Roditelji, ovo je način na koji uz pomoć mobitela možete provjeriti zdravlje očiju djeteta

Iako za razvoj djetetova vida najviše možemo učiniti u najranijoj dobi, elektrofiziološka su ispitivanja pokazala da se čak i do 20. godine života oblikuju neuronske veze i optimizira se vidni put. Vrlo je važno prevenirati nastanak kratkovidnosti kod djece, što postaje sve veći problem djece školske dobi.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije ukupno je 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, a ona se mogla spriječiti kod najmanje milijardu osoba. Osim starenja i genetskih predispozicija, na zdravlje oka utječu i mnogi drugi čimbenici na koje sami možemo djelovati kako bismo spriječili nastajanje bolesti i zaštitili svoje zdravlje. Upravo su se zato prvi put u JGL-ovu istraživačkom centru X-Lab okupili vodeći oftalmolozi, neurolozi, nutricionisti, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri kako bi analizirali najnovija istraživanja i sveobuhvatnim pristupom otkrili kako se ispravno brinuti o zdravlju oka i zašto je to važno za cijelo naše tijelo.

1. Pri rođenju naš vid nije u potpunosti razvijen. Što to znači, na koji način i dokad se vid razvija?

Zdravom novorođenčetu razvijene su oči, vidni put i centar za vid u mozgu, no njegov vidni sustav još nije bio izložen vanjskim podražajima pa ga tek mora „naučiti“ upotrebljavati. U prvim danima života novorođenče pogledom slijedi veće predmete, a već za nekoliko tjedana svjesno odgovara osmijehom kada ugleda majčino lice. Majka od samog rođenja sudjeluje u uspostavi očnog kontakta s bebom, u početku je to uglavnom tijekom hranjenja kada novorođenče pomno promatra majku. Svi opisani odgovori na vizualne podražaje mogu se razvijati nešto sporije i postupno, ovisno o djetetu, ali sa šest tjedana sve bi bebe trebale imati kvalitetno ostvaren očni kontakt s majkom, svjesno joj se smijati kad je vide iako im se ona ne obraća te pogledom slijediti velike predmete. U najranijem razdoblju beba voli promatrati kontrastne crno-bijele uzorke, a tek nešto kasnije privlače je boje i lica. Već u predškolskom razdoblju vizualna percepcija postupno dobiva obilježja vida odraslih osoba. Zbog toga neotkrivena refrakcijska greška oka ili druge neotkrivene bolesti oka u dječjoj predškolskoj i ranoj školskoj dobi mogu imati nepovratne posljedice na razvoj vida. Ovdje se posebice misli na ambliogeni rizični čimbenik koji se razvija sve do 15. godine života. U tom je razdoblju iznimno važno uočiti potencijalne ambliogene rizične čimbenike i pravilno ih liječiti, npr. poticati korištenje „lijenog“ oka tako da se pokriva zdravo oko, dovoljno rano otkriti i operirati urođenu kataraktu (sivu mrenu), propisati djetetu odgovarajuće naočale nakon pregleda vida (mjerenja refrakcije u cikloplegiji) i sl. Iako za razvoj djetetova vida najviše možemo učiniti u najranijoj dobi, elektrofiziološka su ispitivanja pokazala da se čak i do 20. godine života oblikuju neuronske veze i optimizira se vidni put.

2. Koji su to znakovi koje bi roditelji trebali pratiti i provjeravati, a koji upućuju na zdrav razvoj oka?

U najranijem razdoblju roditelji trebaju obratiti pozornost na to kako novorođenče reagira na vizualne podražaje: prati li predmete do šestog tjedna života, je li uspostavilo dobar očni kontakt s majkom, prepoznaje li majčino lice i smije li joj se? U prvoj godini života čest je problem i prekomjerno suzenje očiju, pa tako i upala spojnice. Uzrok je suženje suznog kanala koji povezuje oko s nosom. Kod velike većine djece suzni kanal uredno se formira, roditelji samo trebaju redovito nekoliko puta dnevno masirati suznu vrećicu na što im ukazuje dječji pedijatar. Vrlo važan pokazatelj zdravih i pravilno razvijenih optičkih medija je i simetričan 'efekt crvenih očiju' u zjenicama. Zato predlažem roditeljima da svoje dijete fotografiraju telefonom ili fotoaparatom s uključenom bljeskalicom i isključenom opcijom 'korekcija crvenih očiju'. Kasnije je u predškolskom razdoblju važno da roditelji obrate pažnju na djetetovo škiljenje, naprezanje očiju, okretanje očiju ili zakretanje glave kada dijete želi nešto točno vidjeti. Svi opisani znakovi zahtijevaju oftalmološki pregled.

X-LAB OTKRIVA: VIŠE OD 2,2 MILIJARDE LJUDI IMA NEKU OD OVIH BOLESTI, A SVAKA DRUGA MOŽE SE SPRIJEČITI. VODEĆI LIJEČNICI OTKRIVAJU KAKO BITI ZDRAVIJI!

Više na linku.

3. Kako to da očima nikad nije potreban odmor, a cilijarni mišić u oku koji izoštrava sliku je najmanji i najaktivniji mišić u tijelu?

Tvrdnja da očima ne treba odmor nije sasvim točna. Svi znamo situacije kada smo navečer jako umorni i teže fokusiramo sliku ili se teže usredotočujemo na vizualni podražaj, ili kada cijeli dan gledamo u ekran, pa nas oči počnu upozoravati tako da se javlja osjećaj pijeska u očima. Istina je, međutim, da se ne može svjesno upravljati sitnim mišićima na rubu zjenice koji otvaraju i zatvaraju zjenicu i tako reguliraju količinu svjetlosti koja ulazi u oko. Njima upravljaju živci, pa se zjenica širi, primjerice, kada smo uplašeni (otuda i izreka „u strahu su velike oči“). Oba mišića na rubu zjenice, dilatator i sfinkter, također reagiraju na količinu svjetlosti u okolini. Kada ima puno svjetla, zjenica se skuplja (aktivira se sfinkter) i tako sprječava da previše potencijalno štetnog svjetla dopre do mrežnice. Kad ima malo svjetla, zjenica se širi (aktivira se dilatator) da možemo bolje vidjeti u mraku. S ove točke gledišta istina je da oko nikada ne odmara.

4. Kako na jednostavan način možemo zaštititi zdravlje naših očiju?

Oči su važan dio našeg tijela i za njih možemo najviše učiniti ako živimo zdravim životom. Zdrav život znači dovoljno kretanja i sna, zdravu, redovitu i raznoliku prehranu, kontroliranje stresa i izbjegavanje navika kao što su pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola. No, oči moramo posebno zaštititi pri obavljanju poslova kod kojih su često izložene oštećenjima (npr. košenje trave kosilicom, zavarivanje i slično). Zaštitite oči od sunca sunčanim naočalama koje ne propuštaju štetne zrake svjetlosti. Prilikom duljeg rada uz ekrane moramo biti svjesni da refleksno manje trepćemo i tako povećavamo suhoću površine oka pa se u takvim slučajevima preporučuje primjena kapi za ovlaživanje oka. Vrlo je važno prevenirati nastanak kratkovidnosti kod djece, što postaje sve veći problem djece školske dobi. Treba se pridržavati pravila 20–20–2: nakon svakih 20 minuta naprezanja očiju, dijete bi 20 sekundi trebalo gledati u daljinu, a svaki dan bi vani pri prirodnom izvoru svjetla trebalo provesti po dva sata.

Ekskluzivni dossier 'Superhrana za oči': Poznata nutricionistica otkriva 80 činjenica koje nam mogu poboljšati vid i produljiti život

Ono što jedemo može imati značajan utjecaj na ono što vidimo. Prema procjeni stručnjaka Harvard Medical School, određeni vitamini i minerali u hrani mogu imati ulogu u prevenciji dvaju najčešćih problema s vidom – katarakte ili očne mrene i makularne degeneracije, stanja koje uzrokuje sljepilo. Jedna od vodećih hrvatskih nutricionistica, koja je za X Lab analizirala znanstvene studije, upozorava: "Istina je, oči su izuzetno osjetljive na naše životne navike, i na prehranu, te čak stare prije ostatka tijela. Zato problemi s vidom ne ukazuju na to da su nas zahvatile samo tegobe oka, nego mogu ukazivati i na mnoge druge zdravstvene probleme u organizmu." Što je superhrana za oči? Kako pravilnom prehranom poboljšati zdravlje cijelog tijela, a pogotovo oči, i možemo li na taj način nadmudriti čak i genetske predispozicije? Na ova pitanja odgovara Sandra Krstev Barać, osnivačica nutricionističke klinike Funkcionalna medicina, koja upozorava na još jednu važnu vezu: "Poboljšanje zdravlja crijeva može povoljno utjecati na zdravlje očiju, što još jednom dokazuje da je sve u našem tijelu povezano".

Pročitaj više OVDJE!

NAJDETALJNIJI IZVJEŠTAJ O ČUDU U LJUDSKOM TIJELU: Vodeći endokrinolog otkriva zašto je važno brinuti o zdravlju holistički

Naše tijelo sastoji se od bilijuna stanica, 78 različitih organa i više od 96 tisuća kilometara krvnih žila! Ono što izaziva divljenje je to što sve te stanice, organi i krvne žile zajedno funkcioniraju u nevjerojatnoj harmoniji koja nas održava živim. Naše srce ne kuca ako mu to ne kažu naš mozak i živčani sustav. Preko našeg oka – najvažnijeg od 5 osjetila – primamo više od 90 posto informacija. A prvi put za X-Lab jedan od vodećih endokrinologa i dijabetologa I autor više od 50 znanstvenih radova otkriva kako je zdravlje oka ogledalo zdravlja čitavog organizma: ‘Ovo nije puka izreka, već postoje ozbiljni projekti koji razvijaju sofisticiranu tehnologiju koja će moći pregledom očne pozadine predvidjeti rizik razvoja šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti'.  

Pročitaj više OVDJE! 

GAMING SPECIJAL: Liječnica, inženjer i popularna Twitcherica otkrivaju kako e-sportaši mogu poboljšati zdravlje oka i igrati još bolje

U ovom trenutku na svijetu ima više od 3,2 milijarde gejmera i više od pola milijarde pasioniranih pratitelja e-sporta, a na Twitchu, najpopularnijoj platformi za streaming videoigara, više je od 7 milijuna streamera! Prema izvještaju The State of Online Gaming 2021, gejmeri koji igraju povremeno svaki tjedan provedu osam i pol sati ispred ekrana, a oni profesionalni, e-sportaši, vježbaju znatno više: prosječno vrijeme igranja, osobito pred turnire, iznosi pet do deset sati dnevno! Kako i povremeni gejmeri i profesionalni e-sportaši mogu zadržati zdravlje očiju i ostvarivati još bolje rezultate i unatoč plavom svjetlu? Prvi put u Hrvatskoj, samo u X-Labu JGL-a, ekspertnom research hubu za zdravlje očiju, na ova pitanja odgovara tim stručnjaka: jedna od vodećih zagrebačkih oftalmologinja i sudska vještakinja za oftalmologiju dr. sc. Liana Ritz Mutevelić, prof. dr. Dubravko Babić iz Laboratorija za primijenjenu optiku FER-a, te jedna od naših najboljih gejmerica i twitcherica Anita Mandić ZEFYxo.

Pročitaj više OVDJE!