Damir Kedžo je u emisiji Top Music Deska Top Radija govorio o borbi s anksioznošću, želji da jednoga dana stane na pozornicu Eurosonga te planira li se ponovno prijaviti na Doru
Damir Kedžo: Što su sportašima Olimpijske, to je meni Eurosong
Glazbenik Damir Kedžo broji već 20 godina na sceni iza kojih stoji puno rada, truda i odricanja. Da nije uvijek bilo lako i da su određeni trenuci u karijeri ostavili posljedice nije nešto od čega bježi, štoviše, otvoreno je progovorio o svojoj borbi s anksioznošću u emisiji Top Music Desk Top Radija.
Voditeljici Gini Damjanović govorio je o ambiciji da jednoga dana stane na najveću europsku glazbenu pozornicu te je otkrio planira li se ponovno prijaviti na Doru.
Kedžo je s tri godine počeo pjevati, a već s 11 godina je izjavio roditeljima kako će jednog dana pjevati na Dori. Želja o nastupu na Dori ostvarila mu se čak pet puta, a ne skriva ni želju da jednog dana stane na onu najveću europsku glazbenu pozornicu. U jednom intervjuu je izjavio da je Eurosong jedan od razloga zašto se bavi pjevanjem.
Otkrio je otkuda tolika ljubav prema Eurosongu i objasnio je kako se ipak prioriteti u životu mijenjaju.
- Mislim da je to najviše bio taj dječački san zato što u Omišlju na Krku nisam baš imao doticaj s glazbenom scenom i jedino što mi je zaokupljivalo pažnju bili su upravo Dora i Eurosong gdje sam vidio sve te hrvatske pjevače, a onda i europske, na toj prekrasnoj velikoj sceni. Izgledalo mi je kao da se ljudi javljaju s Marsa, toliko me okupiralo i taj 'drive' da jednog dana možda i ja budem tamo mene je vukao cijelo vrijeme da se odselim s Krka i krenem svojim profesionalnim putem - rekao je glazbenik.
A što bi mu značilo da jednog dana uistinu stane na europsku pozornicu?
- Mislim da ne znam. Kažu budi pažljiv oko stvari koje želiš da ti se ne bi ostvarile jer, pričao sam s kolegama koji su bili i jako puno njih kaže da im je to bio najstresniji period u životu. Ne znam jesam li trenutačno uopće spreman - objasnio je Kedžo.
Međutim, želja je i dalje prisutna.
- Ono što su sportašima Olimpijske igre, meni nekako predstavlja Eurosong. Doživjeti, staviti to na 'bucket' listu, to riješiti i onda ne baš mirno umrijeti, ali jedan od velikih snova bi mi se time ostvario -ispričao je te otkrio kako nije tip osobe koju demotivira ako drugi kolega pobijedi i ode na Eurosong.
- Jednostavno imaš dalje motivaciju biti još bolji i još više raditi na sebi i možda se prijaviti još koje godine - rekao je.
A kakvi su mu planovi po pitanju ponovne prijave na Doru?
- Siguran sam, evo tu ti obećajem da to neće biti iduća godina, treba se odmoriti! - istaknuo je Kedžo.
Jednom prilikom je rekao da prije izlaska na pozornicu ima tremu i kako mu prije nastupa pomaže čaša bijelog vina.
- S time smo stali - smije se glazbenik koji je otkrio koliko je dugo njegovao taj ritual.
- Trajalo je jedno dvije godine. U 30-ima sam otkrio da se može popiti čaša bijelog vina! Sada, konkretno na Dori, ništa osim vode i dobrog upjevavanja, ujutro, čak se nisam upjevavao ni prije - rekao je Kedžo koji smatra da kada čovjek radi na sebi i krene ovladavati svojim talentom što je u njegovom slučaju pjevanje, onda je i trema manja.
- Imao sam možda ogromnu tremu, a danas to više ne zovem tremom već uzbuđenjem da ću stati na pozornicu... - objasnio je.
Na sceni je 20 godina, a sve je krenulo sa showom 'Story Supernova Music Talents'. Slava koju su tada natjecatelji doživjeli bila je ogromna, imali su horde obožavatelja, a u Top Music Desku je jedna od bivših natjecateljica showa, glazbenica Ivana Radovniković rekla kako su natjecatelji imali zaštitare i nisu mogli mirno prošetati ulicom. Kedžo, kao tada jedan od najmlađih natjecatelja, razvio je anksioznost, slava mu je na neki način ostavila traumu. Otkrio je da je znao što ga čeka, bi li se uopće prijavio na taj show tada.
- Znam da će ovo zvučati čudno, ali da! Jer je želja u meni bila toliko jaka. Generalno sam dosta impulzivna osoba što s vremenom i kroz život nekako učim zatomiti, ali meni se pojavi želja tog trenutka i jednostavno idem, a onda tek kasnije razmišljam o posljedicama. Tako da sam siguran čak i uz sve što se dogodilo da bih se možda opet prijavio, ali s ovim znanjima i iskustvom koje imam sigurno bih glede te anksioznosti potražio nekakvu pomoć, ne bih to zatomio u sebi i pravio se da se ništa ne događa. Mislim da generalno živimo u društvu u kojemu se muškarcima, ako i priznaju da imaju neki mentalni poremećaj, to gleda kao slabost - priznao je Kedžo koji je progovorio o svojoj borbi s mentalnim zdravljem.
- Kroz godine borbe s mentalnim zdravljem, shvatio sam da, kao što vjerojatno nekome tko ima šećernu bolest ne bih nikada rekao 'ajde nemoj uzimati inzulin', tako bih nekome tko ima mentalne probleme rekao 'pomozi si' zato što time što osvijestiš da imaš problem i kreneš raditi na sebi postaneš puno jača osoba nego što si kad ne radiš - rekao je glazbenik.
- Veliki dio svog odraslog života imao sam osjećaj da sam mala barka za spašavanje na divljem moru i prepušten životu. Nosio sam se s time kako god sam znao i umio. Da sam znao da postoje alati s kojima možeš napraviti čuda za sebe i zapravo se na neki način 'preodgojiti', gdje bi mi možda život bio - ispričao je.
Ove godine Kedžo planira izbaciti čak dva albuma, jedan kompilacijski s pjesmama koje su izašle od druge polovice 2020. godine pa sve do idućeg singla koji bi trebao izaći pred ljeto.
- Drugi album koji smo već počeli raditi i koji je zapravo ono kako ja doživljavam albume će biti krajem godine izbačen van i većinu pjesama publika zapravo neće čuti. Ono što me veseli, radim s dosta različitih autora, ali bit će tu još mojih četiri - pet pjesama sigurno - otkrio je glazbenik.
Dvije godine proveo jena Jazz akademiji u Klagenfurtu, a u 34. godini upisao je studij business menadžmenta. Govorio je o razlozima zašto je upisao baš taj studij, ali i otkrio vještinu koju je stekao na fakultetu.
- Ono što mi je posebno bilo interesantno je to da sam naučio puno bolje birati suradnike oko sebe - zaključio je.