Selo moje: Najviše političara je iznjedrio upravo dinarski pojas

Zapravo, svi smo mi sa sela. To je predsjednički kandidat Zoran Milanović izjavio prije više godina u Saboru, odgovarajući na optužbe HSS-ovca Branka Hrga, koji mu je rekao da se s prijezirom odnosi prema selu i seljacima. 

- Šta mislite odakle sam ja podrijetlom? S Champs Élyséesa? - bjesnio je Milanović, odbacujući tako kritike da je opterećen socijalnim podrijetlom. 

Nedvojbeno, u mnogim europskim državama, u Velikoj Britaniji, Francuskoj pa i Švedskoj, socijalno podrijetlo i mjesto rođenja (baš u Francuskoj čak i rodna pariška četvrt), igraju ključnu ulogu u obnavljanju političke elite. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Tko s političkim elitizmom može povezati Lubarsku, Zmijavce, Dugobabe, Glavice i Otišinu pored Kruševa? Ili, gdje je uopće Lubarska? Na Grobnišćini bi rekli da je Lubarska pokraj Martinova Sela na Rječini. Ali bi sad dodali da je u njemu odrasla prva hrvatska predsjednica. 

Tako se ovo grobnišćinsko naselje upisalo u državnički niz u kojemu su Veliko Trgovišće, Orahovica, Zagreb...  Prije je najslavniji političar iz Grobnišćine bio Slavko Linić. Sad ga je, definitivno, istisnula Kolinda Grabar-Kitarović, prva predsjednica u hrvatskoj povijesti, čije je djetinjstvo u tom kraju opisano u svim medijima.

Djed se u partizanima borio protiv talijanskih fašista

S Ljubomirom i Marijom, nonom i nonom po očevoj strani, kao prvo dijete svojih roditelja, mesara Branka i kućanice Dubravke, te bratom Brankom, prvorođena mezimica, Kolinda Grabar-Kitarović kao dijete živjela je  u selu, kao djevojčica igrala se po lokalnim šumarcima, išla u lov, igrala nogomet… Djed po majčinoj strani, Viktor Matejčić iz Jelenja, bio je HSS-ovac, koji se u vrijeme Drugog svjetskog rata priključio antifašističkom pokretu zbog zločina talijanskih fašista u Grobnišćini. U borbama s Nijemcima za Rijeku, u proljeće 1945., teško je ranjen i od posljedica tog ranjavanja umro je kao šezdesetogodišnjak.

Kolindinu nonu Ivanku Matejčić, rodom iz starog grada Grobnika, od strijeljanja je spasio svećenik, pa je završila u logoru u Trstu. Prva četiri razreda osnovne škole Kolinda je završila u tri kilometara udaljenom Jelenju, poslije Dražicama.  Do škole je pješačila. - Odrastala sam kao divlje dijete: igrali smo se po poljima, kopali zemunice, penjali se po stablima, praćkama razbijali susjedima prozore, trčali kroz šume. Odrastala sam s dečkima, s njima igrala nogomet. Bila su to predivna vremena, barem što se sigurnosti za djecu tiče - prisjeća se Kolinda.

Kao mala curica, na selu je ostvarila sve što zacrta

Što se pak tiče školovanja, mala Kolinda imala je jaku podršku i nadzor svoje majke Dubravke, koja nije imala tu sreću da završi škole, te je baš stoga shvaćala važnost škole u životu.

- Uvijek dolazi do onog što zacrta, nikad ne odustaje i nakon životnih padova uvijek se dočeka na na noge. Pozitivna, vjeruje kako u životu nema loše stvari iz koje se ne može izvući. Od najmlađih dana uvijek je imala velike ambicije i pucala visoko te govorila kako je samo nebo granica, pa čak i u doba kad je s obitelji živjela u inozemstvu, a kasnije bila udaljena od djece, supruga i obitelji... Smatrala je da bolji dani dolaze i svim srcem se borila za njih - opisao je svoju sestru Branko, koji uopće ne čudi da je mala“ va Grobnišćine“ postala prva hrvatska predsjednica. 

Najpropulzivnija su sela iz našeg dinarskog pojasa

“Malena mjesta srca moga“, kako je pjevao Tin Ujević, velik su inkubator hrvatskih političara odnosno, moćnika u širem smislu riječi. Nedvojbeno, najpropulzivnija su sela iz dinarskog pojasa - tamo se, kako su primjećivali antropolozi prošlog stoljeća, njeguje violentan, poduzetan duh koji se teško lomi pred preprekama i ne troši previše vremena na biranje sredstava dolaska do cilja, a to je za politiku dosta važno. 

Hladni birokrat ili živi političar koji voli izazov

Premijer Andrej Plenković predizbornu kampanju počeo je s Hvara, iz malenog slikovitog mjesta Svirča gdje je rođen njegov otac i odakle potječe njegova obitelj. Plenkoviću su poznata imućnija hvarska obitelj koja se bavila poljoprivredom, ali koja je polagala dosta u školovanje djece te je u obitelji bilo i diplomata, znanstvenika, direktora, pjesnika, svećenika.... Obitelj našeg premijera na Hvaru je već 460 godina što se može pratiti u crkvenim knjigama, a u Svirče su, prema jednoj od teorija, došli iz Omiša.

Kakav je doista Andrej Plenković i kakav mu je bio životni put, pokušao je Express saznati od njegove najbliže rodbine i njegovih prijatelja, kako onih u politici, tako i onih izvan nje. O njemu je prvi rado progovorio njegov ujak Marko Raos, koji živi u Makarskoj, gdje je mali Andrej proveo svoje prve formativne godine.

- Bio je jako društven dječak. Dobar i zaigran. Nikad nije gledao tko je siromašan, a tko bogat, svi su mu bili prijatelji. Tako je i danas. Nikad nije došao u Makarsku da svojem prijatelju iz djetinjstva Živku Paniću nije donio neki poklon, bilo majice, bilo čokolade. On je čovjek koji voli narod i sve poštuje. Tako je odgojen - kaže nam Marko Raos, koji i danas čuva fotografiju malog Andreja kako se njiše na drvenom konjiću. Dodaje da su bili radnička obitelj u kojoj se poštovao čovjek. Imali su masline, čak i svinje, te se redovito išlo u crkvu, kako nedjeljom, tako i na sve blagdane svetaca.

Selo je veći generator političara od grada

Selo je, nedvojbeno, veći generator političara od grada. Osim Ive Josipovića, nijedan hrvatski predsjednik nije se rodio u velikom gradu. Franjo Tuđman rodio se u Velikom Trgovišću, Stjepan Mesić u Orahovici. Braća Radić su iz Trebarjeva Desnog pored Siska. Vladko Maček rodio se u Jastrebarskom, a živio u Kupincu. Premijeri također dolaze iz manjih mjesta ili sela u unutrašnjosti. Josip Manolić rodio se u Kalinovcu pored Đurđevca, Franjo Gregurić rođen je u Loboru, u Zagorju. Hrvoje Šarinić rodio se u Sušaku, Nikica Valentić u Gospiću. Zlatko Mateša je rođeni Zagrepčanin, Ivica Račan rodio se u Ebersbachu u Njemačkoj. Sanader je rođen u Splitu, a Jadranka Kosor u Pakracu.

Oni prečesto djeluju u suprotnosti s podrijetlom

- U Hrvatskoj je većina podrijetlom sa sela. Zbog toga je, za razliku od ostalih  zemalja EU, šansa da se političarem iz grada postaje rođenjem manja. No  mnogo  je naših političara koji su bili gradska djeca jer su se u gradove doselili kao osnovnoškolci te nastavili odrastati u gradu. S obzirom na to da je politika Vlade ‘grad protiv sela’, rekao bih da djeluju u suprotnosti sa svojim podrijetlom - kaže politički analitičar Žarko Puhovski. 

Bivši predsjednik SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović po ocu potječe iz sela Glavice u Sinjskoj krajini. Za razliku od Otišine i Kruševa, gdje stanovništvo oduvijek naginje desno, Glavice su u Dalmaciji nazivali Mala Moskva. Obitelj Zorana Milanovića podrijetlom je iz zapadne Bosne. Milanovići su na područje Sinjske krajine došli u velikoj seobi koju su ramski franjevci predvodili još 1687. godine.  Njegov djed doselio se u Sinj iz Livna. Iz BiH je podrijetlom i Milanovićeva supruga, liječnica Sanja Musić-Milanović. Naime, i njezina obitelj Musić hercegovačkog je podrijetla. Sinjsko selo Glavice - krajnje odredište livanjskih Milanovića - od alkarskog grada udaljeno je dva kilometra, a iznjedrilo je mnoge političare.

Veselice, Piroška Canjuga i doktor Jadrijević

Tako su se u Glavicama rodila braća Vlado i Marko Veselica, a Zlatko Canjuga u vrijeme vladavine Franje Tuđmana prvi je koji je to selo popularizirao. Canjuga se, naime, priženio u Glavice. Njegova supruga Piroška dolazi upravo iz Milanovićeva sela. Na vrhuncu svoje moći, bivši HDZ-ovac i miljenik prvog hrvatskog predsjednika odjenuo je dres lokalnog nogometnog kluba i potpisao ugovor s klubom. Ta slika ‘90- tih je obišla cijelu Hrvatsku, a Glavice su na trenutak postale slavne. Canjuga i dalje dolazi u Glavice, barem ljeti, baš kao i Zoran Milanović, rijeđe nakon što je obnašao funkciju premijera. Zoran Milanović je kao dječak u Glavicama provodio svako ljeto, a u mjestu ga pamte po jednom upozorenju njegova, danas pokojnog oca. Svojedobno je jedan mještanin izjavio kako im je pokojni Stipe znao govoriti da navečer ne viču jer će probuditi Zorana. Onda bi oni stali ispod prozora i upozoravali mještane da ne viču jer mali Zoran spava.

- Stipe je uvijek bio za akciju i društvo - rekao je prije nekoliko godina njegov rođak. Strina Zorana Milanovića tada je pak opisala današnjeg premijera kao živo dijete koji je obožavalo konje. Jednom se bio i izgubio, a našli su ga kako hrani konje. 

Djed prvi organizirao pomoć za partizane

Glavice su za vrijeme bivše države zvali Mala Moskva jer su mještani bili prvi koji su otišli u partizane. No iako partizansko mjesto, Glavice su opet bile prve kada je u Domovinskom ratu trebalo braniti Hrvatsku. Tako se i danas ponose Franjom Tuđmanom, ali i svojim partizanskim borcima. Zoran Milanović u Glavicama još ima mnogo rođaka, tu mu živi i stric i strina te rođaci. Njegov djed Ante Milanović pamti se kao jedan od heroja jer je prvi organizirao pomoć partizanima. U selu je ostao poznat kao velik dobročinitelj pa je tako i dobio nadimak Kršćan. Iz Glavica je i dr. Stipislav Jadrijević, poznati hrvatski kirurg, koji se proslavio operacijom odstranjivanja tumora s jetre. 

Nemamo istraživanja o političkim elitama

- Hrvatska nema ozbiljnih socioloških istraživanja o političkih elitama i njihovu podrijetlu. No nema dvojbe da je u našim političkim elitama prisutna negativna selekcija. Zato često u politici vidimo neuspješne ljude koji dosad nisu ništa ostvarili svojim radom, a visoko su u politici. A tu mjesto rođenja - u konačnici - ne igra važnu ulogu - kaže nam profesor sociologije Renato Matić s Hrvatskih studija. Još jedan političar dobro upoznat s zatvorskim navikama vuče podrijetlo sa sela i nimalo ga se ne srami. 

Milan Bandić je odrastao u Poganoj Vlaki, u Hercegovini.  

- Svom sam Milanu govorila - moli Krista svako jutro i večer, misli na njega i kad jedeš i kad spavaš, nemoj mu okrenuti leđa i on te nikada neće ostaviti - grcajući kroz suze govorila je Blagica Bandić, danas pokojna majka zagrebačkog gradonačelnika.

- Znao je doći nenajavljeno, samo me iznenadi, nikad ne zna hoće li i koliko ostati, puno radi, uvijek je bio takav. Najsretniji je kad dođe kući, uđe, skine cipele, legne tu na kauč, pa kaže: ‘Mama, napravi mi pure i žbuna’, to voli još otkad je bio dijete. Ne treba mom Milanu mnogo, nema on prohtjeva’ - kazala je prije par godina, više kao za sebe, Blagica Bandić. 

- Zanima vas kako se Milan školovao? Pa nije jednom otišao u Zagreb s torbom duhana koju bi prodao i tim novcem platio režije i knjige - rekao nam je jedan njegov prijatelj.

Jaka ekipa iz Baške Vode i Makarskog primorja

Djetinjstvo je bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću ostalo u lijepoj uspomeni. Rođen je i odrastao u Zagrebu, ali njegova obitelj s obje strane potječe iz Baške Vode nedaleko od  Makarske. Oba djeda bila su povezana s morem, djed Ivan imao velik drveni brod imenom Bog s nami koji je prevozio teret po Jadranu, a djed s majčine strane, Nikola bio je pomorac i ribar. Josipovićev otac Ante kao mladić je otišao u rat, bio je u partizanima, da bi 1944. otišao u El Shatt. Nakon deset godina sa suprugom je otišao u Zagreb gdje se mali Ivo rodio. Otac je, kako je jednom ispričao, paralelno studirao i završio pravo, a politikom se profesionalno bavio do 1974. i nakon toga je radio u Croatia osiguranju. Mama je pak završila Pedagošku akademiju, bila je učiteljica i mirovinu je dočekala u školi. Politički okvir obitelji bila je hrvatska ljevica. Ivo Josipović svoje korijene nikad nije zaboravio, pa tako svaki godišnji odmor provodi u obiteljskoj kući u Baškoj Vodi. I kao dijete za svake praznike dolazio je u to mjesto pored Makarske gdje bi onda u osnovnoj školi Bariše Granića Meštra svirao klavir.