Interliber: Sajam knjiga koji je iz godine u godinu sve jači

Nemam dojam da se Interliber promijenio mnogo u posljednjih 37 godina. Proširio se donekle u prostoru, u tom smislu što je više izložbenih mjesta i u tom smislu što sudjeluje više stranih izdavača. Osim toga, veći nakladnici postali su glasniji i vidljiviji, a njihove prezentacije postale su glamuroznije. Ali, ono temeljno ostalo je isto; otvorena vrata i mase ljudi koji se onuda motaju. Ako nešto na toj manifestaciji treba mijenjati, to svakako ne treba, rekao nam je Pavao Pavličić.

Akademik je na zagrebačkom Velesajmu predstavio svoj novi triler iz biblioteke Balkan Noir “Crveno pile”. Riječ je o još jednoj napetoj avanturi urednika crne kronike Ive Remetina i njegova prijatelja Vlade Šoštara, inspektora u zagrebačkoj policiji. Pavličić pretpostavlja da je Interliber pripomogao većoj čitanosti, ako ni zbog čega drugoga, onda zato što ondje knjige znaju biti silno jeftine. 

- Osim toga, ondje dolazi mnogo svijeta, a među njima je lijep broj onih koji ne zalaze u knjižare, i tako se susretnu s nekim naslovima, pa i ako ne kupe knjigu, barem doznaju za nju i poslije je posude u knjižnici - istaknuo je Pavličić. 

Glavni urednik izdavačke kuće Fraktura Seid Serdarević bio je srednjoškolac kad je prvi put posjetio Interliber. Bilo je to prije više od 30 godina.

- Tada se održavao u proljeće, dok je beogradski književni sajam u bivšoj državi bio glavni. U odnosu na ono što je postao kasnije, taj je rani Interliber bio prilično skroman. Kao urednik, prvi sam put na njemu izlagao 1999.  godine. Zauzimao je samo jedan paviljon. Sada, nakon toliko godina, zaista je hvalevrijedna kulturna manifestacija, odlična za promociju izdavača, novih pisaca, knjiga i književnosti uopće - ističe Serdarević.

Hale zagrebačkog velesajma tijekom godina posjetili su neki od najvećih svjetskih i domaćih pisaca i ondje promovirali svoja djela; Vinko Brešan, Zoran Ferić, doktor za ljubav Bruno Šimleša, Slavenka Drakulić i brojni drugi.

Britanska spisateljica povijesno-romantično-ljubavnih romana Kate Furnivall predstavila je lani hrvatsko izdanje svoje knjige “Dragulj Sankt Peterburga”. Zanimljivo je da je Veljko Barbieri, autor jedne od najboljih hrvatskih kuharica, “Kuharski kanconijer” za sve posjetitelje sajma tada pripremao bakalar sa slanutkom. 

Uglavnom, gostiju i novih naslova nikad nije nedostajalo. Najveća zvijezda ovogodišnjeg Interlibera, barem po broju prodanih knjiga, bila je Deborah Harkness. Američka spisateljica i povjesničarka  s čitateljima svoje fantastične trilogije “Sve duše“ družila se na zagrebačkom sajmu knjiga. Od stranih autora, koji su posjetili manifestaciju, svakako valja istaknuti Florence Hartmann koja je promovirala knjigu “Zviždači” te F. Williama Engdahla s djelom “Uništite Kinu”. Od novih knjiga, koje su ponuđene, tu je biografija Nikole Tesle W. Bernarda Carlsona u kojoj autor pomno ispituje zašto, kako i što je sve Tesla izumio. Apsolutni hit je “Kapital u 21. stoljeću“ francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, dubinska znanstvena studija koja se bavi odnosom između kapitala i rada. Od krimića nudio se novi roman švedske Agathe Christie, “Kamenoresca“ Camille Läckberg te ''Nemoj zajebat“ Jensa Lapidusa, drugi dio hvaljene “Stockholmske trilogije“.  

Izašao je roman prvijenac redatelja Ognjena Sviličića “Glava velike ribe“, kao i novi romani Ivane Šojat-Kuči “Jom Kipur“ i Josipa Mlakića “Svježe obojeno“ te knjiga proze Tatjane Gromače “Ushiti”. Od provjereno komercijalnih naslova tu je nova kuharica Jamieja Olivera “Štedite s Jamiejem“, a od ostale strane literature potencijalni hitovi su roman “O mojoj majci“ poznatog francuskog i marokanskog pisca Tahara Ben Jellouna, povijesni roman “Vjera“ Tima Willocksa te “U dobru i zlu“ (Silver Linings Playbook) Matthewa Quicka, inače roman po kojem je snimljen istoimeni film nagrađen Oscarom s Jennifer Lawrence i Bradleyjem Cooperom u glavnim ulogama.