Povijesna humoristična serija koja zapravo parodira hrvatsku stvarnost ima novih 20 epizoda
Na jesen stiže nova satira o izboru pjesme za Frankoviziju
U petak, 2. kolovoza, završava snimanje četvrte sezone domaće humoristične serije “Mrkomir Prvi”, koju za HRT proizvodi neovisni producent Interfilm. Novih 20 epizoda gledatelji će moći pogledati od listopada na Prvom programu HTV-a. Humoristična serija koja je osvojila brojna srca gledatelja nastala je prema ideji Ognjena Sviličića i Snježane Tribuson, a radnja je smještena u ranom srednjem vijeku. Serija je to koja na šaljiv način prikazuje kneževinu kojom vlada knez Mrkomir Prvi, izuzetno častohlepan vlastodržac, istodobno i vrlo naivan.
Neobrazovan i nepismen, ovisi o lukavom Slavomiru, koji na dvoru obnaša nekoliko dužnosti - od glavnog savjetnika, peharnika do šefa tajne službe. Slavomir svoj položaj, pak, koristi za zgrtanje osobnog bogatstva i širenje utjecaja, ne samo u granicama kneževine. U novoj sezoni Mrkomira i dalje muči najveći problem - franački je vazal te se mora pokoravati zakonima Franačke, iako silno želi neovisnost i da njegova kneževina postane kraljevina, a on - kralj.
Serija se temelji na izmišljenim likovima iz hrvatske povijesti, a silno podsjeća na današnju političku situaciju povijesti. Likovi satirično progovaraju o itekako aktualnim temama današnjice - od neradnih nedjelja, inflacije, gospodarskog pojasa pa sve do izbora za pjesmu Frankovizije.
U seriji glume Goran Navojec kao knez Mrkomir I., Ozren Grabarić kao Slavomir, Ecija Ojdanić kao kneginja Anuša, Mirna Mihelčić kao njihova kći Maruša, Paško Vukasović kao Mrkomirov izvanbračni sin, Roko Sikavica kao fratar Držiha te mnogi drugi gostujući glumci - Stojan Matavulj, Matija Šekoronja, Josip Brakus, Dražen Bratulić, Nikša Butijer, Elvis Bošnjak, Filip Nola, Vicko Bilandžić, Tamara Vrdoljak, Dora Fišter i mnogi drugi.
U četvrtoj sezoni producent Ivan Maloča nam je ranije priznao kako su današnje probleme smjestili u 9. i 10. stoljeće. Otkrio nam je da su velike probleme izazivali pronalazak kostima i scenografije. Budući da paze na detalje, kostime sami rade, a kad dođu na lokaciju, čine sve kako se ne bi ništa modernoga vidjelo. Poput aviona, dalekovoda, kuća... Svega što tad nije postojalo. Što se tiče jezika, priznaje, i to je predstavljao veliki problem.
- Da je i jezik tadašnji, morali bismo imati titlove, a neke riječi nisu ni postajale. Morali smo se malo prilagoditi. Imamo i popis psovki, što se može upotrebljavati - rekao nam je tad Maloča.