Pjevačica Anni-Frid Lyngstad kći je njemačkog časnika Alfreda Haasea, rođena je 1945., a nakon rata su ona i majka bile izopćene iz društva
DIJETE LEBENSBORNA
Bila je beba nacističkog pokusa, proslavila ju je ABBA: Frida je uspjela zavesti i Zdravka Čolića
Gitarist legendarne švedske grupe ABBA Lasse Wellander preminuo je jučer u 70. godini nakon kratke bitke s karcinomom. Glazbenik se još 1974. pridružio sastavu kojega su onda činili Agnetha Fältskog, Björn Ulvaeus, Benny Andersson i Anna-Frid Lyngstad.
Wellander je s ABBA-om stvorio neke od njihovih najvećih hitova, a radio je i na filmu 'Mamma Mia!'. 1980. je napustio grupu i krenuo u solo karijeru, ali je surađivao s ABBA-om na njihovom posljednjem albumu iz 2021.
Teška sudbina ABBA-ine pjevačice
Članovi ove popularne grupe prolazili su kroz teške trenutke, a posebno je potresna životna priča pjevačice Anni-Frid Lyngstad, koja je rođena unutar nacističkog programa Lebensborn.
Upravo ona je najpoznatije dijete rođeno u sklopu ovog zloglasnog programa, a na svijet je došla 1945. - kao plod veze između majke, Norvežanke Synni, i njemačkog narednika, Alfred Haasea. Norveška je, zahvaljujući politici Hitlerova obožavatelja Quislinga, bila vjerni satelit Reicha, ali nakon Hitlerova kraha, pronacistički elementi u Norveškoj bili su izloženi žestokom progonu.
Fridina majka i baka bile su žigosane kao izdajnice i izopćene u njihovu selu u sjevernoj Norveškoj. Bila izložena stravičnim pritiscima. Jedan joj je ribar nožem ugravirao kukasti križ u kožu, koji je poslije s mukom skinula.
Pobjegle u Švedsku
Frida i njezina majka su bile prisiljene emigrirati u Švedsku, gdje je majka uskoro umrla od zatajenja bubrega, a Frida odrasla skrivajući teške traume proizašle iz činjenice podrijetla.
Muke kojima je bila izložena Frida - koja je desetljećima bila teško traumatizirana činjenicama vlastitog podrijetla - bile su, nažalost, zajedničke većini nesretne djece, koja su rođena ne iz ljubavi nego iz sulude ideje o rasnoj superiornosti, koju su fanatično dijelili svi nacistički vođe - odreda crni, zdepasti, preuhranjeni muškarci, poput Hitlera, Goebbelsa, Goeringa ili Kaltenbrunnera.
Vlada Trećeg Reicha kao i norveška kvislinška vlada poticale su Norvežanke na trudnoću s njemačkim vojnicima, a djecu - koju majke nisu mogle odgajati, dijelom zbog siromaštva a dijelom zbog snažne osude okoline - potom bi uzimali Lebensborn domovi.
U Norveškoj je bilo više od pola milijuna njemačkih vojnika. Iz takvih je veza rođeno desetak tisuća djece. Svi su doživjeli slično. Okolina je još grublje pokazala što misli o tim ženama neposredno poslije rata.
Zavela i Zdravka Čolića
Frida je 1967. pobijedila na natjecanju talenata u Stockholmu. Odmah nakon pobjede pojavila se na nacionalnoj televiziji pjevajući svoju pobjedničku pjesmu. Ubrzo nakon toga potpisala je ugovor s EMI records.
Do ranih sedamdesetih nije postigla veliki komercijalni uspjeh, ali je u Švedskoj bila prilično poznata scenska umjetnica. Godine 1969. upoznaje svog budućeg supruga Bennyja Anderssona koji ju poziva da pjeva prateće vokale s Agnethom Fältskog na njegovom i Björnovom albumu Lycka.
Frida je 80-ih zavela bosanskog pjevača, Zdravka Čolića. Zanimalo ju je nosi li crvene kožne hlače zato što je iz Jugoslavije. Napravila je prvi korak u avanturi s Čolom pitajući ga što jedna Šveđanka može učiniti za njega. Kratkotrajnu ljubavnu vezu su nastavili i u Stockholmu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
