Samoborska kremšnita postala nematerijalno kulturno dobro

Prema rješenju Ministarstva kulture i medija od 18. siječnja ove godine, tradicionalna Samoborska kremšnita, prenošenjem umijeća, praksi i tradicije slastičarskog obrta, dobila je status nematerijalnog kulturnog dobra i bit će upisani u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

POGLEDAJTE VIDEO: Dvije sestre pokrenule posao pečenja božićnih kolača

Pokretanje videa...

01:13

Sestre slastičarke | Video: 24sata/pixsell

Ta slastica od lisnatog tijesta i kreme od tučenih jaja, poznata je pod raznim nazivima i inačicama na području srednjeeuropskih i mediteranskih zemalja, a jedna od najpoznatijih u Hrvatskoj je upravo samoborska, navodi se u rješenju Ministarstva.

POGLEDAJTE VIDEO: RECEPT ZA FINE SAMOBORSKE KREMŠNITE

Originalan recept osmislio je 1920-ih godina slastičar Đuro Lukačić, koji ih je pripremao sve do 1966., nakon čega je pomagao u njihovoj izradi. Dvije slastičarke, Višnja Vukmanović i Branka Žganjer originalan su recept i znanje prenijele u Kavanu Livadić i slastičarnicu U prolazu, koji su i nositelji nematerijalnog kulturnog dobra.

Tradicija izrade samoborske kremšnite njeguje se u tim slastičarnicama i danas, tako da u njoj uživaju brojni posjetitelji, gosti, turisti, izletnici i planinari, ističe, uz ostalo, Grad Samobor.

 Prije Samoborske kremšnite, zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom iz tog kraja proglašena je i Rudarska greblica, slani kolač koji potječe iz Ruda pored Samobora. Prema predaji, taj se kolač počeo pripremati u 16. stoljeću kada je u Rudama cvalo rudarstvo.  Da bi kolač nosio nosio ime Rudarska greblica, mora biti slan, nadjeven samo sirom ili sirom s dodacima (orasi, žuta mrkva, lišće mladog luka, koprive, špinat), a tijesto ne smije biti debelo niti se smije dodavati puno kvasca.