Roman 'Krležin imenjak' priča je o vremenu koje su mnogi već zaboravili ili ga nisu poznavali

Profesor Pavličić već se jako dugo nikome ne treba pravdati, pojašnjavati i raščlanjivati. Osim samome sebi, odnosno baš svakom svom čitatelju, kako je učinio i u svom novom romanu ‘Krležin imenjak’, napisala je Ana Dasović u BestBooku o novoj Pavličićevoj knjizi. To je djelo žiri nagrade Fric izabrao među TOP 13 naslova koji će konkurirati za nagradu, a Pavličić na dvjestotinjak stranica pitkog, slojevitog štiva donosi priču o vremenu koje su mnogi već zaboravili, ili ga nisu ni poznavali, o vremenu u kojemu su skriveni poljupci, ali i i riječi tiskane u skrivanim tiskovinama bile moćnije od mnogih današnjih paranoja.

“Krležin imenjak” neobična je priča o istrazi jednog maturanta koja ga vodi od kultnog Krleže, preko otkrivanja mladenačke samostalnosti, pa sve do suočavanja sa zbiljom koja ga okružuje, piše u BestBooku Ana Dasović i nastavlja: ”Pavličić je za scenografiju odabrao, kao i toliko puta dosad, Vukovar svoje mladosti, grad Dunava i Vuke, prirode koja se uvlači u kancelarije i kuće umotane u miris narančine kore na peći. No unatoč usporenom ritmu, jer drukčiji nije ni mogao biti 1964., pred nama se odmotava dinamična priča koja čitatelja drži u neizvjesnosti do zadnjih rečenica.”

Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.) hrvatski je akademik, književnik, književni znanstvenik, prevoditelj i scenarist, istaknut po pisanju kriminalističkih romana za djecu i odrasle. Književni i znanstveni interesi kod njega su podjednako zastupljeni te se isprepliću. Kao znanstvenika Pavličića zaokupljaju teme iz starije hrvatske književnosti i literarne teorije. Iz tog područja objavio je više rasprava i nekoliko knjiga: “Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti” (1979.), “Književna genologija” (1983.), “Stih u drami, drama u stihu” (1985.), “Sedam interpretacija” (1986.), “Poetika manirizma” (1988.), “Stih i značenje” (1993.), “Barokni stih u Dubrovniku” (1995.), “Moderna hrvatska lirika” (1999.), “Hrvatski dramski stih” (2000.), “Barokni pakao: rasprave iz hrvatske književnosti” (2003.) i dr. Književnu karijeru počeo je kao novelist. Knjige su mu prevođene na slovački i češki. Roman “Večernji akt” 1981. bio je proglašen knjigom godine.

Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se osmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea sredinom prosinca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Za nagradu Fric su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10.000 eura (neto). Na manifestaciji Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik. Do sada su dobitnici nagrade Fric bili: za sezonu 2016./2017. Damir Karakaš za roman “Sjećanje šume”, 2017./2018. Jurica Pavičić za roman “Crvena voda”, 2018./2019. Darko Cvijetić za roman “Schindlerov lift”, 2019./2020. Marko Gregur za roman “Vošicki”, 2020./2021. Damir Uzunović za roman “Ja sam”, 2021./2022. Miljenko Jergović za zbirku priča “Trojica za Kartal” i Ivana Šojat 2022./2023. za roman “Sama”.