Budućnost: Uznemirujući život kojim je ovladala tehnologija

Premijeru, imamo problem. Britanska princeza je oteta. Otmičar ne želi novac. Kaže da je možete spasiti samo ako večeras, u TV prijenosu uživo, spolno općite sa - svinjom.

Tako je počela “Nacionalna himna”, pilot epizoda prve sezone serije “Black Mirror”, emitirana sad već davne 2011. godine na britanskom Channel 4. Sedam godina kasnije, nakon snimljenih 19 epizoda, serija je postala jedan od elitnih proizvoda Netflixa, na kojem je uoči Nove godine izašao set od novih šest epizoda.

Što se zbilo s premijerom, princezom i svinjom razriješeno je već u prvoj epizodi. Jer “Black Mirror” nije klasična serija kroz koju se sezonama provlače isti likovi. Nju je najjednostavnije opisati kao suvremeni pandan “Zoni sumraka”. Svaka epizoda je priča za sebe, s različitim protagonistima i često u različitim dimenzijama, različitih žanrova i trajanja epizode (neke su dugometražne, a neke traju jedva 40-ak minuta).

S druge strane, sve ih povezuje jednako uvrnuta i jeziva atmosfera koja se vrti oko glavne niti: zlouporabe moderne tehnologije. Smartphonei, tableti, cloudovi, gadgeti, softveri i hardveri, društvene mreže, aplikacije, reality showovi, cookieji, lajkovi i hejtovi - sve blagodati modernog high-techa i današnjih načina komunikacije u svijetu kreatora serije Charlieja Brookera pretvoreni su u poremećene gospodare ljudskog roda.

- Ako je tehnologija droga - a zaista nekad djeluje poput droge - kakve su nuspojave? U tom područje između oduševljenja i nelagode smještena je radnja ‘Black mirrora’. To ‘crno ogledalo’ pronaći ćete na svačijem zidu, stolu, na dlanu svačije ruke. Hladan, sjajni ekran TV-a, monitora ili smartphonea. Seriju bih opisao kao kutiju tamne bombonijere. Nikad ne znate što vas čeka u kojoj epizodi, ali znate da će čokolada koju ćete kušati biti vrlo, vrlo tamna - opisao je Brooker, britanski satiričar, novinar i TV voditelj, nit vodilju serije koja ga je svjetski proslavila.

Iako se radnje gotovo svih epizoda događaju u nekoj vrsti budućnosti, ta budućnost često nije predaleka. Upravo je to mamac za gledanje - kako bi sadašnja tehnologija i ljudske navike mogle izgledati ako samo na trenutak zaboravimo gdje je granica između ljudskosti i ovisnosti o tehnologiji te dopustimo da stvari otiđu u pogrešnom smjeru.

Nakon uspjeha prve i druge sezone (koje su imale po tri epizode svaka) te dugometražnog božićnog specijala stvorila se kultna sljedba Brookerovih mračnih priča. Netflix je zatim ugrabio seriju od britanske TV kuće i sam producirao sljedeće dvije sezone u Americi. Broj epizoda se udvostručio na šest po sezoni, narasli su budžeti, a Brookerovi scenariji privukli su ugledna holivudska redateljska i glumačka imena.

Na “crnom ekranu” su se okušali Jon Hamm iz “Mad mena”, Bryce Dallas Howard, Jesse Plemmons, Mackanzie Davies, a iza kamere legendarna Jodie Foster i sjajni mladi redatelji, poput Johna Hillcoata (“Cesta”), Joea Wrighta (“Okajanje”), Dana Trachtenberga (“10 Cloverfield Lane”) te Owena Harrisa (koji je režirao dvije možda ponajbolje epizode serijala: “Be right back”, o mladoj ženi koja želi replicirati poginulog dečka, te “San Junipero” o misterioznom povratku djevojke u ‘80. godine 20. stoljeća).

Kako Brooker voli naglasiti, iako se serija bavi tamnom stranom tehnološkog napretka, tehnologija zapravo nikad nije pravi zlikovac. Uvijek je presudan ljudski faktor, bilo da je riječ o običnim ljudima koji posrnu pred vlastitim slabostima ili o čitavim društvima koja u tehnološkom napretku izgube moralni kompas.

U Brookerovoj “bombonijeri” tako ćete naletjeti i na emotivne romantične drame (“San Junipero”, “Hang the DJ”) i na uznemirujuće tehnološke i sociološke horore (“Playtest”, “White bear”), na trilere (“Crocodile”, “Shut up and dance”) i crne komedije (“Nosedive”, “White Christmas”).

Koliko je raznolik sadržaj epizoda “Black Mirrora”, toliko im oscilira i kvaliteta. U prvim sezonama bilo je pravilo da je od tri snimljene epizode jedna vrhunska, jedna vrlo dobra, a jedna prosječna. Treća i četvrta sezona imaju po šest epizoda, pa se i prosjek kvalitete malo srozao. I dalje je uglavnom jedna priča vrhunska, jedna do dvije su vrlo dobre, a tri su, onako, dobre, ali osjeća se da su uz malo više truda i maštovitosti mogle biti mnogo bolje.

To se u četvrtoj sezoni baš vidi. Otvorna epizoda “USS Callister” spada u ponajbolje i najoriginalnije priče čitavog serijala, ali sljedeće dvije, obiteljska tehno drama “Arkangel” i futuristički triler “Crocodile”, čisti su prosjek. Zatim slijedi topli, netipični feelgood “Hang the DJ”, pa prekratki (traje samo 40 minuta ) postapokaliptični ZF “Metalhead”, očito inspiriran “Terminatorom” i stvarnom robotskom tehnologijom tvrtke Boston Dynamics.

Sezona završava omnibusom “Black museum”, koji pršti od tzv. uskršnjih jaja: više ili manje skrivenih detalja za fanatike serije koji potkrepljuju tezu da je svijet “Black Mirrora”, iako je svaka epizoda različita, ipak na neki način međusobno povezan.
Sudeći po pozitivnim reakcijama većine fanova, i peta sezona bi nam mogla stići u sljedećih godinu dana.

Što se sve zbiva u šest epizoda četvrte sezone 'Black Mirrora'?

1. USS CALISTER: Startup kompanija Callister masno zarađuje na videoigrama u koje igrači privremeno ‘uploadaj’u svoju svijest. Taj korak dalje od virtualne tehnologije donio je tvorcu igara Robertu Dailyju (Jesse Plemmons) veliku zaradu, ali povučeni geek je privatno nesretan. Jedino što ga veseli je njegova privatna igra u kojoj je oživio avanture iz omiljene mu TV serije Space Fleet (čista kopija Zvjezdanih staza) i u koju sebe uploada kad god može. Ali njegov svijet nije nimalo dobroćudan...

Ocjena epizode: 4,5/5

2. ARKANGEL: Samohrana majka od rođenja strahuje za svoju kćer. Kad curica u dobi od 3 godine nakratko odluta iz parka, majka joj uz pomoć tech-kompanije u glavu ugradi revolucionaran čip koji joj omogućava da stalno na tabletu vidi sve što vidi i djevojčica. Ono što joj je isprva trebalo poslužiti kao sredstvo za veću sigurnost djeteta pretvori se u uređaj kojim tijekom života kontrolira svaki njen potez...

Ocjena epizode: 3/5

3. CROCODILE: Mladi par, vraćajući se s rave partyja, na cesti u nekoj skandinavskoj vukojebini, na smrt autom pregazi biciklista. Tijelo bace u jezero i zavjetuju se da će zauvijek šutjeti o tome. Ali 15 godina kasnije mladiću proradi savjest i on pronalazi svoju partnericu u zločinu, koja je u međuvremenu ostvarila veliku karijeru, da joj kaže da više ne može šutjeti.

Ocjena epizode: 2,5/5

4. HANG THE DJ: Amy i Frank upoznali su se preko aplikacije za spajanje parova sličnoj ‘Tinderu’. Razlika je u tome što se aplikaciju mora bezpogovorno slušati: Ona određuje koliko će vremena par provesti zajedno i to ne smije trajati ni sekunde duže ili kraće. Zauzvrat, tvorci aplikacije se obvezuju da će svakome, nakon dovoljnog broja dateova, pronaći idealnog životnog partnera te da je njihov izbor 99,8% točan. Amy i Frank dobiju jako malo zajedničkog vremena, svega 12 sati, no očito je da su jedno u drugo zaljubljeni do ušiju. Ali aplikacija ih nemilosrdno spaja s drugim partnerima, dok oni tajno čeznu za ponovnim susretom.

Ocjena epizode: 4/5

5. BLACK MUSEUM: Na izoliranoj benzinskoj postaji negdje usred američke pustopoljine, mlada Nisha puni svoj solarni automobil i čeka da joj se pojavi otac. Tik do postaje nalazi se ‘Crni muzej’, nekad popularno turističko odredište u kojem su izloženi predmeti iz brojnih sudskih slučajeva koji su potresali Ameriku. Vlasnik muzeja Rolo Haynes razveseli se što nakon dugo vremena ima posjetitelja, pa Nishu provodi kroz muzej pričajući joj tri jezive priče o predmetima koji su izloženi.

Ocjena epizode: 3,5/5