Kad živa na termometru naglo pada kronični bolesnici mogu imati problema sa srcem, a iznenadni rast temperature nosi rizik od vrtoglavice i jakog umora
S niskim temperaturama raste rizik od glavobolje i infarkta
Promjena vremena za mnoge je meteoropate vrlo neugodna, no nema pravila vezano uz to kome je gore - onima koji se loše osjećaju kada naglo zatopli ili onima kod kojih se simptomi pojavljuju kod naglog zahlađenja, kaže dr. Matija Rimac, voditeljica operativne smjene Zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba.
Kod zdravih ljudi, dodaje, uglavnom su to osjećaj nelagode i dekoncentracija. Mogu se pojaviti bolovi u zglobovima te nemir i nesanica, a kod kroničnih bolesnika kod ekstremnijih promjena temperature mogu razviti ozbiljniji problemi, napominje Rimac. Hladnoća je puno opasnija za kronične srčane i plućne bolesnike, kaže naša sugovornica.
Kada je vani ekstremno hladno, žile se sužavaju, što ograničava protok krvi kroz vene i otežava rad srcu, koje zato pumpa brže. Već kod pada temperature od dva Celzijeva stupnja u jednom danu broj srčanih udara može se povećati do dva posto u roku od dva tjedna od zahlađenja. Također, veći je rizik za plućne bolesnike jer se tada pogoršava astma, a može se pojaviti emfizem pluća (otežano disanje koje je posljedica bronhitisa).
- Kada se pojavi intenzivno jako zahlađenje, kronični srčani bolesnici mogu imati problema s poremećajem rada srca, a plućne bolesnike može gušiti kašalj zbog hladnog zraka koji steže dišne puteve - kaže dr. Rimac te dodaje da je glavno pravilo za prevenciju problema: utopliti se i ne izlaziti ako baš ne moramo.
- Odjenite se toplije, kapom i rukavicama zaštitite glavu i ruke te dobro utoplite noge. Zaštitite prsa, grlo i pokrijte usta šalom kako biste smanjili dodir organizma s hladnim zrakom. Svi koji ne moraju izlaziti u rano jutro, kad su temperature niske, neka obveze prebace na sredinu dana - savjetuje.
Preporuka za izbjegavanje jutarnjih hladnoća posebno se odnosi na starije ljude kod kojih je smanjen udio masti u tijelu, pa je njihov organizam osjetljiviji na hladnoću. Tijekom hladnoga vremena treba piti više tekućine, osobito tople napitke, koji pomažu da se tijelo zagrije i općenito više boraviti u toplome.
Top pet savjeta za meteoropate
1. Lagano
Zimi biste trebali jesti laganiju hranu - variva s puno povrća te namirnice s više vitamina i minerala koje održavaju zdravim krvožilni sustav.
2. San
Lezite prije ponoći i osigurajte si najmanje sedam sati sna na dan, koliko je organizmu potrebno za normalno funkcioniranje. Priuštite si 20-ak minuta odmora poslijepodne.
3. Tuširanje
Kad osjećate simptome, tuširajte se više puta na dan, naizmjenično toplom i hladnom vodom, pa istrljajte ručnikom, što će potaknuti cirkulaciju i ojačati imunitet.
4. Sauna
Idite u saunu. Znanstvenici su otkrili da među ljudima koji redovito idu u saunu ima najmanje meteoropata jer se njihovo tijelo naviklo na promjene temperature.
5. Pozor
Kronični bolesnici kod kojih simptomi traju dulje od tjedan dana trebaju se posavjetovati s liječnikom da otklone sumnju na ozbiljnije zdravstvene probleme.