zatvora. Nakon toga Ivandić se ostavio poroka i 1979. sa Slađanom Milošević snimio album “Gorim od želje da ubijem noć”. Kaznu je izdržavao u Foči, kamo je stigao u veljači 1981. Od prvog dana isticao se pristojnim ponašanjem i radom u glazbenoj grupi, a za Dan republike 1982. predsjedništvo SFRJ ga je oslobodilo daljnjeg izdržavanja kazne. Oko Nove godine vratio se u Bijelo dugme i ostao do raspada grupe 1989. Pitanje je što je zapravo bila istina.
- Kružila je priča kako je Ipe kupio pola kilograma hašiša, ali mu je diler podvalio još 2,5 kilograma. Navodno nije bio svjestan da je umjesto pola kilograma dobio tri, što je u konačnici značilo i težu optužnicu protiv njega - rekao je jednom prilikom Robert Bubalo, jedan od tvoraca dokumentarca o kultnoj grupi.
Kako je objavila Slobodna Dalmacija, kad su se s raspadom Jugoslavije po raznim adresama rasuli i članovi Dugmeta, Ipe se oženio Draganom Tešić, s kojom je dobio sina Filipa, te je pokušavao osigurati egzistenciju obitelji. Otvorio je kafić u Beogradu, u kojemu je njegova supruga trebala pjevati, ali u to vrijeme je počeo rat i u Ipetov kafić gotovo nitko nije ulazio, tako da mu je taj posao propao.
Potom su se odselili u podstanarski stan u Beču, gdje je Ipe otvorio tvrtku koja se bavila uvozom i izvozom. Navodno je radio i s Fikretom Abdićem, ali mu posao nije išao. Godinu dana prije smrti zatražio je pomoć od Bregovića. Slutilo se da nekome duguje novac, no Bregović mu, tad i sam izbjeglica, nije mogao pomoći. Ipe je navodno želio investirati u projekt na Pagu, nešto poput “Zrća prije Zrća”, a zbog investicije prodao je stan u Sarajevu i zadužio se kod kamatara.
- Šest godina sam bila u Ipetovu životu, sve do 12. siječnja 1994., kad je pronađen mrtav baš tamo gdje smo se i upoznali, u beogradskom hotelu Metropol. Tvrdim da se Ipe nije drogirao, ali i sumnjam da je izvršio samoubojstvo - izjavila je supruga Dragana Ivandić 1996.
Imate li svoje super fotografije s koncerata kultnih bendova? Šaljite ih na mail reporter@24sata.hr. Najbolje nagrađujemo!