Državni tajnik MORH-a Zdravko Jakop istaknuo je kako nema potrebe za zabrinutost zbog situacije u našem okruženju...za sad. Oporba je podržala odluku o slanju naših vojnika na zapad Mađarske
I OPORBA PODRŽAVA:
Sabor o slanju 70 vojnika u Mađarsku: 'Izuzetno je važno sudjelovanje u ovoj misiji'
Vlada je prošlog tjedna donijela odluku o sudjelovanju do 70 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj u ovoj i idućoj godini, a zbog situacije u Ukrajini, koju su danas raspravili saborski zastupnici.
- Na sastanku NATO ministara 16. i 17. veljače, kao i na izvanrednom NATO summitu 25. veljače utvrđeno je da sigurnosna situacija na istoku Europe predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća. Sve NATO članice, uključujući Hrvatsku, duboko su posvećene nastavku diplomatskih napora u nastojanjima mirnog razrješenja trenutne situacije. U isto vrijeme izražen je stav da je NATO spreman braniti sve svoje članice od bilo kakve prijetnje. Zbog sve većeg pogoršanja sigurnosne situacije, države članice NATO-a odlučile su znatno osnažiti postav odvraćanja i obrane te sposobnost kolektivne obrane. Potrebno je uspostaviti dodatne borbene skupine na jugoistoku Europe - istaknuo je ministar obrane Mario Banožić na sjednici Vlade dodavši kako je RH podržala formiranje novih borbenih aktivnosti u okviru ojačane budnosti NATO-a.
Podsjetimo, predsjednik Republike Zoran Milanović nekoliko je puta naglasio kako Hrvatska svoje vojnike neće slati u Ukrajinu, ali da se NATO obveze moraju poštivati. Stoga je kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH dao suglasnost za ovu odluku.
Pojačanje u Poljskoj, Litvi, Latviji, Estoniji, nove skupine u Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj
- Napad na neovisnu, miroljubivu, demokratsku državu gorak je podsjetnik da sloboda, mir, sigurnost, stabilnost ne mogu postojati ako ih nismo spremni obraniti. Rat na europskom tlu, nešto za što smo svi mislili da je stvar prošlosti, ponovno bijesni. RH je kao ostale članice NATO-a je najoštrije osudila ovu agresiju na Ukrajinu. Jasno ej izražen stav da je NATO spreman braniti sve svoje države članice od bilo koje prijetnje - istaknuo je državni tajnik Ministarstva obrane Zdravko Jakop.
38 milijuna kuna za provedbu ovih odluka
Proteklih mjeseci NATO je proveo dodatno generiranje svojih snaga za brz odgovor, dodao je.
- Na istok Saveza raspoređene su dodatne obrambene kopnene i zračne snage dok su diljem NATO teritorija raspoređene nove pomorske snage. Dio pojačanja proveden je u Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji. Ostatak pojačanja odnosi se, između ostalog, na nove borbene skupine koje se ustrojavaju u jugoistočnoj Europi - Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj - naveo je.
Vlada je donijela odluku i o sudjelovanju do pet pripadnika Oružanih snaga RH u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje Europske unije „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti."
Za provedbu ove dvije odluke financijska sredstva osigurana su u državnom proračunu za 2022. i 2023. na razdjelu Ministarstva obrane, a Jakop je otkrio kako se radi o 38 milijuna kuna.
- Nije proširenje NATO-a izazvalo rat nego agresija Rusije na Ukrajinu - naglasio je, da se ne bi zabravilo, HDZ-ov Davor Ivo Stier.
Oporba podržava odluku o slanju vojnika
Mostov Nino Raspudić najavio je kako će podržati ovu odluku, ali s osjećajem nevoljkosti.
- Jer ovdje nedostaju dvije stvari. Prvo je procjena rizika. Mi kao zakonodavac i ljudi koji ćemo dići ruku da se naši ljudi tamo šalju moramo znati koliki je rizik. I drugo je geopolitičko objašnjenje konteksta. Ne znamo kakvo je bilo stajalište Mađarske o novim trupama na njenom tlu - poručio je.
Istaknuo je da treba malo sagledati i povijest svih događanja i između Ukrajine i Rusije, ali i kako se u ovoj situaciji ponaša EU.
- Već je bio rat u Ukrajini 2014., Rusija je anektirala Krim i uvedene su joj pseudosankcije. 2016. EK pod pritiskom Njemačke radi presedan i mimo svih pravila tržišnog natjecanja daje monopol Gazpromu nad plinovodom u Njemačkoj, a kao Rusija je pod sankcijama već dvije godine zbog Krima i ostalog. Treba i to imati na umu, mi moramo raščistiti što se događalo prije da bismo se zaštitili kao Hrvatska i EU da se ponovno ne događaju slični problemi zahvaljujući skupini nesposobnih i korumpiranih ljudi - kaže.
S jedne strane se govori o nekakvom zajedništvu, a s druge se vidi i dalje temeljni problem EU, a to je da EU nikada nije zaživjela kao neka nadnacionalna tvorevina, poručio je Raspudić.
- Vidimo da EU nema mogućnost vlastite samoobrane i da je prvenstveno zbog toga vojno ugrožena jer je nejedinstvena. Tjednima prije napada se moglo vidjeti da nije bilo usklađene europske vanjske politike nego da svatko vodi svoju. Nemojmo biti naivni, svaka država EU trenutno gleda svoje interese - Mađarska ne dozvoljava prijevoz oružja prema Ukrajini, nevoljko je pristala na ove dodatne NATO snage, Njemačka se protivi pravim sankcijama koje se odnose na plin i naftu, Velika Britanija huška jer su daleko i vrlo malo ovise o ruskim energentima. Dakle, svatko gleda svoj interes, gledajmo i mi svoj - rekao je.
Državni tajnik Jakop je istaknuo kako je odluka donesena u suradnji s Oružanim snagama.
- Procjena je da je to najbolji prijedlog, vodili smo računa o procjeni rizika i geopolitičkom položaju - rekao je.
'Živimo u suludom svijetu, suludih vođa'
HDZ-ov Rade Šimičević naglasio je kako nije lako slati svoje sinove, braću, očeve u oružane sukobe, ali da smo dio NATO saveza te da se potpisani ugovori moraju poštovati.
- To je jedino jamstvo da ćemo sačuvati ono što smo stekli jer živimo u suludom svijetu, suludih vođa koji ne prežu ni od čega da bi krenuli u oružane sukobe, a na kraju se vidi da ti oružani sukobi nikad ništa nisu dobro donijeli, samo smrt, krv i ruševine - rekao je.
Predsjednik Suverenista Marijan Pavliček upitao je koliko je trenutno točno vojnika izvan hrvatskih granica.
- 181 ih je u različitim misija, jedan dio je u UN-u, jedan dio u EU, a najviše ih je na Kosovu - 141. Nije to tako puno - odgovorio je državni tajnik.
'Postoji mogućnost rasta snaga kroz pričuvu'
HDZ-ov Goran Ivanović pitao je razmišlja li MORH o pripremi i građana RH za sve ovo što se događa u prostoru oko nas.
- Postoji mogućnost rasta snaga kroz pričuvu, Zakon omogućava i civilno-vojnu suradnju, nema stupnjevanja pripravnosti u ovom trenutku, ali promišljaju se aktivnosti svakog dana - rekao je Jakop.
Zastupnik Suverenista Željko Sačić pitao je državnog tajnika što sa žrtvama u takvim vojnim misijama NATO-a, a Jakop je istaknuo kako je biti vojnik uvijek rizik.
- Tako da smo pokušali dati prijedlog koji je najmanje rizičan. Još nije do kraja konstituirana ta postrojba u Mađarskoj, tako da vam ne mogu odgovoriti, te stvari se još uvijek dogovaraju - rekao je Jakop.
Naglasio je i kako je interes naših vojnika daleko veći za ovu misiju od ovog broja od 70 pripadnika Oružanih snaga koji su određeni ovom odlukom.
Šef SDP-a Peđa Grbin istaknuo je kako je sudjelovanje u obrambenom savezu za države članice tog saveza bitno, ali da ono može funkcionirati samo ako svi zajedno šaljemo poruku da smo u slučaju ugroze bilo koga od nas svi zajedno spremni djelovati i zaštititi našeg partnera.
- Jer ako se sutra takva ugroza dogodi nama i mi ćemo tražiti takvu pomoć. Zato je izuzetno važno sudjelovanje u ovoj misiji - naglasio je upitavši koliko naših vojnika sudjeluje u borbenim grupama koje se nalaze uz granicu prema Ruskoj federaciji te da li možemo očekivati povećanje tog broja u doglednoj budućnosti.
- Jako mali broj, na prste jedne ruke možemo nabrojati ono što je trenutno u operacijama malo bliže. Neću reći zanemariv broj jer nijedan život nije zanemariv. Ni jedan neće ići bez vašeg odobrenja - rekao je.
'Nema potrebe za zabrinutost zbog situacije u okruženju... bar za sada'
Mostov Nikola Grmoja pitao je postoje li sigurnosne procjene koliko je pripadnika OSRH potrebno nama ovdje u Hrvatskoj s obzirom na nestabilno okruženje u regiji.
- Broj pripadnika koji HV ima dovoljan je da odgovori svim zadaćama koje su definirane Ustavom i Zakonom. Sustav narastanja postoji, ali nije točno da se ne rade dodatni zahtjevi ni procjene kako na razini NATO-a tako i na nacionalnoj razini - rekao je Jakop.
Hoće li dodatne snage NATO-a zbog situacije u našem okruženju biti potrebne i u Hrvatskoj, pitala je i nezavisna Marijana Petir.
- Ne, ta opcija se ne razmatra - poručio je Jakop dodavši da prate stanje kako u susjedstvu, tako i u jugoistočnoj Europi.
- Nema potrebe za zabrinutost, bar za sada - dodao je.
'Napori NATO-a na istočnom krilu Saveza imaju opravdanje u ovom trenutku'
Između Hrvatske i Ukrajine, između ruskih tenkova, raketnih bacača i Hrvatske samo je jedna država, istaknula je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
- To je Mađarska, na sreću, članica NATO-a. Kad je prije dva tjedna Putin napao Ukrajinu, bila je sreća da smo članica NATO-a - poručila je dodavši kako se kao naivni san i iluzija pokazala misao da ratova u Europi više neće biti.
- Nitko ne zna što će Putin dalje napraviti i zato napori kolektivnog odvraćanja na istočnom krilu Saveza u ovom trenutku imaju opravdanje i ne vidim alternativu tim mjerama - rekla je podržavši slanje naših vojnika u Mađarsku.
- Situacija u Europi se promijenila preko noći. Sad vidimo da je dobro da su naši vojnici i naša država dio velikog obrambenog saveza - poručila je Mrak Taritaš istaknuvši i kako je kibernetička sigurnost izuzetno važna.
'Svatko tko kupi naftu i plin od Rusije hrani ruski ratni stroj'
Da i SDP podržava ovu odluku, ponovio je Arsen Bauk.
- Stvari su vrlo jednostavne. Neće ovih 70 vojnika spasiti Ukrajinu, neće spasiti NATO, ali će jasno pokazati onima na koje se to odnosi što je Hrvatska i na kojoj smo strani. A ovo je vrijeme kada jasno treba odrediti na kojoj smo strani - poručio je istaknuvši da kao članica NATO-a moramo poštovati sve obveze.
- Nismo s obvezali braniti Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i one zemlje koje nisu u NATO-u, barem ne izravnim sudjelovanjem vojske. Način na koji NATO savez u ovom trenutku pomaže Ukrajini nije vojni, a nije čak ni zatvaranje zračnog prostora iznad Ukrajine nego sve ostaje više manje na pomoći i ekonomskim sankcijama. Ali i tu postoje određene kalkulacije država članica EU i moram priznati da imam dileme je li to ispravan pristup jer svatko tko kupi plin i naftu iz Rusije to hrani ruski ratni stroj, koliko god to ružno zvučalo - rekao je SDP-ov zastupnik.
Prkačin o situaciji u BiH
Reakciju NATO-a prihvaća, kaže Ante Prkačin, i Domovinski pokret. Ali osvrnuo se na situaciju u BiH i bojazan da bi se ova situacija mogla preliti i u tu zemlju.
- Meni uz Ukrajinu nedostaje i BiH. 500 pripadnika Oružanih snaga s kompletnom opremom dolazi u BiH, spremni da bi sutra djelovali - rekao je naglasivši kao se oni politički zloupotrebljavaju.
- Jer, obzirom na stanje na ratištu, Putinu i Rusiji nije ni kraj pameti krenuti nigdje dalje. Vojska dolazi u BiH da bi zaštitila BiH od Dodika i Vučića. Kroz povijest nikada Srbija nije bila u težoj političkoj situaciji, Vučić je kao pečen jarac. Dodik je u sličnoj situaciji, osim što ne želi u EU, i ni na kraj pameti im nije ni jednom ni drugom izazivati sukob u BiH. To netko zloupotrebljava. Onaj tko traži sankcije Dodiku prvo treba reći kad će biti sankcije Željku Komšiću i onom tko ga je proizveo - kaže i naglašava kako je on najdestruktivniji element u BiH.
- A onaj tko danas napada Milorada Dodika ili je nacionalni izdajnik ili je nečiji plaćenik ili je totalna budala. Došlo je vrijeme da se kaže "popu pop, bobu bob", da se zna tko je istinski destruktivac u BiH. Nikad ovaj Sabor i hrvatska politika nije imala toliko težine koliko ima sada, a nikad Europa nije bila spremnija reagirati. Mi na događanja u Ukrajini ne možemo previše utjecati, ali možemo iskoristiti priliku da popravimo BiH i stanje Hrvata u BiH - istaknuo je.
'Moramo početi ozbiljno razgovarati o osposobljavanju naše mladosti da se obrani'
I Suverenisti odluku o slanju vojnika u Mađarsku podržavaju, rekao je zastupnik Željko Sačić izrazivši nezadovoljstvo, također kao i Raspudić, što nisu dobili podrobnije informacije o misiji.
- Mi ovu misiju vidimo kao istodobno jačanje naših potencijala. Zamrzavanjem vojnog roka, odnosno nepozivanjem naših vojaka na odsluženje obaveznog vojnog roka prije nekoliko godina onemogućili smo hrvatskoj mladosti da se osposobi za ono najnužnije, da obrani svoju Domovinu, svoju obitelj i samog sebe i o tome moramo početi od danas ozbiljno razgovarati - poručio je.
Predsjednik Suverenista Marijan Pavliček dodao je kako to ne bi bi klasičan vojni rok nego vojna obuka u trajanju četiri tjedna.
- Čisto da znaju rukovati oružjem u situacijama koje se vrlo lako mogu dogoditi i na europskom kontinentu - rekao je dodavši kako se sada kao dobrom odlukom pokazala nabavka borbenih aviona i vozila.
- Ulaganje u vojsku nije bačen novac - rekao je.
S odlukom slanja vojske suglasni su i Klubovi Socijaldemokrata te Zeleno-lijevog bloka.
- Ne treba nam svijet bez Rusije, ali nam treba svijet u kojem je Rusija uključena u međunarodnu zajednicu i poštuje međunarodno pravo. Ovo što se događa u Ukrajini, mislim da svatko onaj tko ima imalo morala, treba osuditi. I tu je odgovor na pitanje zbog čega se mi angažiramo. Zato što smo opredijelili da ćemo graditi državu koja će biti članica zapadnoeuropskih integracija, NATO-a, EU. Čudili smo se zašto nama nitko je pomaže, zazivali smo NATO, i sami svojim snagama na kraju riješili svoju situaciju - podsjetio je zastupnik Socijaldemokrata Franko Vidović, inače i predsjednik Odbora za obranu, dodavši kako je Hrvatska sada u drugoj situaciji.
'Pristup odvraćanja pokazao je da može dovesti do smirivanja sukoba'
- Hrvatska je odlučila da će biti članica NATO-a i EU i na nama je da to poštujemo - rekao je i naglasio kako ne zagovara slanje Oružanih snaga izvan granica zemalja članica NATO-a, jedino pod uvjetom Rezolucije UN-a.
Svima je dobro poznato da Mađarska graniči s Ukrajinom, što znači da će naši vojnici biti raspoređeni tik do zemlje u kojoj se odvija brutalna oružana agresija ruske administracije, naglasila je zastupnica Zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gamulin.
- Mi ćemo podržati ovu odluku jer smo svjesni da kada dođe do oružanog sukoba pristup odvraćanja i zastrašivanja drugim oružanim snagama, nažalost, pristup koji je pokazao da može dovesti do smirivanja sukoba ili zaustavljanja širenja rata - poručila je, ali i uputila apel da se ne zanemaruje moć civilnih snaga.
- Iako je otpor ratu neminovan putem oružja, nemojmo zaboraviti da postoji čitav niz opcija koje mogu doprinijeti deeskalaciji sukoba ili osiguranja da će oni koji su odgovorni za agresiju prije ili kasnije snositi posljedice za svoje odluke - dodala je naglasivši kako sankcije koje uvodimo moraju još žešće i još uže ciljati samu Putinovu administraciju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
